NAZIV UNIVERZITETA

SEMINARSKI RAD

Egipat

Mentor:

                                                       Student:

  

April, 2021 god.

1

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................2

1.ISTORIJA EGIPTA......................................................................................................................3

1.1.Staro Kraljevstvo....................................................................................................................3

1.2. Srednje Kraljevstvo...............................................................................................................4

1.3. Novo Kraljevstvo.................................................................................................................. 4

2.ZAGROBNI ŽIVOT EGIPĆANA...............................................................................................6

3.ARHITEKTURA ZAGROBNOG ŽIVOTA................................................................................8

3.1.Mastabe.................................................................................................................................. 8

3.2.Piramide................................................................................................................................. 9

3.3. Hramovi.............................................................................................................................. 12

3.4.Grobnice u steni...................................................................................................................13

3.5.Građena kapela.....................................................................................................................14

ZAKLJUČAK................................................................................................................................15

LITERATURA.............................................................................................................................. 16

background image

3

1.ISTORIJA EGIPTA

Istoriju Egipta proučava pomoćna nauka poznata pod nazivom Egiptologija, a razvija se u 

18.veku  kada je Napoleon u svoj pohod na Egipat poveo i naučnike.

Osnovni   izvor   za   egipatsku   istoriju   je   lista   vladara   koju   je   sastavio   egipatski   sveštenik 

Maneto. On je podelio egipatsko kraljevstvo na 30 dinastija i 3 velika razdoblja: 

Staro Kraljevstvo

Srednje Kraljevstvo i

Novo Kraljevstvo.

1.1.Staro Kraljevstvo 

Razdoblje   Starog   Kraljevstva   obuhvata   period   od     od   I   –   IX   dinastije,   tj.   od     3600- 

2130.g.p.n.e. Prestonica u Starom Kraljevstvu bio je  Memfis.

Ovaj period se odlikuje izgradnjom velikih piramida u Gizi sve do XI dinastije kada je 

prestonica postala Teba.

 

Takođe, označava doba stare države  u kojoj je bila apsolutistička vlast 

faraona, ujedno to je bio i perod stabilne i čvrsto organizovane države, koji se završava sa 
faraonom Mikerinom-Menkaure.

U Egiptu je u to vreme vladalo nasledno kraljevstvo, a faraon je bio sin boga sunca. Religija i 

kult dobijaju u životu Egipta glavno značenje, pa je tako sveštenički stalež stekao veliku moć. 

U   središtu   religije   bilo   je   sunčano   božanstvo   (Ra),   uz   koje   je   postojao   još   niz   drugih 

božanstava (Horus, Set, Oziris, Izida, Ptah i dr.), razvijalo se verovanje u zagrobni život. S time 
je bio povezan i običaj balzamiranja mrtvaca. Slikovno, hijeroglifsko pismo bilo je već potpuno 
razvijeno.   Uz   to,   monumentalno,   postoji   i   pojednostavnjeno   hijeratsko,   poslije   i   kurzivno, 
demotsko pismo. 

Egipćani su vrlo rano poznavali sunčanu godinu s 365 dana, bez prestupne godine. Kult 

mrtvaca doveo je do gradnje velikih faraonskih grobnica, koje za vreme IV dinastije (između 
2575. i 2465. p.n.e.) dobijaju oblik monumentalnih piramida (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova 
piramida u Gizi), povezanih s hramom i okruženih grobnicama egipatskih dostojanstvenika. U 
vezi s hramovima i grobnicama razvijala se monumentalna likovna umetnost (kipovi i reljefi).

3

3

 

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17157#poglavlje25285 

4

1.2. Srednje Kraljevstvo

Srednje Kraljevstvo obuhvata period od  XI – XVII faraonske dinastije, odnosno od 2130-

1580.g.p.n.e.
Povratak   stabilnosti   za   vreme   kralja   Mentuhetepa   II,   zemlja   je   bila   ujedinjena,   što   se
odmah odrazilo i na napredak u umetnosti i arhitekturi. 

Prestonica u Srednjem Kraljevstvu je Teba.

Srednje   Kraljevstvo   je   period   mira,   period   vraćanja   na   stare   uzore   i   tradiciju   starog 

kraljevstva. Dolazi do obnove moći egipatske države i kulturnoga procvata.

Stvaraju se novi pristupi sa susednim zemljama i nova spoljna politika. Neki autori smatraju 

da   je   uloga   i   status   kralja   manja   nego   ranije.   Osnivač   XII   dinastije   je   Amenemhet   I,   i   on 
prestonicu iz Tebe premješta u oblast Fajuma gde osniva novi grad Amenemhet Itaui (ime grada 
znači- držatelj dve zemlje). 

U   nekoliko   vojnih   poduhvata   egipatsko   je   područje   bilo   prošireno   približno   na   opseg 

današnjeg Egipta. U egipatskoj uticajnoj sferi nalazile su se Nubija, Sirija i Palestina, a žive 
trgovačke veze povezivale su Egipat s Puntom i Kretom. U zemlji je ponovo bio uspostavljen 
centralizam i čvrst činovnički upravni sistem te smanjen uticaj sveštenstva. U tom periodu je 
procvetala egipatska književnost, medicina, matematika i astronomija. 

Gradili su se mnogobrojni veliki hramovi, prvenstveno za novo vrhovno državno božanstvo 

Amona,   boga   zaštitnika   prestonice   Tebe.   Faraoni   su   za   sebe   gradili   manje   piramide,   a 
dostojanstvenici grobove u pećinama.

1.3. Novo Kraljevstvo 

Novo   Kraljevstvo   obuhvata   razdoblje     od   XVIII-XXX   dinastije,   odnosno   od   1580-

332.g.p.n.e.  Glavni grad je Teba.

U ovom periodu najveći teritorijalni razvoj Egipat je doživio  u doba kraljice Hatšepsut i 

njenog polubrata Tutmozisa III. 

Faraoni   su   gradili   grobove   u   pećinama   (grobni   hram   kraljice   Hatšepsut   u   Deir   el-

Bahriju). Umjesto dotadašnjega politeizma, Amenofis IV je uveo monoteizam, s božanstvom 
sunca Atonom (u vezi s time sebe je prozvao Ehnaton, a izgradio je i novu prijestolnicu Ahetaton 
kraj Tell el-Amarne).  Ehnaton proglasava sam sebe sinom, prorokom i izvršocem Boga sunca 
Atona i kao takav se prikazivao svojim podanicima. U Amarni gradi palatu koju naziva Horizont 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti