1

1. UVOD

Čist vazduh je osnov za zdravlje i život ljudi i čitavog ekosistema. Vazduh je smješa 
gasova koja čini atmosferu, a sastoji se približno od 4/5 azota, 1/5 kiseonika i vrlo malih 
količina   plemenitih   gasova,   ugljen   dioksida,   vodonika,   ozona,   vodene   pare   i   raznih 
nečistoća. Nevolje nastaju kada se ovaj odnos poremeti. 
Sagorijevanjem   benzina   i   drugih   hidrokarbonskih   goriva   u     vozilima   proizvodi   se 
nekoliko osnovnih zagađujućih materija. Relevantne zagađujuće materije koje se emituju 
iz   motora   vozila   su:ugljenmonoksidom

(CO)

,azotdioksidom

(NO2)

,   ugljovodonicima, 

sumpordioksid (SO2),

 Oksidi olova 

ako se koristi gorivo koje sadrži olova ,   azotni oksidi

  (NOx)  

i česticama porijeklom iz 

izduvnih gasova motora automobila postaje jedan od najbitnijih problema urbanih sredina 
širom svijeta.
Količina emisije zagađujućih materija iz vozila zavisi od različitih faktora kao što su:

Za pojedinačna vozila: Vrsta i snaga motora, vrsta i sastav goriva, stepen 
sagorijevanja, prisustvo opreme za kontrolu emisije (tj. katalizatora), stvarna 
brzina vozila.

Cjelokupan saobraćaj: Protok saobraćaja (broj vozila na sat ili na dan), sastav 
vozila po vrstama (tj. brojnost kamiona, prosječna starost i stvarno stanje motora), 
karakteristike toka saobraćaja na pojedinim dionicama autoputa (prosječna brzina, 
slobodni protok ilisaobraćajna gužva), karakteristike puta (npr. nagib)

Ugljenmonoksid 
Ugljenmonoksid (CO) je toksičan gas, koji se u atmosferu emituje kao rezultat procesa 
sagorijevanja. Takođe nastaje oksidacijom ugljovodonika i drugih organskih spojeva. U 
evropskim urbanim područjima 90% ugljenmonoksida proizvodi se usljed emisija koje 
potič   u   od   drumskog   saobraćaja.   Ugljenmonoksid   opstaje   u   atmosferi   u   trajanju   od 
jednog mjeseca prije nego što konačno oksidira u ugljendioksid. Ugljenmonoksid utiče na 
ljude tako što se veže sa hemoglobinom, ograničavajući na taj način transport kiseonika 
kroz   tijelo.   Negativan   uticaj   ugljenmonoksid   (CO)   može   imati   i   pri   relativno   malim 
koncentracijama. Trovanje ugljenmonoksidom izaziva poremećaj ravnoteže, probleme sa 
očima, slabljenje koncentracije,probleme sa disanjem i glavobolju. Koncentracija CO u 
hemoglobinu do 2% može se smatrati beznačajnom dok se koncentracije veće od 2,5% 
smatraju kritičnima. Uticaj CO na biljke nije značajan.

2

Azotni oksidi 
Oksidi azota, azotmonoksid i azotdioksid su poznati pod zajedničkim imenom NOx
.Oni   nastaju   na   visokim   temperaturama   u   procesu   sagorijevanja   oksidacijom   azota   u 
zraku ili gorivu. Glavni izvor NOx je drumski saobraćaj koji je odgovoran za polovinu 
emisije u Evropi. Koncentracije azotmonoksidai azotdioksida su stoga najveće u urbanim 
područ jima,   gdje   je   saobraćaj   najgušći.   Drugi   važni   izvori   su   elektrane,   toplane   i 
industrijski   procesi.Uticaj   azotmonoksida   na   ljude   sličan   je   uticaju   ugljenmonoksida; 
istiskivanje   kisika   iz   krvotoka   ugrožava   snabdijevanje   organskih   tkiva   krvlju.   Velika 
koncentracija azotmonoksida u krvi izaziva smrt. Međutim, azotmonoksid (NO) u zraku 
jedva da je škodljiv, dok su velike koncentracije azotdioksida (NO2) toksične I izazivaju 
probleme sa disanjem. Dakle, azotdioksid smatra se toksičnijim među jedinjenjima azota.

Sumpordioksid 
Drumski   saobraćaj  samo   u   maloj  mjeri   doprinosi  zagađenju   zraka   sumpordioksidom. 
Najčešći izvori sumpordioksida uključuju sagorijevanje fosilnih goriva, topioničarstvo, 
proizvodnja   sumporne   kiseline,prerada   drvne   celuloze   u   papir,   spaljivanje   otpadaka   i 
proizvodnja elementarnog sumpora.Sagorijevanje uglja je najveći izvor sumpordioksida i 
iznosi oko 50% godišnje globalne emisije, dok sagorijevanje nafte daje sljedećih 25-30%. 
Reaguje na površini različitih čvrstih čestica iz zraka, rastvoriv je u vodi i može oksidirati 
unutar vodenihčestica iz zraka. U kontaktu sa vodenom parom ili vodenom vezom za 
zagađujućim česticama, stvara se sumporasta kisjelina koja se brzo razlaže stvarajući 
kisjele rastvore. Smatra se da je zagađenje sumpordioksidom opasnije (DANNOSO) pri 
visokim   koncentracijama   čestica   i   drugih   zagađujućih   materija.Ovo   je   poznato   pod 
nazivom “koktel efekat”.Vodena para u disajnim putevima, kao i sluz, te epitelna tečnost 
u   bronhijalnim   zidovima   apsorbuju   sumpordoksid   stvarajući   sumpornu   kiselinu   i 
bisulfate. Ovo rezultira poremećajem u disanju.Simptomi izlaganja sumpordioksidu su 
poremećaj disanja, iritacija nosa i grla.Uticaj sumpordioksida na biljke je znatan. Izaziva 
oštećenja hlorofila, kao i nekih tkiva.

Oksidi olova
Oksidi olova su toksična komponenta koja se javlja kod oto-motora, a potiče od procesa 
sagorijevanja.   Javljaju   se   kao   posljedica   prisustva   antidetonacionih   aditiva   gorivu. 
Približno   25%   olova   kojeg   sadrže   produkti   sagorijevanja   u   cilindru,   deponuje   se   na 
zidove   izduvnog   sistema,   dok   ostalih   75%   produkti   sagorijevanja   iznose   u   spoljnu 
atmosferu. Olovo dospijeva preko hrane i vode u ljudski organizam, ali se ipak najveći 
dio   unosi   preko   vazduha.   teško   se   odstranjuje   iz   organizma,   a   u   većim   količinama 
narušava funkciju nervnog sistema, organa za varenje i dr. Goriva koja sadrže olovo 
dovode do teškoća pri primjeni katalizatora u izduvnom sistemu, jer ubrzo dolazi do 

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti