VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA

VRANJE

Predmet: EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA TEŠKIM METALIMA

-Seminarski rad-

Student:                                                                                                         Profesor: 
Nikola Janković                                                                               Gordana Bogdanović

Vranje,April  2015-04-18

SADRŽAJ                                                                                            

                 Strana

1. Uvod

3

2. Zemljište

4

    2.1 Fizičke i hemijske osobine zemljišta

5

3. Rastvor zemljišta

6

4. Teški metali u zemljištu

7

    4.1 Uticaj pH zemljišta na sadržaj teških metala

10

    4.2 Uticaj organske materije na sadržaj teških metala

10

5. Biološki značaj teških metala

10

    5.1 Bakar u zemljištu

12

    5.2 Olovo u zemljištu

12

    5.3 Cink u zemljištu

13

6. Zaključak

15

7. Literatura

16

2

background image

Na području općine Tuzla vođeno je istraživanje zagađenosti zemljišta teškim metalima, 
koje   je   bilo   podjeljeno   na   dva   dijela   urbano   (gradsko)   i   ruralno   (prigradsko).   Na 
obradivim  lokalitetima vršena  su  istraživanja teških  metala (olova,  bakra i  cinka),  te 
analiza sadržaja oksida gvožđa, kalcija, magnezijuma, mangana kao i sadržaja organske 
materije.  

Ovim radom ću pokušati objasniti kako teški metali u zemljištu utiču prvenstveno na 
zemljište, a potom i na čoveka, biljke i životinje.

2. ZEMLJIŠTE

Zemljište je složena dinamička celina, u kojoj se neprekidno odvijaju različiti procesi i 
promene,   što   ima   za   posljedicu   stvaranje   novih   formi   zemljišta.   Jedno   od   njegovih 
najbitnijih obeležja je antizotropnost u vertikalnom smislu, tj.sukscesivna pojava niza 
horizonata koji se međusobno razlikuju po morfološkim, fizičkim, hemijskim i drugim 
karakteristikama.

Antizotropnost je posljedica delovanja pedogenetskih procesa na matičnu stenu, pri čemu 
se ti procesi mogu svrstati u tri osnovne grupe:

raspadanje primarnih minerala i sinteza minerala gline,

raspadanje   organske   materije   i   sinteza   humusa   kao   specifičnog   složenog 
jedinjenja,

migracija delova zemljišta putem vode i organizama u različitim pravcima.

Intenzitet ovih procesa različit je na različitim dubinama, pri čemu se u površinskom 
sloju najčešće akumulira humus ili vrši migracija i osiromašenje descedentnim tokovima 
vode. U donjim slojevima raspadanje je intenzivnije, ali može doći i do akumulacije i 
obogaćivanja   mobilnim   sastojcima.   Posledica   ovog   je   diferencijacija   zemljišta   u 
vertikalnom pravcu na horizonte sve do matične stijene.

Zemljište   je   trofazni   sistem,   sastavljen   iz   čvrste,   tečne   i   gasovite   faze.   Ove   faze   su 
međusobno tako raspoređene da daju zemljištu osobine šupljikave, a ne kompaktne mase. 
Pore su životni prostor biljnog korijena i ostalih organizama koji žive u zemljištu. Na 
čvrstu fazu otpada približno 50% od ukupne zapremine, a ostalih 50% zauzimaju pore 
zemljišta, koje su ispunjene tečnom i gasovitom fazom. Čvrsta faza dijeli se na mineralni 
i organski dio.

4

 

Slika 1. Zapreminski sastav pojedinih faza u zemljištu (%), tipično za površinski sloj zemljišta

Mineralni   deo   zemljišta   potiče   iz   litosfere,   a   nastao   je   njenim   trošenjem.   Trošenje 
litosfere se vrši djelovanjem fizičkih,  hemijskih i bioloških faktora. Minerali zemljišta se 
u zavisnosti od njihovog porekla mogu podeliti na primarne i sekundarne minerale.

Primarni minerali se obrazuju u termodinamičkim uslovima, drugačijim od onih koji 
vladaju u pedosferi, pa su zbog toga nestabilni, pri čemu raspadanjem daju nove spojeve.
Sekundarni minerali su uglavnom krajnji produkti raspadanja (oksidi i proste soli) pri 
čemu se dalje teško mijenjaju. Minerali gline su najvažniji sekundarni minerali zemljišta 
zbog   svoje   velike   spoljne   površine   i   velike   reaktivnosti   sa   jonskim   i   organskim 
rastvorljivim spojevima.

Organski deo zemljišta vodi porijeklo od biljaka, dok životinje u tome imaju podređen 
značaj. Organski deo je pretežno u obliku humusnih koloida. Minerali i organski deo se 
međusobno povezuju i formiraju organo-mineralni kompleks zemljišta. Pore u zemljištu 
su ispunjene sa tečnom i gasovitom fazom i zemljište uvijek sadrži vodu u kojoj su 
rastvorene različite organske i mineralne materije.

2.1 Fizičke i hemijske osobine zemljišta

U trofaznom sistemu zemljišta, tekstura se odnosi na njegovu čvrstu fazu. Poznavanje 
mehaničkog   sastvava   zemljišta   daje   informacije   o   njegovom   fizičkom,   hemijskom   i 
biološkom potencijalu. Većina osobina zemljišta zavisi od njegove vrste i teksture. 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti