1. Zašto ekologija u saobraćaju
Moderno poslovanje i moderan način društvenog života uopće zahtjeva intenziviranu dinamiku
saobraćajnih tokova u prevozu radne snage, roba i pružanje usluga.
U zemljama u tranziciji koje su na nižem ekonomskom stupnju razvoja većina transportnih
tokova usmjerena je na drumski saobraćaj.
Ta vrsta saobraćaja angažuje motorna vozila koja se pokreću sa SUS motorima.
Cestovna infrastruktura je nedovoljno razvijena pa glavne saobraćajnice često presjecaju
gradska središta.
U takvoj slici saobraćajnih tokova povečan je pritisak na urbana i ruralna područja na prirodna
staništa i na krajolik uopće.
Ekologija u saobraćaju kao disciplina daje teretske osnove za praktično djelovanje saobraćajnog
menadžmenta kako bi se pritisak na okoliš smanjio ili doveo u mjeru zakonom dozvoljenih
emisija.
2. Šta je okolinski menadžment u saobraćaju
Saobraćajni menadžment imaju i koriste sva transportna preduzeća kao i proizvodna i
trgovinska preduzeća koja u organiziranoj šemi imaju transportnu organizacionu jedinicu.
Saobraćajni menadžment ima:
●
tehničko-tehnološki menadžment
●
finansijski nenadžment
●
menadžment kvaliteta
●
okolinski menadžment
Okolinski menadžment u saobraćaju je samo jedna podgrupa poslova u ukupnom menadžmentu
koja ima realizaciju samo ako je integrisana.
Zadatak okolinskog menadžmenta je da stalno traga za solucijama kooje vode ka smanjnju
emisija kako bi se ispunila okolinska politika.
3. Šta je okolinska politika
Okolinska politika je deklarativno iskazana namjena menadžmenta u pogledu zaštite životne
sredine smanjenja potrošnje prirodnih resursa i smanjenja emisija.
Okolinska polititka ima svoje ciljeve koji se dijele na:
●
ciljeve od šireg društvenog značaja
●
rafinirani ciljevi
Rafinirani ciljevi su npr. zaštita izvorišta pitke vode u jednoj zajednici.
Nakon postavljanja okolinskih ciljeva politika sadrši plan akcija sa preuzetim obavezama i
rokovima.
4. Sfere okoliša koje su napadnute čovjekovim privrednim djelovanjem
Sfere okoliša dijele se na:
●
atmosferu
●
hidrosferu
●
pedosferu
●
litosferu
Atmosfera je 18 – 20km debeo omotač vazduha oko zemljine kore.
To je omotač koji sadrži više vrsta plinova, prašina i vodenu paru i u kome se osječa sila
zemljine teže (gravitaciona sila).
Sa aspekta životne sredine saobraćajni menadžment zanima prvi sloj kao omotač životne
sredine i onaj krajnji sloj u koji se kupe staklenični plinovi.
Menadžment vazdušnog saobraćaja zanimaju svi slojevi atmosfere.
Hidrosfera je sačinjena od podzemnih i nadzemnih slatkih voda, mora i okeana.
Hidrosfera akumulira najznačajnije resurse za čovjeka i žive organizme na zemlji, a to je pitka
voda.
Privredne saobraćajne aktivnosti su do te mjere akumulirane da značajno utječu na kvalitet
pitkih voda i tekućih voda uopće.
Pedosfera obuhvata tanki sloj ispod zemljine kore koji se obrađuje i biva poljoprivrednim
resursom za proizvodnju hrane.
Saobraćajne aktivnosti svojim emisijama: plinovi, prašina, čadž utiču na promjenu kvaliteta
pedosfere.
Litosfera obuhvata debeo sloj ispod zemljine kore i ispod pedosfere koji u sebi krije ili štiti
arteške vode, energente mineralnog porijekla (prvenstveno ugalj i zemljino ulje-naftu, mermer i
granit, rude metala-željezo , olovo, bakar, glinica kao i plemenite metale kalaj, srebro, zlato,
platina, te poludrago i drago kamenje).
Potrošnja energije i energenata u saobraćajnim aktivnostima zahtjeva proizvodnju mineralnih
goriva i proizvodnju električne energje iz neobnovljivih izvora.
5. Kapacitet sfera okoliša
Svaka od nabrojanih sfera okoliša ima sposobnost da razgradi odredženu količin emisija od
saobraćajnog toka.
U toku 24h dnevnog perioda ta količina emisija koju je moguće razgraditi pojedinačno u
sferama okoliša naziva se kapacitet posmatrane sfere.
Ukoliko dođe do prekoračenja kapaciteta onda se, npr. u atmosferi počinje stvarati omotač od
čadži, prašine i gasova koji se svakog dana povećava.
Taj nerazgrađeni sloj posebno je vidljiv u urbanim područjima sa povećanim emisijama u
periodu nižih temperatura i smanjenog strujanja vazduha.
6. Zakoni o zaštiti okoliša u BiH
Na osnovu iskustva stručnjaka iz područja meteorologije, geografije, tehnologije, geologije te
specijalista koji se bave vodom i njenim kvalitetom, zrakom i zemljištem, te njihovim
istraživanjima i rezultatima stvorene su podloge za prijedlog okolinskih zakona.
Odnosi se na zakon o zaštiti zraka, voda, zemljišta, o otpadu, o dozvoljenim emisijama,
menadžerskim aktivnostima, o zaštiti prirode i biodiverziteta.
U sklopu tih zakona dozvoljene su emisije ili kvote određene su i služe menadžmentu za
uređenje svojih aktivnosti kako cijela društvena zajednica ne bi došla u jednu vrstu kolapsiranja.
10. Zivotni proces proizvoda i procjena uticaja u zivotnom procesu ?
Svaki proizvod ili usluga ima svoje faze od nastanka preko koristenja do odlaganja.
Slijed tih faza je obicn ljedeci:
●
ekstrakcija materijala
●
transport
●
proizvodnja poluproizvoda
●
transport
●
proizvodnja proizvoda
●
pakovanje
●
transport
●
distribucija
●
koristenje
●
odlaganje nakon koristenja.
Odlaganje ima svoje podfaze: selekcija materijala, transport do fabrike za reciklazu.
Materijal koji se ne moze reciklirati se deponuje na organiziranoj deponiji.
Svaka od ovih faza cini uticaj na sfere okolisa: atmosferu, hidrosferu, pedosferu, litosferu.
Obaveza je menadžmenta da koristenjem metoda monitoringa i kontrola izvrsi procjenu uticaja
faza za koje je on odgovoran na pomenute sfere.
Rezultati se pokazuju okolinskom plan matricom.
11. Sta je okolinska plan matrica ?
Okolinska plan matrica po vrstama sadrzi sfere okolisa, prirodne resurse i energiju, a po
kolonama faze zivotnog ciklusa proizvoda.
Na sva mjesta uprozorima matrice treba upisati vrstu emisija i po mogucnosti kolicinu emisija.
Izrada okolinske plan matrice je dugotrajan posao ispitivanja, mjerenja, analize i obrade
podataka.
Jednom sacinjena okilnska plan matrica se dorađuje, jer se mijenja dinamika pojedinih
aktivnosti, mijenja se tehnologija, nivo obucenosti operatera i proizvodni progaram.
12. Sta je opasnost, akcident i nesreca velikih razmjera ?
Svaka prozvodnja, transport i trgovina kao i sve poljoprivredne aktivnosti vezane su za
postojanje mjesta opasnosti.
Za menadzment je vazno otkriti sva mjesta opasosti i napraviti procjenu vjerovatnoce nastanka
te opasnosti.
Saobracajni menadžment otkriva i markira opasnosti kao vruce tacke.
Cilj je smanjiti broj mjesta opasnosti i stalno pratiti vjerovatnocu nastanka.
Tako kontrolisana mjesta opasnosti nazivaju se hazardi.
Nastanak nepredviđene opasnosti menadžment naziva akcidentom.
Uloga menadžmenta jeste da smanji vjerovatnocu nastanka akcidenta, da ga predvidi i obiljezi
kao hazard.
Ukoliko se nakon nastanka akcidenta uspostavi domino efekat onda nastaje nesreca velikih
razmjera.
13. Procjena rizika u saobracajnim aktivnostima ?
Postoji sljedeci slijed aktivnosti kod procjene rizika: markiranje mjesta opasnosti, procjena
vjerovatnoce nastanka tih opasnosti, procjena stete nakon nastanka tih opasnosti.
Obrazac za izracunavanje rizika je umnozak nastanka vjerovatnoce opasnosti, moguce stete i
koeficjenta koji se odnosi na tehnolosku kulturu nacije.
Saobracajni menadžment je duzan da za svako mjesto opasnosti procjeni vjerovatnocu nastanka
mogucu stetu.
Kod promjene pracenja rizika za menadzment je vazan iznos nakon nastanka umnoska najvece
vjerovatnoce i moguce stete.
Jedinica za njerenje rizika u BiH je KM.
14. Procjena eko efikasnosti ?
Procjena eko efikasnosti je okolinski alat koji je uveden na osnovi prijedloga ekonomskog
savjeta kako bi se maksimizirala dobit i dobrobit, a minimizirali troskovi i okolinsko
opterecenje.
Saobracajni menadžment ima obavezu da uspostavi stalni rast eko efikasnosti.
Dobit je ekonomska kategorija i moze se potraziti u racunovodstveno – knjigovedstvenoj sluzbi.
Dobit je također ekonomska kategorija, ali i kategorija od sireg drustvenog znacaja, a odnosi se
na ustedu energije i energenata, ustedu pitke vode, ustedu prirodnih resursa.
Troskovi su ekonomska kategorija i mogu se naci na istom mjestu.
Okolinsko opterecenje se pretvara u ekonomsku kategoriju, izrazava u novcanoj valuti a odnosi
se na: okolinske takse, okolinske kazne, takse na povecano zagađenje, takse na opterecenje
voda, takse na povecano zagađivanje atmosfere i pedosfere.
Kod izracunavanja eko efikasnosti menadžment uzima za oklinsko optercenje samo one stavke
koje su placene u protekloj godini.
15. Upravljanje otpadom ?
Upravljanje otpadom je okolinski alat koji se koristi od strane saobracajnog menadžmenta za
smanjenje emisija.
Upravljanje otpadom je ustvari upravljanje ljudima u cilju smanjenja emisija i smanjenja
ostataka od privrednih djelatnosti.
Upravljanje otpadom zapocinje u momentu projektovanja transportnih sistema a nastavlja se
nabavkom energenata i repromaterijala, te njihovim koristenjem i realizacijom aktivnosti.
Upravljanje otpadom se zavrsava sakupljanjem, selekcijom i ponovnim koristenjem ostataka od
transportnih aktivnosti.
Upravljanje otpadom nije deponovanje neiskoristivih dijelova niti organizacija deponija i
njihovog funkcionisanja.
Otpad je roba pod nadzorom.
