Ekološka kriza
SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI
SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT
PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ,
MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE
NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI
MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE
TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ
PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI
GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI
RAD
KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC
NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI,
DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE
NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN
SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI
MATURSKI
RAD
NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA
NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I
POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA
KONTAKT FORMI.
SADRŽAJ:
Rezime:
U seminarskom radu definisani su osnovni pojmovi vezani za ekološku krizu. Pored toga, objašnjeni su
primeri koji prikazuju uticaje i posledice ove pojave čime se dobija jedna kompletna slika o ekološkoj krizi.
KLJUČNE REČI:
EKOLOŠKA KRIZA, EKOLOŠKI PROBLEMI, DIMENZIJE EKOLOŠKE KRIZE, UZROCI EKOLOŠKE KRIZE, INPUT I OUTPUT
EKOLOŠKE KRIZE
Abstract:
Basic terms of ecological crisis are defined in this seminar paper. Beside that, there are examples
which describe influences and consequences of this phenomenon. All of this give us one complite picture of
ecological crisis.
KEY WORDS
ECOLOGICAL CRISIS, ECOLOGICAL PROBLEMS, DIMENSION OF ECOLOGICAL CRISIS, INFLUENCES OF ECOLOGICAL
CRISIS, INPUT AND OUTPUT ECOLOGICAL CRISIS
1.UVOD
“Ekologija je nauka o životnoj sredini, odnosno naučna disciplina koja proučava raspored
i rasprostranjenost živih organizama i biološke interakcije između organizama i njihovog
okruženja. Termin ekologija je prvi puta upotrebljen 1866. godine od strane nemačkog
biologa Ernsta Hajnriha Hakela i ima koren u grčkoj reči „oikos“( kuća)"
. Kako ekološki
problemi postaju sve više javno propraćeni, ekologija je postala prilično uopštena reč
uprkos njenom izvornom karakteru. Predmet ekologije je proučavanje povezanosti
između biljaka i životinja, sa njihovom fizičkom i biološkom okolinom. Ekologija se razvila
kao posebna oblast biologije. Cilj ekologije nije samo proučavanje raznih živih
organizama, već i okoline u kojoj organizmi žive, iz čega se jasno vidi da je reč o
kompleksnoj disciplini.
?
Izvor Milan M., Mišković, Ekološka kriza i ekološka svest omladine, prvo izdanje, Viša škola za
obrazovanje vaspitača, Šabac, 1997, str. 42-43.
2

2.2. Ekološke input i output krize
Uticaji na životnu sredinu u odnosu na ljudske aktivnosti mogu biti:
input uticaji – uticaji koji nastaju kao posledica korišćenja resursa iz prirodne
sredine radi primene u procesima (poput proizvodnje).
output uticaji – uticaji koji nastaju u vidu izlaznih materijalnih i energetskih tokova
iz različitih procesa proizvodnje.
Shodno podeli uticaja, ekološka kriza se može podeliti na:
ekološke input krize
ekološke output krize.
Ekološke input krize uzrokuju input uticaji poput korićenja zemljišta (koje utiče na
smanjivanje prirodnih i poljoprivrednih površina usled zauzimanja prostora za objekte);
potrošnja goriva i energije (što dovodi do smanjenja zaliha neonovljivih izvora enirgije i
smanjenja raspoloživih obnovljivih izvora energije); potrošnja vode (koja smanjuje
rspoloživost ograničenih izvora nezagađene slatke vode); potrošnja materijalnih resursa
različitog stepena prethodne obrade (dolazi do smanjenja zaliha neobnovljivih sirovina i
smanjivanja obnovljivih materijalnih resursa).
Ekološke output krize nastaju kao posledica output uticaja, kao što su: emisije gasova,
isparenja, mirisa, prašina (koje zagađuju vazduh sa svim primarnim i sekundarnim
negativnim posledicama za širi ekosistem); kontrolosini odvod i nekontrolisano oticanje
otpadnih voda ( dovodi do zagađivanja vode sa primarnim i sekundarnim negativnim
posledicama za širi ekosistem); buka i vibracije (zagađuju radnu sredinu sa negativnim
posledicama za radnike, životnu sredinu, receptore i ekosistem); proizvod kao glavni
output i industrijski proizvod kao glavni izlaz industrijskih aktivnosti (dolazi do
zagađivanja životne sredine povećanja problema čvrstog otpada) i sl.
2.3. Uzroci ekološke krize
Ekološka kriza se tokom praćenja razvoja ekološke misli, do danas, ispoljavala u svojim
raznolikim oblicima. Tako se ekološka kriza pojavljuje paralelno sa nastankom i razvojem
ljudske civilizacije - u jednom obliku: zagađenja prirodne sredine.
Izvor Nataša, Petrović, Ekološki menadžment, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2009, str.35-38
4
Naravno, to zagađenje prirodne sredine je bivalo srazmerno stepenu ukupnog razvoja
ljudske civilizacije. Stoga je taj prvi oblik ekološke krize objektivno prisutan, tokom čitave
istorije naše civilizacije, i on se proteže sve do polovine XX veka.
Neki od uzroka ekološke krize su sledeći:
-Uništavanje staništa - različitim ljudskim delatnostima dolazi do promena ekoloških
uslova u staništima što za posledicu ima nestanak biljnih i životinjskih vrsta koje su
vezane upravo za ekološke uslove datog staništa.
-Fragmentacija prirodnih staništa - izgradnjom puteva, naselja i sl. dolazi do izolovanja
pojedinih oblasti u kojima vrste više ne mogu komunicirati s drugim područjima te vrlo
brzo dolazi do njihovog izumiranja i siromašenja biološke raznovrsnosti.
-Intenzivna poljoprivreda, šumarstvo - stvaranjem monokultura nastaju dugotrajne
promene a intenzivno korišćenje pesticida dovodi do njihovog akumuliranja u
organizmima što uzrokuje stradanje osjetljivih vrsta.
-Introdukcija (unošenje) stranih vrsta - ova pojava gotovo uvek negativno utiče na
biološku raznovrsnost. Unošene (alohtone) vrste agresivnije su od domaćih (autohtonih)
a budući da imaju iste ekološke potrebe za hranom i životnim prostorom, ova
kompeticija često završava istiskivanjem domaćih vrsta iz njihovih staništa.
-Brz i nekontrolisan prirodni priraštaj stanovništva – sve brojnija razmatranja problema
porasta stanovništva nastajala su kao posledica osnovnih pretpostavki da bi rapidan
porast broja stanovnika mogao ozbiljno ugroziti prirodne uslove života ljudi.
“Populaciona bomba” ili “demografska eksplozija”, kako se najčešće imenuje pojava
enormnog porasta stanovništva u svetu, naročito je izražena u zemljama Trećeg sveta.
Demografska eksplozija - do 2040. godine očekuje se postizanje brojke od 10 milijardi
stanovnika na planeti
.
Demografska eksplozija stvara problem osiguravanja hrane za
stanovništvo. Problem ishrane već danas ima ne samo regionalni, već i globalni krakter.
Nesrazmera između stope na kojoj se uvećava stanovništvo zemalja Trećeg sveta i
resursne osnove za proizvodnju hrane, može dovesti do potpune ekološke destrukcije i
ugrožavanja biološkog opstanka ljudi u ovim zemljama.
-Iscrpljenje prirodnih resursa i energetska kriza- Čovek je kao delatno biće u procesu
„prisvajanja” prirode za zadovoljenje vlastitih potreba jedan deo prirodnih potencijala
pretvorio u prirodna dobra. Došlo se do saznanja da postoje obnovljivi i neobnovljivi
resursi, i da su rezerve mnogih resursa ograničene. Međutim, i pored tog saznanja,
Izvor Milan M., Mišković, Ekološka kriza i ekološka svest omladine, prvo izdanje, Viša škola za
obrazovanje vaspitača, Šabac, 1997, str. 101-117
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti