EKOLOŠKI FAKULTET
EKOLOGIJA
EKOLOŠKI RAT
S E M I N A R S K I R A D
IZ EKOLOGIJE ČOVJEKA
Ime i prezime profesora:
Ime i prezime
studenta:
Broj indeksa:
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………….......……...………2
1. UZROCI RATA………………………………………………………………...........…3
2. ETIKA RATA………………………………………………………….............……….3
3. EKOLOŠKI RAT – POJAM I DEFINICIJA …………………………............………..4
4. OBLICI I SREDSTVA EKOLOŠKOG RATA…………………………….........……..6
5. EKOLOŠKA BORBENA SREDSTVA……………………………………….....…….7
6. KONVENCIONALNO ORUŽJE…………………………………………………........7
7. PROGRAM “ RIMSKOG PLUGA”…………………………………….....…………..8
8. HEMIJSKO ORUŽJE………………………………………………………….....…….9
9. NUKLEARNO ORUŽJE I EKOLOŠKI RAT………………………………..………10
10. GEOFIZIČKI I METEOROLOŠKI RAT I NJEGOVE EKOLOŠKE
POSLJEDICE……………………………………………………………………………11
11. KLIMATSKO-METEOROLOŠKI OBLICI EKOLOŠKOG RATA………….….…11
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………........…14
LITERATURA……………………………………………………………………..……15
1
zaraćene strane, a povod su im osim drugih stvari, nesuglasice oko pitanja
suvereniteta, teritorije, prirodnih resursa, religije ili ideologija.
1. UZROCI RATA
O uzrocima rata ne postoji konsenzus, s obzirom da se ratu kao
fenomenu često pristupa iz isključivih perspektiva, bilo da je riječ o jednoj
jedinoj grani nauke, bilo da je riječ o specifičnoj ideologiji.
U literaturi se, međutim uzroci rata najčešće dijele na:
Ekonomske - odnosno nastojanje da se dobave ili očuvaju ekonomski
resursi koji se smatraju vitalnim za neku društvenu zajednicu ili
državu (za što postoji bezbroj primjera, od sukoba prahistorijskih
plemena oko lovišta do
zalivskog rata
koji se vodio zbog kontrole
nad naftnim izvorima
Kuvajta
)
Političke - odnosno nastojanje da određena država ili društvena
grupa osvoji li sačuva vlast ili utjecaj na određenom teritoriju
(primjer za to su dinastijski sukobi u srednjovjekovnim
monarhijama poput
ratova ruža
u
Engleskoj
ili
francusko-pruski
rat
u
19. vijeku
).
Ideološke - koji nastaju zbog kulturne, vjerske ili ideološke
netrpeljivosti između određenih društvenih grupa ili država
(primjeri za to su sukobi domorodačkih plemena s
evropskim
3
istraživačima u
Doba otkrića
,
križarski pohodi
i
španski
građanski rat
).
2. ETIKA RATA
Rat je kroz istoriju bio izvorom ozbiljnih etičkih dilema. Iako su
mnoge drevne države, narodi i kulture, isto kao i neke danas, na rat
gledali kao plemenitu djelatnost i uglavnom pozitivni društveni
fenomen, s vremenom su se pojavile dileme o etičkoj opravdanosti rata.
Danas se na rat gleda kao na nepoželjnu, a za neke i moralno
neprihvatljivu djelatnost. S druge strane mnogi vjeruju kako je rat ili
barem pripravnost za njega u svrhu odvraćanja, nužan za obranu
zemlje i drugih vrijednosti. Pacifisti, pak, vjeruju da je rat po prirodi
nemoralan te da se ne bi smio nikada voditi po bilo kakvim
okolnostima. Taj je stav strastveno propovijedio indijski vođa Mohandas
(Mahatma) Gandhi. S druge strane, negativan pristup prema ratu je u
istorijskom smislu tek relativno nedavno postao široko uvriježen. Prije
toga su mnogi veliki mislioci, kao Heinrich von Treitschke, vidjeli rat
kao najplemenitiju djelatnost čovječanstva, odnosno onu u kojoj vrline
kao hrabrost i čast igraju mnogo važniju ulogu nego neke druge. Na
samom početku prvog svjetskog rata je poznati pisac Thomas Mann
napisao, "Nije li mir ništa drugo do proces građanskog onečišćenja, a rat
element pročišćenja, oslobođenja i velike nade?" Ovakav stav je bio
službeno prihvaćen od mnogih drevnih društava kao što su Sparta i Rim
4
