Ekološko vaspitanje i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj

EKOLOŠKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE U OSNOVNIM I

SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI SRPSKOJ

Drago Lugi

SAŽETAK

Ekološko vaspitanje i obrazovanje se javlja kao neophodan faktor društvenih

procesa, uvrštavaju

i temeljne ekološke vrijednosti i znanja u vaspitno-obrazovni sistem,

i na taj na

in mijenjaju

i sveukupno ljudsko ponašanje u cilju održivog razvoja i

suživota. Upravo na tim osnovama se zasniva proces vaspitanja i obrazovanja za zaštitu
životne sredine. U svojoj suštini, taj proces zagovara zdraviji životni prostor i ljepši i
zdraviji život. U Republici Srpskoj u osnovnoj školi u

enici sti

u ekološka znanja u svim

razredima kroz nastavne predmete

priroda i društvo», «poznavanje prirode», «biologija»

i «ekologija i zaštita životne sredine». U srednjim stru

nim i tehni

kim školama, u

kojima se obrazuju u

enici u 93 zanimanja u 13 struka, nastavni predmet biologija

zastupljen je u 22 zanimanja (23,66%) u šest struka (46,15%), dakle nije zastupljena u
sedam struka (53,85%) u 71 zanimanju (76,34%).

Nastavni predmet ekologija i zaštita životne sredine od 93 zanimanja u 13 struka u

srednjim stru

nim i tehni

kim školama, zastupljen je u 29 zanimanja (31,18%) u sedam

struka (58,85%), dakle nije zastupljena u 64 zanimanja (68,82%) u šest struka (41,15%).
«Biologija» i «ekologija i zaštita životne sredine», kao zasebni nastavni predmeti,
izu

avaju se u 11 struka u 53 zanimanja, a nisu uopšte zastupljeni u dvije struke:

mašinstvu i obradi metala, ni u jednom od 12 zanimanja i ekonomiji, pravu i trgovini, ni
u jednom od 5 zanimanja.

Klju

ne rije

ekološko vaspitanje i obrazovanje, školsko/institucionalno

obrazovanje, vaninstitucionalno obrazovanje, ekološka svijest, «ekološki orijentisana
inteligencija».

UVOD

Vaspitanje za zaštitu životne sredine je proces kojim se djeluje na

ovjeka u smislu

razvoja njegovih intelektualnih, duhovnih i fizi

kih sposobnosti, koje iniciraju održivi

život, odnosno funkcionisanje ljudskog društva kao zajednice. Obrazovanje za zaštitu
životne sredine, sa univerzalnim vrijednostima i znanjima, može postati sistem globalnog
karaktera. Uklju

ivanje ekološke problematike u osnovne nau

ne procese današnjice

klju

an je zahtjev obrazovanja za okolinu. Brojni su akteri odgovorni za zaga

ivanje

životne sredine te je nužna njihova edukacija u smislu razvijanja ekološke svijesti.

Proces

vaspitanja i proces obrazovanja neraskidivo su povezani i uklju

uje niz faktora, kao što

su biološki, ekološki, kulturološki, ekonomski, itd.
__________________

Drago Lugi

inspektor-prosvjetni savjetnik za biologiju

Republi

ki pedagoški zavod,

Banja Luka

u teme koje bi trebale biti uvrštene u vaspitno-obrazovni sistem spada svakako

i ekologija i zaštita životne sredine. Ekološko obrazovanje za zaštitu sredine mora biti
shva

eno kao grana nauke koja može stimulisati mlade ljude oko stvarnih životnih tema.

METODOLOGIJA

Predmet našeg interesovanja svodi se na utvr

ivanje položaja ekologije i zaštite

životne  sredine  u  nastavnim  planovima  osnovnog  i  srednjeg  vaspitanja  i  obrazovanja  u
Republici  Srpskoj.  Nastavni  plan  i  program  je  odobrilo  Ministarstvo  prosvjete  i  kulture
Republike  Srpske.  Analizom  nastavnih  planova,  koji  se  primjenjuju  u  školama  i
neposrednim uvidom u proces nastave, te konsultuju

i adekvatnu literaturu, ostvarili smo

uvid percepcijom, koji predsavljamo.

REZULTATI I DISKUSIJA

Ekološko vaspitanje

i obrazovanje

za zaštitu okoline mora biti shva

eno kao

grana nauke koja može stimulisati mlade umove oko stvarnih životnih tema. U

enici se

moraju suo

iti sa rastu

im problemima svijeta i njihovo ekološko obrazovanje mora

eti u osnovnoj školi i nastaviti se u srednjoj školi. Trebalo bi da i svi studenti, ma šta

studirali, steknu odre

ena znanja iz osnovnih na

ela i principa ekologije, o održivosti u

poljoprivredi i šumarstvu i sli

no.

To bi bila osnova za osposobljavanje mladih naraštaja,

kako bi u konkretnim situacijama razlikovali razvoj od rasta, bolesno i zdravo i sl. To bi
bila osnova za ono što se može nazvati «ekološki orijentisana inteligencija»
--------------------------------

Vaspitanje

se može definisati kao svjesno djelovanje na mladog

ovjeka u nastojanju da

stekne osobine i navike primjerene društvu. Vaspitanje za ekologiju je proces kojim

ovjek

djeluje na

ovjeka u cilju razvoja intelektualnih, duhovnih i fizi

kih sposobnosti, koje iniciraju

održivi život,

odnosno funkcionisanje ljudskog društva kao zajednice.

Život u zajednici, i život

uopšte, zahtijeva odre

eni stepen organizacije, samokontrole, odnosno svojevrsno usmjeravanje

ponašanja.

Od svakog stanovnika naše planete

se o

ekuje pove

ana samokontrola i svjesnost

vlastite odgovornosti da bi kao društvo opstali. Od ukupne površine zemlje, površina koju
pojedinac ima na raspolaganju iz dana u dan se smanjuje.

Da bi se sprije

ila pretjerana

optere

enost dostupne površine, potrebno je prvo, kontrolisati broj

ano stanje, a zatim i djelovati

na pojedince tako da razvijaju ve

u toleranciju i samokontrolu kao i da razvijaju pozitivan odnos

prema svijetu u kojem žive, to jest prema površini kojom raspolažu.

Obrazovanje

je rezultat procesa sticanja znanja, sposobnosti i vještina.

Proces vaspitanja i proces obrazovanja neraskidivo su povezani kao dijelovi cjeline. Me

teme koje bi trebale biti uvrštene u vaspitno-obrazovni sistem spada svakako i ekologija i zaštita
životne sredine. Obrazovanje za zaštitu životne sredine, sa univerzalnim vrijednostima i
znanjima, može postati sistem globalnog karaktera. Uklju

ivanje ekološke problematike u

osnovne nau

ne procese današnjice klju

an je zahtjev obrazovanja za okolinu.

Proces obrazovanja je proces sticanja znanja na institucionalnom i vaninstitucionalnom

nivou.

Školsko (institucionalno) obrazovanje služi uglavnom za sticanje enciklopedijskog znanja.

Pri tom se

esto zanemaruje vrijednosna komponenta znanja. Svako znanje sa sobom nosi

odre

eni stav s kojim se kasnije

ovjek odnosi prema svijetu, a kreativnost i snalaženje u raznim

situacijama (inteligencija) se zanemaruju, i to se uglavnom od djece rijetko traži

Osim institucionalnog obrazovanja, postoji i ono koje se odvija u svakodnevnom životu

kroz razli

ite medijatore znanja. Prije svega, uloga roditelja u najranijem djetinjstvu (što ne zna

znatno se pove

ala posljednjih sto godina, ali je isto tako dostupnost tih znanja znatno

a nego prije.

enicima treba ukazati da je cijeli svemir mreža uzajamno povezanih

procesa/energija tako da svaka

ovjekova akcija ima reakciju/rezultat u svemiru/

postojanju. Koncentrisanjem na takvo poimanje stvari, od u

enika se zahtijeva da shvate

da su i oni odgovorni za svijet u kojem žive.

Svijest o pripadnosti svijetu/svemiru kao sistemu ima za posljedicu osje

odgovornosti i osje

aj pripadnosti istom. Takav pogled na svijet, kod u

enika, mogu

e je

ostvariti boljom komunikacijom sa edukatorima, dostupnoš

u informacijama, te

ponudom raznovrsnih programa koji

e u

enicima omogu

avati da sudjeluju u rješavanju

klju

nih problema kao i da se kreativno izraze, itd.

Ekologija i zaštita životne sredine u školama u Republici Srpskoj

U osnovnoj školi

u Republici Srpskoj u

enici sti

u ekološko obrazovanje u svim

razredima:

-U prvom razredu kroz predmetno podru

je «Moja okolina»,

-U drugom, tre

em i

etvrtom razredu kroz nastavni predmet «Priroda i društvo»,

-U petom razredu kroz nastavni predmet «Poznavanje prirode»,

U osmom razredu u okviru nastavnog predmeta biologija cjelokupan sadržaj

gradiva se odnosi na ekologiju i zaštitu životne sredine.

U 6, 7, i 9. razredu izu

ava se bioologija. Svi pomenuti nastavni predmeti se

izu

avju po dva

asa nedjeljno.

Pored toga, u osnovnim školama u program rada odjeljenskih zajednica uvrštene su

i ekološke teme, a organizuje se i rad ekoloških sekcija.

U srednjim školama

u Republici Srpskoj u

enici izu

avaju nastavne predmete

«biologija» i «ekologija i zaštita životne sredine». Nastavni predmet biologija zastupljen
je

u gimnaziji

u svim smjerovima. U opštem i prirodno-matemati

kom smjeru bilogija je

zastupljena u svim razredima sa po dva

asa nedjeljeno, a u društveno-jezi

kom i

informati

kom smjeru u 1, 2. i 3. razredu sa po dva

asa nedjeljno. U svim smjerovima u

okviru nastavnog programa biologija izu

ava se i ekologija kao posebna tematska cjelina

gradiva.

srednjim stru

nim i tehni

kim školama

, u kojima se obrazuju u

enici u 93

zanimanja u 13 struka, nastavni predmet biologija zastupljen je u 22 zanimanja (23,66%)
u šest struka (46,15%), dakle nije zastupljena u sedam struka (53,85%) u 71 zanimanju
(76,34%). U zanimanjima IV stepena, u strukama zdravstvo, poljoprivreda i prerada
hrane i zanimanju kozmeti

ki tehni

ar u struci ostale djelatnosti, biologija se izu

ava u 1.

i 2. razredu sa po dva

asa nedjeljno. U zanimanjima IV stepena u strukama tekstilstvo i

kožarstvo, ugostiteljstvo i turizam, te zanimanju tehni

ar za obradu drveta u struci

šumarstvo i obrada drveta, biologija se izu

ava u 1. razredu sa dva

asa nedjeljno.

Biologija je zastupljena u 1. razredu sa dva

asa nedjeljno i u svim zanimanjima III