12.11.2013.
1) KAZAHSTAN
Ekonomski sistem:
BDP Kazahstana u periodu od 2000. do 2005. godine raste, sa godišnjom stopom rasta od:
9,2%(2005. godine). Pored nafte, značajni izvozni proizvodi su i pšenica, tekstil te meso.
Kazahstan je od 2010. vodeći izvoznik urana.Zbog velikih dokazanih rezervi nafte i prirodnog
gasa, predviđa se ekspanzija njihovog vađenja do 2015, kada bi Kazahstan mogao postati jedna
od 10 zemalja, najvećih proizvođača nafte. Privreda države je osjetila udar svjetske ekonomske
krize, iz 2008., pa je godišnji porast BDP opao na 19,81% u toj godini. Vlada je spašavala četiri
najveće banke, i došlo je do oštrog pada cijena nekretnina.Najveća ekonomija centralne Azije.
Velike rezerve nafte i mnogih ruda.Izvoz nafte, metala, posebno bakra, cinka, aluminijuma i
urana predstavlja osnovni pokretač ekonomskog rastaBruto domaći proizvod je 2012. godine
iznosio 202 milijarde američkih dolara i to je najviši godišnji BDP u historiji zemlje. Najniži
BDP je bio 1999. godine i iznosio je 16,9 milijardi dolara. Najviša stopa rasta je zabilježena
krajem 2009 godine (posljednji kvartal) kada je iznosila
8,6%
. Usljed djelovanja finansijske
krize u drugom kvartalu 2008. godine stopa rasta je iznosila 0,1% i zatim je dostigla negativnu
stopu od -2,5% nakon čega počinje period oporavka.
Poreski sistem:
Stopa poreza na poslovnu dobit: 20% (2013.)
Najviša stopa: 30% (januar 2008.)
Najniža stopa: 20% (januar 2009.)
Porez se plaća na godišnjem nivou. Prihodi od poreza na poslovnu dobit su značajan izvor
prihoda za državu.
Stopa poreza na potrošnju: 12% (2013.)
Prosječna stopa (2006.-2013): 12,75%
Porez se naplaćuje građanima kao procenat kupovne cijene određenih dobara i usluga.
Centralna banka:
„Nacionalna banka Kazahstan” – je centralna banka Kazahstana
Osnovana je 13. Aprila 1993. reorganizacijom banke „Gosbank” koja datira iz sovjetskih
vremena
Banka je odgovorna predsjedniku mada ima određene zakonom garantovane slobode odlučivanja
Valuta:
Kazahstanski Teng (KZT)
Kamatna stopa:
Referentna kamatna stopa iznosi 5,5%. Najviša je bila 1994. kada je iznosila rekordnih 300%.
Inflacija:
5,4% (Septembar 2013.)
Prosjek: 74,88% (od 1992. do 2013. godine)
Najviša: 2960,8 % (Decembar 1992.)
Najniža: 1,9% (Decembar 2008.)
Zaposlenost:
Stopa nezaposlenosti: 5,2 % (Avgust 2013.)
Prosječna stopa: 6,3% (od 2003. do 2013.)
Državna potrošnja:
U januaru 2013. je zabilježen suficit budžeta od 96118.20 miliona KZT.
Budžetski deficit je u 2012. godini iznosio
2,9%
BDP-a
Državna potrošnja je smanjena na 818 208 miliona KZT u 2013. godini dok je u četvrtom
kvartalu 2012. godine iznosila 3 480 895 miliona KZT.
Uloga države u javnom sektoru:
Nakon što je postao samostalna država nakon sloma Sovjetskog Saveza 1991. godine Kazahstan
provodi reformu javne uprave i postaje država sa vlastitim identitetom, obilježjima i
položajem.Država kao ključna polja svog angažovanja identificira:
1
- problem akutne nestašice vode
- iscrpljenje prirodnih resursa
- povećanje socijalne nestabilnosti
Osnovni zadatak je očuvanje vrijednosti koje su stečene u proteklih 23 godine nezavisnosti i
suočavanje sa izazovima 21. stoljeća
Posebni napori se ulaži u izgradnju Astane, glavnog grada, simbola nacionalnog ponosa
Kazahstana
Država se vodi parolom – „Prvo ekonomija, onda politika”
Slijedi se put političke i ekonomske liberalizacije
Stvaranje okvira za privatnu djelatnost i modernog poreskog sistema
Uloga odgovornog i pouzdanog partnera na međunarodnoj sceni
U daljem periodu se planira rad na izgradnji novog socijalnog modela, jačanju odgovornosti,
funkcionalnosti i efektivnosti državnog aparata
Obrazovanje:
U proteklih 15 godina izdvajanja vlade za obrazovanje su povećana 9,5 puta.
Ostvaruje se Državni program razvoja obrazovanja, usmjeren na radikalnu modernizaciju na
svim nivoima obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja.
Obrazovan je značajan broj (preko 8000) talentovanih mladih ljudi na priznatim svjetskim
univerzitetima
Obavezna predškolska priprema: 94,7% djece je pokriveno
Od 1997. godine su izgrađene 942 škole
Podrška za visoko obrazovanje je u posljednjih 12 godina povećana za 182%
Poltika pristupačnog i kvalitetnog obrazovanja
Efikasnost tržišta:
U julu 2013. zabilježen je trgovinski suficit od 2536,6 miliona američkih dolara
U prosjeku je iznosio 1405,11 miliona američkih dolara (1998.-2013.)
Najviše se uvoze: elektronika, mašinerija i dijelovi za mehaniku (25% ukupnog uvoza),
transportna oprema i povezani proizvodi
Glavni trgovinski partneri su: Kina (19% izvoza i 14% uvoza) i Rusija (8% izvoza i 41% uvoza),
Italija, Holandija i Ukrajina
Socijalni disparitet:
Unatoč etničkoj, kulturnoj i vjerskoj raznolikosti u zemlji smo je sačuvan mir i politička
stabilnost.
Posebna problem predstavlja socijalna nejednakost po regijama
Potrebna je koordinacija rada državnih tijela u oblasti regionalnog razvoja
Trenutno se radi popis svih perspektivnih projekata značajnih za svaku regiju pojedinačno
Specijalizacija regija prema industrijskim granama, osiguranje zaposlenosti za mlade u seoskim
sredinama
Rješenje migracijskih problema i razvoj malih gradova
Podrška ugroženim dijelovima društva: penzioneri, osobe s posebnim potrebama, radno
nesposobni i bolesna djeca
Reforma javnih institucija:
Reforma organa za provođenje zakona i specijalnih službi se smatra prioritetnim ciljem vlade
Kazahstan je proveo korjenite ustavne i političke reforme i uspostavio moderan sistem javne
uprave temeljen na podjeli vlasti
Kazahstan je prva bivša sovjetska republika koja je predsjedavala OSCE-om i održala samit te
organizacije
Svaka faza političke reforme je povezana sa nivoom ekonomskog razvoja
Politička liberalizacija
Ustavna zaštita temeljnih ljudskih prava i sloboda
Afirmacija poduzetništva i konkurentnosti
Osnovni problem je negativan stav prema poduzetništvu naslijeđen iz sovjetskih vremena
2
Referentna kamatna stopa u Iranu zabilježena je na 14%. Povijesno gledano, od 1973. do 2011.
godine, kamatna stopa se kretala u prosjeku oko 13,7%, dostigavši svoj maksimum u decembru
1995. u iznosu od 19,0%, te minimum od 10,0% u decembru 1979. godine.
U Iranu, Centralna banka Irana ne koristiti referentnu kamatnu stopu. Umjesto toga, Centralna
banka Irana postavlja stope dobiti banaka za
kreditiranje i zaduživanje.
Inflacija:
Stopa inflacije u Iranu iznosila je 23,90% u aprilu 2012. Povijesno gledano, od 2002. do 2012.,
stopa inflacije se kretala u prosjeku oko 16,2%, dosegnuvši najveći nivo od 29,5% u oktobru
2008. godine i rekordno nizak nivo od 6,5% u aprilu 2006. godine.
Zaposlenost:
Poljoprivreda sačinjava oko 11% iranskog BDP-a i zapošljava približno 1/3 radne snage.
2004. godine sekundarne djelatnosti koje uključuju rudarstvo, proizvodnju i građevinarstvo,
sačinjavale su 42% BDP-a, odnosno zapošljavale su 31% radne snage.Uslužne djelatnosti
doprinose 48% BDP-u, a zapošljavaju 44% radne snage. U 2005. godini 33% iranske radne
snage činile su žene, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti.
Stopa nezaposlenosti u Iranu smanjena je za 8% u prvom tromjesečju 2012. godine, a od 11,40%
u četvrtom tromjesečju 2011. godine. Historijski posmatrano, od 2001. do 2012., stopa
nezaposlenosti kretala se u prosjeku oko 11,9% dosegnuvši maksimum od 15,4% u junu 2001
godine i rekordno nizak nivo od 7,2% u martu 2009. U Iranu, stopa nezaposlenosti mjeri broj
ljudi koji aktivno traže posao kao postotak radne snage.
Državna potrošnja:
BDP (PPP): 863,5 milijardi USD (2010. proc.)
BDP rast: 3% (2010. proc.)
BDP per capita: 11.396 USD (2010. proc.)
BDP po sektoru: poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010.
proc.)
Javni dug: 12.84 milijardi USD
Prihodi : 347 milijardi USD
Rashodi: 333 milijardi USD
Ekonomska pomoć: 121 milijuna USD (2008. proc.)
Godišnja stopa rasta BDP iznosila je 3,40 % u drugom tromjesečju 2011.
Povijesno gledano, od 1962. do 2011. godine, godišnja stopa rasta BDP-a
iznosila je u prosjeku 5,2 %.
Socijalni disparitet:
Iranska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se posmatra kroz regionalnu perspektivu,
a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja koja su obavezna za sve zaposlene u
zemlji.
- Socijalna sigurnost također obuhvata nezaposlene, bolesne, starije osobe, te povrijeđene
radnike. Godine 2003. minimalna mirovina iznosila je 50% redovnih prihoda, ali ne ispod
minimalne propisane granice. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog budžeta za
socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na mirovine. Trenutni omjer radnika i
umirovljenika u zemlji je 15:1.
- Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sistemom mirovinskog osiguranja, a
finansiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plate), poslodavca (20-23%) te države koja
pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%.
- Kvalitet zdravstva je drastično popravljen nakon revolucije 1979. godine, jer je to bio jedan
od glavnih prioriteta nove vlasti.
Zdravstvena njega je postavljena kao ustavno načelo i većina stanovnika dobija besplatne
lijekove i vakcine.
Efikasnost tržišta:
Iran je drugi najveći proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali
4
uvozi većinu svojih goriva jer nedostaju industrijske kapacitete.
Iran je 2011. godine u Irak izvezao robu u vrijednosti od šest milijardi dolara.
Osim toga, iranska vlada gradi autoput koji će Basru povezati sa iranskim komercijalnim
centrima.Među ostalim projektima je i izgradnja podružnice iranske državne banke u Bagdadu
koja ćepomoći ekonomskom oporavku Iraka.
Izvoz: 94,6 milijardi USD (2010. proc.)
Izvozna dobra: nafta i prirodni plin (70%), motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine.
Glavni izvozni partneri: Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja
(7.54%),Turska (4.36%) (2009.proc.)
Uvoz: 58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra: industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika. Glavni uvozni
partneri: UAE (15.14%), Kina (13.48%), Njemačka (9.66%), Južna Koreja(7.16%), Italija
(5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.)
Obrazovanje:
Pismenost je 2003. iznosila 79,4%. Ustav predviđa obavezno osnovno obrazovanje (od 6. do
10. godine) i oko 98% djece zaista i upisuje školu. Srednja škola nije obavezna i njen prvi dio
upisuje oko 90% a drugi oko 70% djece. Obrazovanje je besplatno u svim nivoima, a postoje i
privatne škole koje naplaćuju školarinu.
- Najprestižniji i najveći javni univerzitet je Univerzitet u Teheranu, a najveći privatni
univerzitet je Islamski slobodni univerzitet.
Reforma javnih institucija:
Petogodišnji razvojni plan za razdoblje između 2010. i 2015. godine postavlja smjernice za
državni društveno-gospodarski razvoj. Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi
spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu
subvencioniranja, bankarstva, valute, poreza, carine, graditeljstva, zapošljavanja, razvoj
nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i produktivnost.
Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do 2015.godine.
Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske
učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni.
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće
gospodarstvo svijeta do 2015. godine.
Uloga države:
Tačka 44. Ustava IR Iran se ubraja među najvažnije ekonomske odluke kojairansku ekonomiju
dijeli na državni, privatni i kooperativni ili zadružni sektor. Na osnovu tačke 44., privatni sektor
obuhvata dio poljoprivrede, stočarstva,industrije i trgovine koji je odgovoran za ekonomske i
zadružne aktivnosti. Prepreku razvoju i procvatu iranske ekonomije, predstavljala je agresija
iračkog basističkog režima na čelu sa Sadamom Husejnom na Iran. Nakon teškog i iscrpljujućeg
osmogodišnjeg rata, učinjeni su napori u cilju smanjenja
uticaja i vlasništva Vlade u korist privatnog sektora.Primjera radi, Vlada je prošle godine
namjeravala privatnom sektoru ustupiti 5.200.000.000 dolara svojih prihoda. Međutim, samo
30% tog novca je ustupljeno privatnom sektoru.
Afirmacija poduzetništva:
U Iranu su organi vlasti odlučili u potpunosti cenzurirati pristup internetu svojim građanima.
Naime, iranska je vlada najavila kako priprema vlastitu nacionalnu mrežu koja će biti dostupna
samo stanovnicima ove zemlje, a neki mediji prenijeli su i vijest da će u potpunosti blokirati i
pristup Googleu. Glasine o vlastitoj i zatvorenoj mreži u Iranu postoje već mjesecima, a na
CNetu kažu da su sada i službeno potvrđene te da su svi vladini uredi i
agencije već povezani u “nacionalnu informacijsku mrežu”. Sljedeći bi korak trebao biti
povezivanje cijele zemlje i svih korisnika na tu mrežu te stvaranje tzv. “čistog interneta”. Prema
pisanju nekih iranskih medija, završetak ove faze očekuje se do kraja 2013. godine.
Siva ekonomija i korupcija:
5
Nezaposlenost 8,4% (Maj 2009)
Radna snaga : 4,2 mil. (29% uslužne djelatnosti, 22% u industriji, 14% u trgovini i 10%
u
bankarstvu).
Nezaposlenost : 6,5%.
Prosječna mjesećna plata u Izraelu iznosi $ 1,557.25 dok su prosječna porodična primanja (USD
$ 3,795) Više od polovine svih arapskih obitelji u Izraelu živi u siromaštvo . Osim toga , od 40
gradova u Izraelu s najvišim stopama nezaposlenosti , 36 su bile arapske gradove .
Ukupna stopa zaposlenosti za Arape je 68 % od stope zaposlenosti za Jevreje
Državna potrošnja:
Javni dug: 94 milijarde USD
Prihodi : 68,29 milijardi USD
Rashodi : 75,65 milijardi USD
Devizne reserve: 78,9 milijardi USD
Većina prihoda dolazi od poreza na potrošnju , na dobit, dohodak, izvoz
Najviše novca je utroseno u modernizaciju u raznim aspektima kao sto je tehnologija,
poljoprivreda I razne industrije.
Socijalni disparitet:
Izrael kao visoko urbanizirana zapadne zemlja ima visok nivo siromaštva i dalje u usporedbi s
drugim razvijenim zemljama.
-Krajem osamdesetih i devedesetih godina , stope siromaštva u Izraelu oscilirala (prema nekim
procjenama ) od 12,8% iz 1989 na 18% u 1994 ,
-Većina Izraelaca živi u stanovima .
-Oko 3.000 Izraelaca se zna da su bez krova nad glavom . -Prema podacima Ministarstva za
socijalna pitanja , 70 % od beskućnika su bez djece, a preostalih 30 % su ili beskućnici zbog
ekonomske situacije. Istraživanje je također utvrdio da se svake godine , 2.000 obitelji su iseljeni
iz svojih stanova , nakon njihove nemogućnosti da vrati hipoteka plaćanja
Efikasnost tržišta:
Izvoz: 82,5 milijardi $
Izvozna dobra: proizvodi visoke tehnologije, telekomunikacijske opreme, vojne opreme,
farmaceutske, mehanički strojevi i strojevi na bazi opreme, cut dijamanti i nakit, poljoprivredni i
prehrambeni proizvoda, odjeća.
Glavni izvozni partneri: Belgija, Kina, Hong Kong, Engleska I Amerika
Uvoz: 70,60 milijardi $
Uvozna dobra: sirovina, vojne opreme, motorna vozila, potrošačka elektronika, investiciona
dobra, mehanički strojevi i dijelovi , nafta, goriva, zrna i pšenice, robe široke potrošnje.
Glavni uvozni partneri: Amerika, Kina, Njemačka, Švicarska, Belgija
Obrazovanje:
23,9% izraelske populacije ( dob 25 + ) je ostvarilo nizak nivo obrazovanja , 33,1% ima srednji
nivo obrazovanja , a 39,7% visok nivo obrazovanja . U Izraelu je stopa pismenosti 97,1 %
(2004 procjena ) Izraelski škole su podijeljene u četiri trake : javne , državne škole , država
finansira arapske škole i dvojezične škole i za jevrejsku i arapsku djecu
Izrael ima veliki postotak populacije sa visokim obrazovanjem, većim od prosjeka OECD-a;
preko 40% stanovnika ima fakultetsku naobrazbu. Sa najobrazovanijom radnom snagom na
svijetu, ne čudi podatak da veliki broj profitabilnih inovacija dolazi baš iz Izraela.Izrael ima
najveći postotak inženjera na svijetu kao i najveći postotak fakultetskih diploma i akademskih
publikacija po glavi stanovnika. Čak 7 izraelskih fakulteta nalazi se na listi najboljih fakulteta
svijeta.
Reforma javnih institucija:
Do 1984. gospodarsko stanje je postalo katastrofalno s godišnjom stopom inflacije koja se
popela do gotovo 450 posto. Napravljen je strog gospodarski plan u suradnji s američkom
administracijom I Međunarodnim monetarnim fondom koji je u Izrael uveo fiskalnu disciplinu i
započeo dugačak proces gospodarskih reformi i restrukturiranja.
7
