Ekonomija za menadžere

II kolokvijum

Output, zaposlenost i cijene

RAVNOTEŽNI OUTPUT
 

F-ju željene tražnje prikazujemo uzlaznom linijom. Nagib linije manji je od 45° jer sa 
rasto dohotka ili BDP, tražnja raste u nešto manjem procentu. Tačka u kojoj se 
izjednačava tražnja sa outputom koji nude firme, je ravnoteža na robnom tržištu.
 
 
 

DOBIJANJE IS KRIVE

 
Linija DD1 govori da tražnja pozitivno korelira sa outputom.
Pad kamatne stope, znaci da troškovi kapitala padaju, investicije usljed toga rastu, pri 
svakom nivou dohodka željena tražnja bice veca.
Za date vrijednosti egzogenih varijabli, 

IS kriva 

predstavlja kombinacciju nominalne 

kamatne stope irealnog BDP, koje odgovaraju stanju ravnoteže na

 

robnom tržištu. Na 

prvom grafiku kriva DD će se pomjeriti naviše što void novom ravnotežnom outputuY1’ 
i što u potpunosti korespondira pomjeranju iz tačke A u tačku B duž linije 45°, odnosno 
duž IS krive. Rezultati su prikazani na drugom grafiku (b). Veći nivo dohotka , većem 
nivou tražnje, dolazi do izravnanja potrošnje, tražnja raste manje nego dohodak, te u toj 
tački nema dovoljno tražnje koja bi apsorbovala cjelokupni nivo-višak ponude. Ako dođe 
do rasta k.s. i, a Y ostane isto, takođe dolazi do viška ponude, suprotno višak tražnje.
 

DOBIJANJE LM KRIVE

 
Ravnoteža na tržištu novca ostvaruje se prijednakosti ponude i tražnje 

M1/P1=L(Y1, i1)

Kriva tražnje koja ide kroz tačku A odgovara outputu Y1. Višem nivou outputa, kao 
primjer Y1’, odgovara veća tražnja za novcem; da bi smo ponovo postigli ravnotežu, biće 
potrebna veća kamatna stopa i1’. Tačke A i B na panelu (b) odgovaraju istoimenim 
tačkama na panelu (a)
Usljed rasta BDP, sa Y1 na Y2, doci ce do trenutnog rasta tražnje za novcem.
LM je kombinacija dohodaka i kamatne stope koje odgovaraju ravnoteži na tržištu 
novaca, kada se ne mijenja nivo cijena niti ostalih egzogenih varijabli
Rast realnog BDP, sa Y1 na Y2, ako se ostali faktori ne mijenjaju izaziva 

višak tražnje 

za novcem.

Suprotno je višak ponude novca

.

 

IS-LM ravnoteža
 

IS kriva opisuje kombinaciju outputa i kamatne stope koje su kompatabilne sa 
ravnotežom na robnom tržištu. Slično tome, duž LM krive predstavlja novčano tržište u 
ravnoteži. U tački A, oba tržišta simultano su u ravnoteži: postoji samo jedna takva tačka, 
odnosno, samo jedna kombinacija outputa i kamatne stope.
• Ravnoteža IS-LM krive je potreban ali ne i dovoljan uslov za objašnjenje ravnoteže.
• Mora se uzeti nivo cijena koji smo predpostavili da se ne mijenja i
• Mora se posmatrati tržište rada koje je usko vezano za agregatnu ponudu BDP.

 

OUTPUT I ZAPOSLENOST

 
Ako se realne plate prilagode tako da izjednače ponudu i tražnju, tržište će se uravnotežiti 
u tački A. Ako postoji nevoljna nezaposlenost nju će jedino registrovati domaćinstva.
Desni grafik pokazuje agregatnu proizvodnu funkciju. Za dati stok kapitala, proizvodna 
funkcija pokazuje koliko outputa se može proizvesti sa postojećim inputima rada. Tako 
će ravnoteža na tržištu rada definisati ponudu ravnotežnog outputa koji će firme plasirati 
na tržištu.

 

OPŠTA RAVNOTEŽA
 

Ovi grafici pokazuju kako da opštu ravnotežu, tj. Tačku u kojoj se sva tri tržišta robe, 
novca i rada-nalaze istovremeno u ravnoteži. Na graficima br.1) i 4.) je opisana ponuda: 
kako ravnoteža na tržištu rada određuje današnji output Y. To je onaj nivo outputa koje 
će firme biti voljene da ponude pridatim nominalnim platama i cijenama.
Prinuda robe Y prikazana je na grafiku br.2. vertikalnom linijom S. Nju smo utvrdili tako 
što smo “registrovali” nivo outputa sa donjeg lijevog panela 4) koristeći liniju 45° iz 
grafika 5). Grafik br.3. pokazuje uslove ravnoteže na tržištu novca i pokazuje kamatnu 
stopu sa registrovanom realnom ponudom novca. Konačno, kada je nominalni novčani 
fond konstantan, nivo cijena i realni novčani fond kreću se međusobno inverzno br.6. i 
povezuje viši nivo cijena sa nižom ponudom realnog novca, a niži nivo cijena sa rastom 
ponude realnog novca.
 

USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE
 

Kada 3 linije nemaju zajedničku tačku presjeka, kao što je to prikazano na grafiku br.2. 
dolazi do promjene nivoa cijna, što utiče na realnu vrijednost (M/P) date nominalne 

background image

 

KENZIJANIZAM, MONETARIZAM I NEOKLASICNA ŠKOLA

• 

Kejnzijanska škola- 

škola makroekonomske misli koja se bavi razmatranjem tražnje 

makroekonomskih politika- prvenstveno fiskalnim politikama koje djeluju preko 
multiplikatora-radi smanjenja nezaposlenosti i podsticanje privrednog rasta.
• 

Monetarizam- 

škola makroekonomske misli po kojoj su promjene ponude novca 

priimarni uzrok fluktuacije realnog GDP i inflacije. Monetarizam je škola koja se 
suprotsatvlja državnoj intervenciji u cilju stabilizacije ekonomije.
• 

Neoklasi

c

na sinteza- 

škola koja je sinteza kejnzijanizma i monetarizma, škola u cijem 

je stedištu uvjerenje da se tržišna privreda vraca u ravnotežu kroz snižavanje cijena, osim 
u slucajevima kejzinskih rigidnosti kada je potrebna državna intervencija.
 

INFLACIJA TRAŽNJE I TROŠKOVA

DVIJE NAJZNACAJNIJE TEORIJE INFLACIJE SU:
• Inflacija tražnje (monetaristi inflaciju tražnje tumace pritiskom tražnje) i
• Inflacija troškova (kenzijanci tumace pritiskom troškova).
 
• Uvecanje agregatne tražnje uvecava dohodak što podrazumijeva rast cijena, pa se rast 
cijena duguje uvecanju tražnje

inflacija

 

tražnje

.

• Smanjenje ponude dovodi do pada dohotka uz istovremeni rast cijena, pa se rast cijena 
duguje smanjivanju ponude –

inflacija toškova.

• Kod inflacije tražnje proizvodac tvrdi da je prvi njegov snabdjevac B podigao cijene, a 
ovaj drugi obratno.
• Kod inflacije troškova kapital optužuje rad da su povecane nadnice pokrenule spiralu 
troškova, a rad da su povecane profitne stope na racun rada i inflacije.
 

FILIPSOVA KRIVA

                                                   
Na grafiku je prikazano da smanjenje nezaposlenosti ubrzava inflaciju.
• Vremenom je Filipsova kriva upotpunjavana od strane Felpsa i Fridmana i došlo se do 
njene orginalne forme.
• u

u

*- b(u-u*);

• Gdje je u-stvarna inflacija, u*- ocekivana stopa inflacije, U-stvarna nezaposlenost, U*-
prirodna stopa nezapsoelnosti (nezaposlenost pri kojoj je inflacija 0) i b-uticaj 
nezaposlenosti na nominalne nadnice.
• Ukoliko je u>u*, tada je ostvarena inflacija manja od ocekivane.
• Tacka u kojoj je ocekivana inflacija jednaka stvarnoj je tacka presjeka kratkorocne i 
dugorocne Filipsove krive. Sve vertikalniji nagib smanjuje mogucnost nagodbe inflacija 
nezaposlenost.
 

FILIPSOVA KRIVA NA KRATKI I DUGI ROK

Kratkoročna i dugoročna Filipsova kriva se sijeku u tački za koju je očekivana inflacija 
jednaka stvarnoj inflaciji: to znači da nema ubrzavanja inflacije. U mjeri u kojoj je 
Filipsova kriva sve vertikalnija smanjuje se mogućnost nagodbe inflacija-nezaposlenost.
                           
 

VERTIKALNA –DUGOROCNA FILIPSOVA KRIVA

 
 
Filipsova kriva od kratkoročne(KDK) postaje dugoročna (DFK) i apsolutno neelastična: 
potpuno nestaje trade-off inflacija-nezaposlenost.
 
 
 
 

OKUNOVA KRIVA
 

II-predstavljena je tražnja za radom u zavisnosti od nezaposlenosti; III-je prenos 
(tražnja=tražnja); IV-dohodak zavisi od tražnje za radom; I-iz sva tri kvadrata dobijena je 
Okunova kriva-međuzavisnost nezaposlenosti (U) i dohotka (Y)
• 

Okunov zakon

: Ukoliko je nezaposlenost za 1% iznad prirodne stope, gep DBP 

( manjak društvenog proizvoda u odnosu na
onaj nivo pune zaposlenosti) iznosi 2,5%.
• Okunova kriva je odstupanje stvarnog u odnosu na potencijalni DBP usled 
nezaposlenosti.
• Ut-Ut-1=-a(x-x*)
• Pri cemu je Ut-nezaposlenost tekuceg perioda, Ut-1- nezaposlenost baznog perioda, a- 
kojeficijent promjene DBP u odnosu na promjenu stope nezaposlenosti od 1%, x-stvarni 
DBP, x*-Potencijalni DBP
 

FILIPS OKUNOVA KRIVA
                                                                   

Filips-Okunova kriva izvodi se iz Filipsove i Okunove krive i ona govori da ubrzanje 
rasta ubrzava inflaciju.
• u = u*+ab(x-x*)
• Parametar a pokazuje uticaj gepa ND na nezaposlenost, a parametar b uticaj 
nezaposelnosti na nominalne nadnice.
• Ukoliko je x>x* ( stvarni ND veci od potencijalnog), tada je ab(x-x*)>0 i inflacija se 
povecava.
• Stanje kada je u = u* odnosno (x-x*) je stanje pune zaposlenosti privrede-puna 
zaposlenost stabilnost cijena
 
 

EKSPANZIONA MONETARNA POLITIKA U IS-LM I F-O MODELU
 

Ukoliko se poveća ponuda novca(LMo naLM1) kamata se snižava (r0 na r1) realni 
proizvod raste (Y0 na Y1), ali se povećava i inflacija (πo na π1). Iz kvadratne jednačine 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti