EKONOMIJA ZA MENADŽERE
UVOD
Ekonomija za menadžere
bavi se primjenom ekonomske teorije i metoda
analize znanosti o odlučivanju radi ispitivanja kako neka organizacija može
najefikasnije postići svoje namjere ili ciljeve.
Ekonomska teorija
(mikroekonomija i makroekonomija)
Mikroekonomija je izučavanje ekonomskog ponašanja samostalnih jedinica
kod
donošenja odluka (pojedinci,potrošaći do poduzeća)
Makroekonomija je proučavanje ukukpne ili agregatne razine
proizvodnje,dohotka, zaposlenosti,potrošnje,investicija i cijena
Znanosti o odlučivanju
(ekonometrija i matematička ekonomija)
Matematička ekonomija se koristi da se formaliziraju (tj.izraze u obliku
jednadžbi) ekonomski modeli koje ekonomska teorija pretpostavlja.
Ekonometrija se koristi da bi se primjenile statističke metode na stvarne
podatke u svrhu ocjenjivanja modela koje ekonomska teorija pretpostavlja.
Funkcionalna područja proučavanja poslovnog odlučivanja
Uključuju računovodstvo,financije,marketing,upravljanje ljudskim potencijalom
i proizvodnjom.
Te discipline izučavaju poslovno okruženje u kojem poduzeće djeluje i kao
takve pružaju podlogu za donošenje poslovnih odluka.
TEORIJA PODUZEĆA
Poduzeće
je organizacija koja kombinira i organizira sredstva radi
proizvodnje dobara i/ili usluga za prodaju.
Tri osnovna proizvodna faktora su:1)rad (ljudski) 2) kapital 3) zemljište
(kombiniranje i organiziranje)
Poduzeća s obzirom na vlasništvo mogu biti:
1) Inokosna (vlasnik pojedinac)
2) Partnerska (vlasnik dvojica ili više pojedinaca)
3) Korporacije (vlasnici dioničari)
Primjer:poduzeća u SAD proizvode 80% svih proizvoda i usluga koji se troše
u SAD.
Ostatak proizvode vladine ustanove i neprofitne organizacije.
Svrha poduzeća
:Poduzeća postoje jer uštede koje se stvaraju u proizvodnji i
raspodjeli osiguravaju velike koristi poduzetnicima,radnicima i drugim
vlasnicima sredstava.
Drugim riječima za poduzetnika bi bilo vrlo skupo i nedjelotvorno za svaki
korak u procesu proizvodnje sklapati ugovore sa radnicima i vlasnicima
kapitala.
1
Poduzeće također štedi na porezima na promet i izbjegava kontrole cijena i
druge vladine propise koji se odnose na transakcije među poduzećima.
U današnjim uvjetima privređivanja poduzeće ne nastavlja sve više
neodređeno rasti jer postoji granica u menadžerskoj sposobnosti da efikasno
kontrolira i upravlja poslovanjem poduzeća dok ono postaje sve veće i veće.
Do neke točke poduzeće može svladati te interne nedostatke velikog obujma
ili disekonomije opsega osnivanjem određenog broja samostalnih odjela
(tj.decentralizacijom)
Sa sve večim udaljavanjem najvišeg menadžmenta od poslovanja svakog
odjela izaziva dovoljnu disekonomiju opsega da ogranićava rast poduzeća.
Nadalje poduzeće će doseći točku u kojoj troškovi ponude dodatnih usluga
unutar poduzeća premašuju troškove nabave tih usluga od drugih poduzeća.
Primjer:neka visoko tehnička usluga koju poduzeće može samo privremeno
trebati
Cilj i vrijednost poduzeća
Cilj poduzeća
je da maksimizira bogatstvo ili vrijednost poduzeća.
Vrijednost poduzeća (PV) dana je sadašnjom vrijednošću svih očekivanih
budučih profita poduzeća.
Budući se profiti moraju diskontirati na sadašnjost jer dolar profita u
budučnosti je manje vrijedan od dolara profita u sadašnjosti.
Vrijednost poduzeća daje izraz:
PV
r
r
n
r
t
r
n
t
t
n
1
1
2
1
1
1
1
2
1
(
)
(
)
(
)
PV=je sadašnja vrijednost svih očekivanih budučih profita poduzeća
1
2
,
,....
n
su očekivani profiti u svakoj od n promatranih godina
r = je odgovarajuća diskontna stopa koja se upotrebljava da se nađe sadašnja
vrijednost budučih profita.
Što je rizik poslovanja veći diskontna stopa mora biti veća i obrnuto.
Budući da su profiti poduzeća jednaki ukupnom prihodu umanjenom za
ukupne troškove vrijednost poduzeća možemo prikazati:
PV
TRt TCt
r
t
t
n
(
)
1
1
TR (ukupni prihod) -ovisi o prodaji ili potražnji za proizvodnjom poduzeća
ili odlukama poduzeća o cjenama njihovih proizvoda
TC (ukupni troškovi)-ovisi o tehnologiji proizvodnje i cijenama faktora
(rad,kapital,
zemljište)
r (diskontna stopa) -ovisi o zamjetljivim rizicima poduzeća i o troškovima
pozajmljenih sredstava.
Ograničenja u poslovanju poduzeća:
2
Ovi izdaci uključuju:
-nadnice unajmljenom radu
-kamapte za pozajmljeni kapital
-rentu za zemlju ili zgrade
-izdatke za sirovine
Pojam poslovnog profita može se koristiti za računovodstvene i porezne svrhe
Ekonomski profit
je jednak razlici između prihoda poduzeća i njegovih
eksplicitnih
troškova i implicitnih troškova.
Implicitni troškovi odnose se na vrijednost faktora koje poduzeće posjeduje i
upotrebljava u vlastitim proizvodnim procesima.
Ekonomski profit se upotrebljava da bi se došlo do ispravnih investicijskih
odluka.
TEORIJA PROFITA
1.Teorija objašnjenja profita rizikom
Prema ovoj teoriji poduzeća zahtjevaju natprosječne povrate (tj.ekonomske
profite) da bi ušla na takva područja s natprosječnim rizikom
(primjer:istraživanje nafte)
2.Frikcijska terorija profita
Frikcijska teorija profita objašnjava porijeklo profita posebnim situacijama koje
se izmjenjuju
Jedan broj poduzeća pri niskim profitima (npr 5%) ispada iz proizvodnje
(ispadaju najslabiji u pojedinoj industrijskojgrani
Obrnuto jedan dio potrošaća pri visokom profitu ulazi u proizvodnju.Jer visoki
profiti privlaće mnoge ulagaće.Time raste ponuda što obara cijenu.
(proizvoda)
Što je specijalizacija veća u području opreme i ljudi to je teže napustiti
određenu industrijsku granu.
aktuelna prosječna stopa > od
prosječne
profitne
stope
+
11%
ispod prosječna profitna stopa
-
5%
11,5% visoke profitne stope
6,5% niske profitne stope
primjer:velika ulaganja u izgradnju tankera do naftne krize 1973 godine
3.Monopolska teorija profita.
4
Neka poduzeča sa monopolskom snagom mogu smanjiti proizvodnju i tražiti
više cijene nego u uvjetima savršene konkurencije zarađujući na taj način
profit
Zbog ograničenog ulaska u tu industriju ta poduzeća mogu čak dugoročno
nastaviti ostvariti profite
U zapadnom svijetu zabranjeno je monopoliziranje.Ne smije se ograničavati
ponuda i ne može se dizati cijena.
4.Inovacijsku teoriju profita
Inovacijska teorija profita tvrdi da je profit nagrada za uvođenje uspješne
inovacije.
5.Teorija profita na temelju menadžerske efikasnosti
Ova terojapočiva na tome na opažanju poduzeća koja su sa iznad
prosječnom efikasnošću (uspješnim menadžmentom) ostvarila iznad
prosječne profite
Dok je prosječno poduzeće imalo dugoročnu tendenciju ostvarivanja samo
normalnog povrata na svoje proizvode.
Dvije firme proizvode isti proizvod,jedna bolje plasira svoj proizvod zato što
ima učinkovitiji menadžment.
Rašćlamba
:Ekonomski profiti mogu proizaći iz jednog ili kombinacijom
faktora (kombinacijom preuzimanja rizika,frikcijskih odstupanja,monopolske
moći,uvođenja inovacija ili menadžerske efikasnosti).
Profiti često nastaju zbog
kombinacije faktora
Primjer:slučaj sa Aplle Computer Company
SVRHA PROFITA
Visoki profiti znak su da potrošaći žele više proizvoda te industrije (oni
poduzećima daju poticaj da prošire proizvodnju kao i da dugotrajno više
poduzeća uđe u tu proizvodnju
Niži profiti (ili gubici) znaće da potrošaći žele manje te robe i/ili da metode
proizvodnje nisu djelotvorne.
Dakako profitini sustav nije savršen i vlade se u privredama slobodnog
poduzetništva često miješaju da bi promijenile njegovo djelovanje i učinile ga
sukladnijim širokim društvenim ciljevima
TEORIJA POTRAŽNJE
Individualna potražnja za dobrom
Potražnja za dobrom proistjeće iz volje i sposobnosti potrošaća da dobro i
kupi
(volja=ovisi o želji ili potrebi,sposobnost=ovisi o odgovarajučoj kupovnoj moći)
Prema teroji po
tražnje,količina dobra koja se potražuje
je funkcija cijene
dobara, dohotka potrošaća,cijene povezanih dobara (komplementi ili
suspstituti) i ukusa potrošaća.
U funkcionalnom se obliku može izraziti kao:
Qdx=f *(Px* I* Py*T)
Qdx=količina dobra ih x koju pojedinac potražuje u određenom vremenskom
razdoblju (godina,mjesec,tjedan,dan )
Px=jedinična cijena dobra x
5
Qdx
Ako se poveča dohodak potrošaća ili cijena supstituta ,ako se smanji cijena
komplementarnog dobra ili pak poveča preferencija za tim dobrom krivulja se miće u
desno,obrunto od toga je micanje krivulje u ljevo
Rezultat promjene cijene dobara predstavlja
promjenu potraživane količine
Rezultat promjene dohotka,cijene povezanih dobara i ukusa predstavlja
promjenu potražnje
TRŽIŠNA KRIVULJA POTRAŽNJE
U funkcionalnom obliku tržišnu krivulju potražnje možemo iskazati kao:
QDx=F(Px,N,IPy,T)
Px=jedinična cijena dobra x
N=broj potrošaća na tržištu čibenici ćije se
vrijednosti
I =dohodci potrošaća uzimaju kao
konstante pri
Py=cijene povezanih dobara (komplementi i supstituti) grafičkom prikazu
krivulje
T=ukusi potrošaća potražnje
(U slučaju kad individualni potrošaći donose neovisne odluke) =Tržišna
krivulja potražnje je vodoravni zbroj individualnih krivulja potražnje svih
kupaca na tržištu.
Međutim to nije uvjek slučaj jer imamo efekt skupine i efekt snoba.
Efekt skupine-javlja se kod potrošaća koji žele biti u trendu.Pojava efekta
skupine
smanjit
će nagib tržišne krivulje potražnje u odnosu na nagib tržišne krivulje
potražnje dobivene vodoravnim zbrajanjem individualnih krivulja potražnje.
Efekt snoba -javlja se kod potrošaća koji žele biti posebni.(smanjujući
trendovsku potražnju).Pojava efekta snoba
povećati
će nagib tržišne krivulje
potražnje u odnosu na nagib krivulje dobiven vodoravnim zbrajanjem
individualnih krivulja potražnje.
osoba 1 osoba 2 tržište
Px Px Px
2 2 2
1 1
-
1
Odx Qdx Qdx
1 2 1 3 1 5
POTRAŽNJA S KOJOM SE SUOČAVA PODUZEĆE
Potražnja s kojom se suočava poduzeće ovisi o:
1) veličini tržišta,odnosno o granskoj potražnji
2) organizacijskom obliku grane
3) broju poduzeća u toj grani
7
