INTERNACIONALNI UNIVERZITET BRČKO-DISTRIKT
Seminarski rad iz predmeta:
Ekonomika osiguranja
Mentor: Kandidat:
____ Ismet Abdurahmanovic OS100/11
1
SADRZAJ:
1.0.Pojam Funkcije i znacaj osiguranja
2.
0
.
Definicije osiguranja
3.0.Funkcije osiguranja
4.0.Mobilizacijsko - Alokacijska Funkcija
5.0.Rizik i neizvesnost
6.0.Metode kontrole rizika
7.0
Metode Fizi
Č
ke Kontrole
8.0.
Separiranje
9.0. Reosioguranje
10.0.Metode
11.0.Literatura
2
2.DEFINICIJE OSIGURANJA
Osiguranje
je ekonomski institut društvenog i gospodarskog života kojim se zaštićuje pojedinac,
poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski štetnih posljedica prirodnih sila i nesretnog
slučaja. Smisao i svrha zaštite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste
kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili šteta.
Osiguranje
je djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajmnosti i solidarnosti pruža
ekonomska zaštita od rizika koji ugrožavaju imovinu i osobe.
DRUŠTVENA KORISNOST I ZNAČAJ OSIGURANJA
Društvena korisnost osiguranja ogleda se u kontinuiranom unaprijeđenju zaštite i efikasnijoj
naknadi šteta i isplati osiguranih svota. Značaj osiguranja proizlazi iz činjenice da svijet do
danas nije pronašao bolja rješenja od onih koja pruža osiguranje kao sustav (djelatnost). –
promptnost u naknadi štete: efikasnost. Sektor osiguranja ima važnu funkciju u okviru
financijskog sustava i predmet je brige regulatora za stabilnost i efikasnost fina cijskih tržišta.
Povjerenje osiguranika u sustav osiguranja imoplicite je povjerenje u cjelokupni financijski
sustav Društva za osiguranja upravljaju tuđom štednjom iz čega proizlazi njihova gospodarska ,
socijalna i politička odgovornost. Nema veće isplate štete nego što je šteta. Povjerenje je do te
mjere zastupljeno jer bi propašću više štete imali osiguranici, nego vlasnici
4
FUNKCIJE OSIGURANJA
Funkcije osiguranja su:
Zaštitna funkcija
Neposredna zaštita
Posredna zaštita
Mobilizacijsko –alokativna
Socijalno - politička
1. ZAŠTITNA FUNKCIJA
Temeljna funkcija čiju efikasnost možemo izmeriti zadovoljstvom onih koji očekuju zaštitu.
1. 1. NEPOSREDNA ZAŠTITA
-
SASTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)
-
SASTAV REPRESIJE - poduzimanje mera za spašavanje ljudi i imovine
-
STIMULACIJA OSIGURANIKA
1. diferencirane premije,
2. bonus - malus,
3. franšize – kvalitativna isključenje određene vrste rizika - kvantitativna –ograničenje
obveze osiguratelja u % ili apsolutnoj svoti.
1. 2. POSREDNA ZAŠTITA
-
Isplata za nastalu štetu ili osiguranu svotu
-
Omogućava održavanja konuinuiteta poslovanja
Pretvara potencijalne gubitke u ujednačene mesečne troškove – gospodarska funkcija
5
5.RIZIK I NEIZVESNOST
“PROUČAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUČAVANJA RIZIKA I
NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO IZUČAVANJU MEDICINE BEZ PRETHODNOG
RAZUMEVANJA ANATOMIJE” – Hammond
Neizevesnost tera sastav u haos!
Kad govorimo o riziku govorimo o verovatnim događajima.
Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmovi.
Rizik
je varijacija mogućih ishoda u danoj situaciji u budućnosti. Što je verovatnost odstupanja
od očekivanih rezultata(ishoda) veća, izloženost riziku je značajnija.
Rizik je merljiv raznim statističkim i matematičkim metodama te se njime može upravljati.
Objektivan rizik
- varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi.
Subjektivan rizik
- procena osobe o nastupanju objektivnog rizika.
Neizvesnost
je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji će se mogući ishodi dogoditi.
Nedostatak znanja izravno povećava stupanj neizvjesnosti i subjektivnosti u prosudi. Suprotno
tome, informacije i znanje smanjuju neizvesnost povećavajući objektivnost stavova i kvalitetu
odlučivanja.
Neizvesnost se ne može mjeriti ekonomskim merilima Kad su svi ishodi jednako verovatni za
sastav nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri entropijom što nadilazi okvire izučavanja
problematike rizika
7
