EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE
Prof.VŠ Velibor Peulić
Page 1
E1
Metodi pla
ć
anja
Ciljevi
U ovoj lekciji treba nau
č
iti:
a. Razli
č
ite metode pla
ć
anja
b. Razli
č
ita zna
č
enja i sredstva kredita
E1.1. METODI PLAĆANJA
Uvod
Pla
ć
anje potroša
č
a za robe ili usluge proizvo
đ
a
č
u ili nabavlja
č
u može se izvršiti na nekoliko
razli
č
itih na
č
ina. Dva najpoznatija su pla
ć
anje gotovinom ili
č
ekovima.
Me
đ
utim, znatan dio biznisa se odvija putem korištenja kreditnih sredstava.
Postoje razli
č
ite forme kredita, po
č
evši od neformalnih kredita odgo
đ
enog pla
ć
anja faktura do
zakonskih ugovora koji su ustanovljeni sporazumima u raznim formama npr. sporazumi o
najamnini ili prodajni krediti.
Objašnjenje
Gotovina
Direktna razmjena novca za robe i usluge je najpoznatija forma pla
ć
anja Ve
ć
ina manjih
transakcija se odvija na ovaj na
č
in
Termin "gotovina" u biti uklju
č
uje
č
ekove i druge forme direktnog pla
ć
anja u kojem se obavlja
neposredno pla
ć
anje radi završavanja transakcije.
Kredit
Kredit je odobravanje korištenja ili posjedovanja roba i usluga bez neposrednog pla
ć
anja.
Postoje dvije glavne vrste kredita: potroša
č
ki i komercijalni.
Vrste kredita
Potroša
č
ki kredit
Kredit može biti dodijeljen formalno ili neformalno od vlasnika radnji, finacijskih ku
ć
a, te drugih
institucija, gra
đ
anima za kupovinu potroša
č
kih roba. Takvi krediti uklju
č
uju:
EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE
Prof.VŠ Velibor Peulić
Page 2
•
Pla
ć
anje za robe u obliku zaostalih dugova – npr. U roku od jednog mjeseca od nabavke robe
– u praksi to je zajam koji daje nabavlja
č
. Ukoliko je nabavlja
č
obavijestio kupca u vremenu
kupoprodaje on može potražiti kamatu na iznos koji nije pla
ć
en u okviru dogovorenog
perioda.
•
Kreditna kartica – omogu
ć
uje vra
ć
anje novca u odre
đ
enom vremenskom periodu – u praksi to
je bankarska pozajmica.
•
Budžetski ra
č
uni – omogu
ć
eno je da se na osnovu redovnih mjese
č
nih pla
ć
anja kupi roba
onoliko puta koliko je vrijednost pla
ć
anja – zajam trgovca.
•
Sporazum o zakupnini i prodajni kredit – u sporazumu o zakupnini robe se zakupljuju
korisniku uz davanje mogu
ć
nosti da ih otkupi.
•
U prodajnim kreditima robe postaju vlasništvo kupca po uplati depozita ili prve rate dok
ć
e
ostatak biti upla
ć
en u pet ili više rata.
Za sve, osim pla
ć
anja u obliku zaostalog duga, primjenjuju se kamate ili troškovi usluga.
Komercijalni kredit
Prakti
č
no, sve razmjene u proizvodnoj industriji, uslugama i trgovini se obavljaju kroz kredite. U
najmanju ruku, ovaj proces uzima formu kredita odobrenog na odre
đ
eni rok, npr. 14 dana, jedan
mjesec, 60 dana, od strane nabavlja
č
a materijala prema proizvo
đ
a
č
ima zatim veletrgovcima i
trgovcima na malo.
Firme mogu dozvoliti manje popuste na sumu koja
ć
e se platiti u periodu koji je kra
ć
i od po
č
etka
otplate kredita. Kredit omogu
ć
ava proizvo
đ
a
č
u da premosti prostor izme
đ
u proizvodnje i prodaje
roba tj. proizvo
đ
a
č
može proizvesti robe koriste
ć
i sirovine koje nije još platio i nadati se da proda
robu prije nego mora da plati sirovine. U isto vrijeme, može dati kredit kupcu i o
č
ekivati pla
ć
anje.
EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE
Prof.VŠ Velibor Peulić
Page 4
Isto tako,i klijent
ć
e kazivanjem štititi svoja prava uz uvažavanje troškova tako što
ć
e dozvoliti
mehani
č
aru da nastavi sa popravkom ali i mogu
ć
nost da je i spreman platiti samo izvjesnu sumu
ili da klijent bude obaviješten
č
im mehani
č
ar vidi da
ć
e posao vjerovatno koštati iznad neke sume.
Narudžbenica
Narudžbenica je zahtjev od strane kupca da bude snabdjeven sa roboma ili uslugama.
Narudžbenica za robe, slijede
ć
i razmatranje ponude,
ć
e uglavnom uklju
č
iti slijede
ć
e stavke i
može poprimiti oblik specijalno pripremljene i otštampane forme narudžbenica:
•
broj narudžbenice, koji se može navesti u svim daljnim korespodencijama;
•
nazive i adrese obje strane;
•
opis roba, broj kataloga, itd.;
•
cijene – u praksi cijena ne mora uvijek da se prikaže na narudžbenici;
•
datum do kojeg se želi da isporuka bude obavljena;
•
adresa isporuke;
•
sve druge specijalne okolnosti, npr. upute o isporuci ili pakiranju.
Narudžbenice mogu biti napravljene u duplikatima tako da kupac može sa
č
uvati kopiju
narudžbenice koju je poslao nabavlja
č
u.
Faktura
Najzna
č
ajniji dokument u transakcijama je vjerojatno faktura koja pokazuje kupcu koliko
ć
e platiti
isporuku robe. To je, drugim rije
č
ima, ra
č
un pripremljen obi
č
no kao duplikat. Kupac
ć
e koristiti
kopiju za evidentiranje kupovine u svojoj evidenciji i za provjeru roba. Nabavlja
č
ć
e koristiti svoju
kopiju za evidentiranje prodaje.
Faktura se
č
esto pošalje prije roba i u tom slu
č
aju ima ulogu izvještaja – dokument koji
obavještava da
ć
e roba uskoro pristi
ć
i. Izraz "ra
č
un položen" se koristi radi prikazivanja da je
napravljena faktura za pla
ć
anje roba i usluga.
Detalji uklju
č
uju:
•
broj narudžbenice;
•
adrese;
•
VAT (porez na dodatnu vrijednost) registracijski broj nabavlja
č
a;
•
koli
č
ine, opis i cijene;
•
na
č
in pla
ć
anja;
•
oblik isporuke
Pored toga, faktura može uklju
č
iti:
•
Skra
ć
enicu za termin "Greške i propusti izuzeti" – zaštita od pisarskih grešaka u fakturi.
Kupac
ć
e provjeriti da li postoji roba koja nije u skladu sa fakturom, obavijestiti nabavlja
č
a o
svim nedosljednostima i pohraniti fakturu za budu
ć
e reference.
Dostavni list je sli
č
an dokument, bez kolone sa cijenom. Dostavni list, koji se obi
č
no priprema u
duplikatu, prati robu i jednu kopiju potpiše kupac kao dokaz da je primio robu. Nju
č
uva
prijevoznik kao evidenciju o prijemu robe i može se koristiti kao dokaz o dostavi kada se
zahtijeva.
Kreditne mjenice (listovi)
Č
esto odštampana u crvenoj boji, kreditna mjenica poslata je klijentu od strane nabavlja
č
a
kreditiraju
ć
i ga sa iznosom prikazanim za jedan ili više nabrojanih razloga (povoda).
Naprimjer:
•
roba je previše napla
ć
ena
•
roba je ošte
ć
ena
EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE
Prof.VŠ Velibor Peulić
Page 5
•
pogrešna ili slabija roba je poslata i vra
ć
ena
•
refundiranje, npr. u slu
č
aju povrata
•
faktura pogrešno poslata
Ovo je obi
č
no na
č
in da se popravi greška u transakciji koja je rezultirala tim da kupac plati više
nego je potrebno ili nabavlja
č
treba da namiri nastalu razliku.
Dodatna faktura može biti poslata umjesto ove potvrde, me
đ
utim ni u kom slu
č
aju originalna
faktura ne smije biti prepravljena.
Mjenica (list) zaduženja
Suprotno kreditnoj mjenici (listu) je mjenica zaduženja gdje je potrebno uskladiti fakturu, kada je
kupac dužan nabavlja
č
u dodatnu sumu.
Mjenica (list) zaduženja se može koristiti u slijede
ć
im okolnostima:
•
poslato je i zadržano više robe nego je fakturisano
•
roba je potcijenjena
•
poslata je roba sa boljom kvalitetom
•
propusti u fakturi
U skladu sa tim, ra
č
un kupca
ć
e biti zadužen za dodatni iznos.
Iskaz
Na kraju svakog perioda razmjene roba, obi
č
no jedan mjesec, a ponekad i
č
eš
ć
e, nabavlja
č
ć
e
poslati kupcu izvode koji sažimaju financijsko stanje izme
đ
u njih i zahtijeva pla
ć
anje neizmirenih
dugova.
To je kopija ra
č
una kupca evidentirana u glavnoj knjizi nabavlja
č
a i pokazuje:
•
raspoloživost gotovinskog popusta;
•
ukupan iznos faktura za odre
đ
eni period;
•
podešavanje knjižnih obavijesti u korist ili na teret;
•
neizmirene dugove i saldo
U evidenciji ra
č
una prijevoznika na po
č
etku odre
đ
enog perioda
ć
e stajati po
č
etni bilans kupca. To
je iznos sredstava koje kupac duguje prijevozniku za obavljeni posao, a za koji pla
ć
anje još nije
izvršeno.
Ispod ovog iznosa
ć
e biti prikazane nov
č
ane sume (
č
ekovi, itd) koje su upla
ć
ene od strane kupca
prijevozniku i one su prikazane kao "potražuje" na ra
č
unu kupca i bit
ć
e prikazani nastali dodatni
troškovi za kupca za obavljeni posao od strane prijevoznika i oni su prikazani kao "duguje" na
ra
č
unu kupca.
Na kraju odre
đ
enog perioda ra
č
un
ć
e se balansirati i dobivena cifra
ć
e biti dozna
č
ena kupcu u
obliku Iskaza ra
č
una.
EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE
Prof.VŠ Velibor Peulić
Page 7
Bankarski sistem je glavni put kroz koji se obavljaju poslovna pla
ć
anja. Iako je sistem
č
ekova
najo
č
itija aktivnost banaka, one pružaju i mnoge druge usluge sektoru industrije, trgovine i
privatnim korisnicima.
Glavne usluge i njihov osnovni sadržaj koji pružaju banke su:
1.
Č
uvanje korisnikovog novca. Teku
ć
i ra
č
un je vrsta ra
č
una koji obi
č
no koristi prevoznik za
svakodnevne poslovne transakcije firme.
2. Obezbje
đ
enje gotovine
Naprimjer za pla
ć
e, kada je potrebno.
3.
Č
ekovi
Č
ek je narudžbenica banci da odmah plati novac odre
đ
enoj osobi.
Prednosti pla
ć
anja
č
ekom se ogledaju u tome da je takvo pla
ć
anje jeftino, sigurno i
obezbje
đ
uje dokaz o pla
ć
anju.
4. Sistem kreditnih transfera
Bankarski žiro ra
č
un – pla
ć
anja mogu biti obavljena direktno u drugu filijalu ili banku (tj. na
bankarski ra
č
un kreditora ili
č
lana osoblja)
5. Stalna porudžba
Upute koje daje imalac ra
č
una banci, za redovna pla
ć
anja utvr
đ
enih iznosa od strane banke
sa teku
ć
eg ra
č
una na utvr
đ
eni dan, mjesec ili godinu. npr. hipoteka, premije osiguranja,
doprinosi, pretplate.
6. Direktno dugovanje
Ukrštenica izme
đ
u stalne porudžbe i kreditnog transfera, me
đ
utim pokrenuto od strane
kreditora koji zahtijeva pla
ć
anje. Kreditor obavještava banku dužnika o iznosu koji se treba
prebaciti na ra
č
un kreditora. Ovo je korisno kada iznosi variraju od mjeseca do mjeseca. Ovaj
sistem omogu
ć
uje brzo pla
ć
anje kreditoru.
7. Bankarska mjenica
Metod pla
ć
anja velikih iznosa, gdje nabavlja
č
ne želi prihvatiti
č
ek kupca. U praksi
č
ek izdat
od same banke – ili putni
č
ki
č
ek. Troškovi mjenica se prikazuju na bankarskom ra
č
unu kupca
prije nego se one izdaju.
8. Pozajmice i nalozi za isplatu bez pokri
ć
a
Kratkoro
č
no pozajmljivanje (nalog za isplatu bez pokri
ć
a) tj. "prekora
č
enje" ra
č
una sa
kamatom koja se pla
ć
a na prekora
č
eni iznos –
č
esto promjenjive kamatne stope o kojima se
može pregovarati sa bankom. Bankarske pozajmice, formalne pozajmice koje se vra
ć
aju kroz
kreditni ra
č
un – kamatne stope su fiksirane za utvr
đ
eni period otplate duga. Nalozi za isplatu
bez pokri
ć
a
ć
e normalno biti odobreni samo korisnicima koji imaju teku
ć
e ra
č
une kod date
banke. Obim dozvoljenih naloga za isplatu bez pokri
ć
a ovisi o mnogo razli
č
itih okolnosti.
9. Ostale usluge
Štedni ulog: niska kamatna stopa, me
đ
utim, povla
č
enje novca po zahtjevu.
Budžetski ra
č
uni: sistem za utvr
đ
ivanje maksimalnih razina za pla
ć
anje ra
č
una. Svi
obrazloženi i utvr
đ
eni iznosi za godinu dana se saberu i podijele sa 12 i taj iznos se prebacuje
na budžetski ra
č
un sa kojeg se mogu obavljati kvartalna ili druga neregularna pla
ć
anja
č
ak i
ako je ponekad ra
č
un prekora
č
en. Cijena usluge ovisi o veli
č
ini budžeta.
Sef za
č
uvanje vrijednosti: za pohranjivanje vrijednosti, dokumenata itd.
Bankarski sef koji se koristi no
ć
u: za
č
uvanje gotovine preko no
ć
i ili vikenda koju trgovac želi
pohraniti u banci.
Bankarski iskazi: redovno evidentiranje stanja ra
č
una korisnika.
Kreditne kartice: za kupovinu na kredit ili obezbje
đ
enje gotovine unaprijed, sa visokim kamatnim
stopama koje se pla
ć
aju i prikazuju kao neizmireni dug.
Č
ek kartice: garancija banke da
ć
e isplatiti
č
ek povu
č
en od strane imaoca kartice, uglavnom do
limita od £50,
č
ak i ako nema dovoljno sredstava na ra
č
unu.
