Ekonomika turizma - 1.kolokvij

EKONOMIKA TURIZMAj

- skripta za 1. kolokvij - 

ekonomika turizma - 

dio ekonomskih znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u 

vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i odraza; zbog 
složenosti turizma kao gospodarske aktivnosti sagledava i prateće društvene utjecaje turizma i 
utjecaje turizma na okoliš;

-

 

makroekonomski aspekt -

 bitniji; turizam može značajno utjecati na 

ukupne društveno-ekonomske odnose; zahtijeva sistemska rješenja u okviru nacionalnih 
ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike zemlje i međunarodnih zajednica

mikroekonomski aspekt -

 mnoštvo gospodarskih subjekata koji 

sudjeluju na izravan ili neizravan način u turističkom gospodarstvu

- turist se privemeno isključuje i procesa rada i postaje isključivo 

potrošač 

 dohodak koji troši na taj način ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme

-

 

turizam - 

prema AEIST-u: skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka 

posjetittelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim 
boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost; skup odnosa i pojava (splet 
odnsoa društveno i ekonomskog karaktera)

turist - 

prema Cohenu: dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva 

koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugovm i neučestalom 
kružnom kretanju

-

 osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u 

ugostiteljskom, ili nekom drugom  objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili 
rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi

- izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima

klasifikacija putnika prema WTO-u - 

putnik putuje iz bilo kojeg razloga; posjetitelj- 

turist- potrošač; izletnik- ne boravi dulje od 24h

konstitutivni elementi prometa stranaca i putovanja -

promjena mjesta boravka osoba; 

korištenje različitih prijevoznih sredstava; privremeni boravak u mjestu van mjesta 
stanovanja, turističkoj destinaciji; motivi za putovanje (zašto se putuje)

pojavni oblici turizma - 

potrebno je definirati kriterij, no najčešće se govori o primjerice 

seoskom turizmu, turizmu gradova, zdravstvenom turizmu, nautičkom turizmu, rekreacijskom 
turizmu i sl.; 

korišteni kriteriji

: oblik dolaska, putovanja, motiv, kupovna snaga i sl.; znanost 

teži selektivnom izučavanju specifičnih oblika turizma

ekonomsko poimanje turista i turizma - 

turist je s aspekta ekonomske analize potrošač, a 

turizam je potrošački “pokret” nastao s ciljem zadovoljenja čovjekovih specifičnih potreba;  
bit turizma kao ekonomske pojave proizlazi iz raznolikih veza unutar društvenih i uže 
ekonomskih odnosa koje čovjek uspostavlja radi zadovoljenja turističkih potreba

         -

 

ekonomske odnose

 koji se uspostavljaju povodom 

turističke potrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma ili turisitčke ekonomske 
odnose; ti odnosi generiraju određene ekonomske i druge posljedice koje se u ekonomskoj 

1

Ekonomika turizma - 1.kolokvij

praksi izražavaju ekonomskim kategorijama: potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, 
zaposlenost, trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma

         - 

ekonomska analiza

 opisuje, analizira i dovodi u 

međusobnu vezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomski odnosi turizma (mogu se 
definirati kao skup veza koje proizlaze iz ponašanja aktera u njima.); to su subjekti potrošnje 
ili turisti i subjekti ponude

ljudske potrebe - 

novi životni obrazac

: slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje - rad;

      -

 zahtjev pojedinca ili društvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama 

radi olakšanja osjećaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajućih razina blagostanja;

      - čovjekove potrebe određuje društveno-ekonomski razvoj te priroda 

čovjeka, a ovise o životnom standardu, dosega kulture, tradicije, vrijednosnog sustava 
pojedinca i zajednice;

      - 

osnovne ljudske potrebe: 

Maslow, Mill, Morison;

- fiziološke potrebe- motiv relaksacija (bijeg, opuštanje, ublaženje 

napetosti, žudnja za suncem, mentalno opuštanje napetosti);

- potrebe za sigurnošću - motiv sigurnost (zdravlje, rekreacija, održavati 

se aktivnim i zdravim za budućnost); 

- potrebe za pripadnošću - motiv ljubav (obiteljsko zajedništvo, 

pojačanje srodstvenih odnosa, društvenost, olakšati društvene odnose, održavanje osobnih 
veza, međuljudski odnosi, korijeni, privrženost članovima obitelji, održavanje socijalnih 
kontakata);

- potrebe za poštovanjem - motiv ostvarenje (uvjerenje o nečijem 

postignuću, pokazati nečiju važnost drugima, prestiž, društvena prepoznatljivost, pojačanje 
vlastitog "ja", profesionalnost/posao, osobni razvitak, status i prestiž);

- potrebe za samoostvarenjem - motiv isitna prema vlastitoj prirodi 

(istraživanje i osobna procjena, vlastito upoznavanje, zadovoljavanje vlastitih želja);

- potrebe za znanjem i razumijevanjem - motiv znanje (kultura, 

obrazovanje, želja za lutanjem, zanimanje za druga područja);

- Estetske - motiv uvažavanje ljepote (okolina, pejzaži);

turističke potrebe - 

zadovoljavaju se turističkim dobrima (proizvodima i uslugama); 

          - spadaju u posebnu skupinu potreba;
          - uvjetovane su povijesno, fiziološki i kulturno; treba ih povezati s 

trendovima u turizmu, jer su oni ogledalo promjena u čovjekovim potrebama, tj. turističkim 
potrebama pojedinca, turista; 

          - ekonomski se iskazuju u potrošnji – veličini, strukturi, dinamici;

                      - na temelju izbora potrošača i onog što su turisti kupili mjeri se 

intenzitet i struktura potreba (izbor ovisi o cijeni turističkih i drugih dobara, dohotka turista i 
različitih iracionalnih činioca);

          - 

dualno načelo - 

minimalni utrošak razvojnih resursa za zadovoljenje 

maskimalno mogućeg obima potreba, tj. optimalni odnos između resursa i potreba

          - marketing → ispituje potrebe → izaziva nove potrebe → povećanje 

prodaje i dobiti

potražnja turista - 

njegova spremnost da nabavi i/ili kupi odeđenu količinu turističkih 

dobara. Ona ovisi osimo o kvantiteti njegovih turističkih potreba i o dohotku, cijenama, 
deviznom tečaji, kvaliteti i načinu promocije i sl.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti