Ekonomska ocena potencijala poljoprivrednog zemljišta opštine Trstenik
UNIVERZITET U KRAGUJEVCU
EKONOMSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
:
Ekonomika privrednih i pirodnih resursa
TEMA:
Ekonomska ocena potencijala poljoprivrednog zemljišta opštine Trstenik
KRAGUJEVAC, maj, 2017.
1
Sadržaj
1. Uloga poljoprivrednog zemljišta u ekonomskom razvoju
...............................................................3
2. Resursni potencijal poljoprivrednog zemljišta na području opštine Trstenik
..................................5
3. Dosadašnja valorizacija poljoprivrednog zemljišta na području opštine Trstenik
4. Budući načini korišćenja poljoprivrednog zemljišta na području opštine Trstenik
Uvod
Vlada Republike Srbije je na predlog Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede, usvojila Uredbu o korišćenju podsticaja za podršku razvoju poljoprivredne i

3
industrijskih grana. Ona učestvuje u spoljnotrgovinskoj razmeni. Poljoprivreda je pokretač mnogih
privrednih delatnosti.
Pored razmene materijalnih dobara, značajno je i to da poljoprivreda, zajedno sa drugim
oblastima proizvodnje, učesvuje u formiranju nacionalnog dohotka i ukupne društvene akumulacije.
Veliki značaj poljoprivrde u razvoju privrede ostvaruje se preko transfera poljoprivrednog
stanovništva u nepoljoprivredne delatnosti.
Svaka država ima odgovornost da definiše okvir političkih i institucionalnih promena
koje doprinose efikasnijem razvoju poljoprivrednog sektora i blagostanju stanovnika iz ruralnih
područja. Da bi ovu svoju ulogu adekvatno ispunila, obaveza države je da stabilnom,
dugoročnom i efikasnom politikom reaguje na aktuelne izazove. U tom smislu, izrada
određene strategije poljoprivrednog razvoja, motivisana je potrebom da se novim konceptom
poljoprivredne politike reaguje na unutrašnje i spoljne izazove, kao što su:
1. potreba da se smanji zaostajanje u tehnološkom razvoju za konkurentskim
zemljama i omogućio efikasnije suočavanje poljoprivrednog sektora sa efektima
klimatskih promena;
2. neophodnost povećanja efikasnosti prehrambenog lanca i konkurentnosti
poljoprivredno-prehrambenog sektora;
3. obezbeđivanje stabilnog dohotka i poslovnog okruženja za poljoprivrednike i
druge preduzetnike;
4. ostvarivanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih ciljeva održivog razvoja, u
čemu multifunkcionalna poljoprivreda i ruralni razvoj imaju posebno mesto;
5. spremnost da se odgovori na zahteve proizašle iz procesa priključivanja Svetskoj
trgovinskoj organizaciji (STO) i Evropskoj uniji.
Srbija se nalazi na površini od ukupno 8.840.000 hektara. Površina poljoprivrednog
zemljišta obuhvata 5.734.000 hektara (0,56 ha po stanovniku), a na oko 4.867.000 hektara te
Vujičić M., Ristić L., (2006), „
Ekonomika poljoprivrede
“, Ekonomski fakultet, Kragujevac, str. 7.
http://uap.gov.rs/wp-content/uploads/2016/05/STRATEGIJA-2014-2020-.pdf, datum pristupa: 30.04.2017.
4
površine prostire se obradivo zemljište (0,46 ha po stanovniku). Oko 70 odsto ukupne teritorije
Srbije čini poljoprivredno zemljište, dok je 30 odsto pod šumama.
Povoljni prirodni i klimatski uslovi pospešuju razvoj poljoprivrede. Ravničarski regioni
Vojvodine, Kosova Polja, Metohije, Pomoravlja, Posavine, Tamnave, Kruševačkog i Leskovačkog
polja pogodni su za mehanizovanu ratarsku i povrtarsku proizvodnju. Brdoviti i brežuljkasti predeli
povoljni su za razvoj voćarske, vinogradarske i stočarske proizvodnje. Brdsko-planinsko područje
Zlatibora, Rudnika, Stare planine, Kopaonika i Šar-planine su pogodni za razvoj ovčarstva,
govedarstva i šumarstva. U Republici Srbiji ima ukupno 1.305.426 poljoprivrednika koji čine 17,3
odsto ukupne populacije.
Poljoprivredno zemljište se obrađuje sa 425.000 dvoosovinskih traktora, 261.000
jednoosovinskih traktora, 25.000 kombajna i više od tri miliona priključnih mašina. Nedovoljno je
razvijena saobraćajna infrastruktura, a poljoprivredne mašine i oprema su amortizovane. Prosečna
starost traktora je 12, a kombajna 15 godina.
Potrošnja mineralnih đubriva iznosi 36 kilograma aktivne materije po hektaru. Primena
agrohemikalija je veoma niska i kontrolisana organizovanom mrežom redovne veterinarske,
fitosanitarne i sanitarne kontrole.
U Srbiji je sistem za navodnjavanje instaliran na 180.000 hektara, ali se navodnjava svega
30.000 hektara, što znači da je navodnjavanje u Srbiji minimalno. Zbog toga nisu iskorišćene
mogućnosti veće proizvodnje šećerne repe, suncokreta, soje, povrća i stočnih krmiva.
U Srbiji dominira porodično gazdinstvo i privatna svojina, dok prosečna veličina
komercijalne farme (preduzeća) iznosi 500 do 700 hektara. Porodično gazdinstvo je vrlo
isparcelisano, ima izraženu naturalnu potrošnju i znatno niži stepen komercijalizacije u odnosu na
evropske farme.
2. Resursni potencijal poljoprivrednog zemljišta na području opštine Trstenik
http://www.arhiva.srbija.gov.rs/cms/view.php?id=1024, datum pristupa: 30.04.2017.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti