UNIVERZITET U KRAGUJEVCU

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

Ekonomika privrednih i pirodnih resursa

TEMA:

 

Ekonomska ocena potencijala poljoprivrednog zemljišta opštine Trstenik

KRAGUJEVAC, maj, 2017.

background image

3

industrijskih grana. Ona učestvuje u spoljnotrgovinskoj razmeni. Poljoprivreda je pokretač mnogih 

privrednih delatnosti.

1

Pored razmene materijalnih dobara, značajno je i to da poljoprivreda, zajedno sa drugim 

oblastima proizvodnje, učesvuje u formiranju nacionalnog dohotka i ukupne društvene akumulacije. 

Veliki   značaj   poljoprivrde   u   razvoju   privrede   ostvaruje   se   preko   transfera   poljoprivrednog 

stanovništva u nepoljoprivredne delatnosti.

Svaka   država ima odgovornost da definiše okvir političkih i institucionalnih promena 

koje doprinose efikasnijem razvoju  poljoprivrednog  sektora  i  blagostanju  stanovnika  iz  ruralnih 

područja.   Da   bi   ovu   svoju   ulogu   adekvatno   ispunila,   obaveza   države   je   da   stabilnom, 

dugoročnom   i   efikasnom   politikom   reaguje   na   aktuelne   izazove.   U   tom   smislu,   izrada 

određene strategije poljoprivrednog razvoja, motivisana  je  potrebom  da  se  novim  konceptom 

poljoprivredne  politike  reaguje  na unutrašnje i spoljne izazove, kao što su:

2

 

1. potreba  da  se smanji  zaostajanje  u  tehnološkom  razvoju  za  konkurentskim 

zemljama  i omogućio efikasnije suočavanje poljoprivrednog sektora sa efektima 

klimatskih promena; 

2. neophodnost   povećanja   efikasnosti   prehrambenog   lanca   i   konkurentnosti 

poljoprivredno-prehrambenog sektora; 

3. obezbeđivanje  stabilnog  dohotka  i  poslovnog  okruženja  za  poljoprivrednike  i 

druge preduzetnike; 

4. ostvarivanje  ekonomskih,  ekoloških  i  socijalnih  ciljeva  održivog  razvoja,  u 

čemu multifunkcionalna poljoprivreda i ruralni razvoj imaju posebno mesto; 

5. spremnost da se odgovori na zahteve proizašle iz procesa priključivanja Svetskoj 

trgovinskoj organizaciji (STO) i Evropskoj uniji.

Srbija   se   nalazi   na   površini   od   ukupno   8.840.000   hektara.   Površina   poljoprivrednog 

zemljišta   obuhvata   5.734.000   hektara   (0,56   ha   po   stanovniku),   a   na   oko   4.867.000   hektara   te 

1

 

Vujičić M., Ristić L., (2006), „

Ekonomika poljoprivrede

“, Ekonomski fakultet, Kragujevac, str. 7.

2

 

http://uap.gov.rs/wp-content/uploads/2016/05/STRATEGIJA-2014-2020-.pdf, datum pristupa: 30.04.2017.

4

površine prostire se obradivo zemljište (0,46 ha po stanovniku). Oko 70 odsto ukupne teritorije 

Srbije čini poljoprivredno zemljište, dok je 30 odsto pod šumama.

3

Povoljni prirodni i klimatski uslovi pospešuju razvoj poljoprivrede. Ravničarski regioni 

Vojvodine, Kosova Polja, Metohije, Pomoravlja, Posavine, Tamnave, Kruševačkog i Leskovačkog 

polja pogodni su za mehanizovanu ratarsku i povrtarsku proizvodnju. Brdoviti i brežuljkasti predeli 

povoljni su za razvoj voćarske, vinogradarske i stočarske proizvodnje. Brdsko-planinsko područje 

Zlatibora,   Rudnika,   Stare   planine,   Kopaonika   i   Šar-planine   su   pogodni   za   razvoj   ovčarstva, 

govedarstva i šumarstva. U Republici Srbiji ima ukupno 1.305.426 poljoprivrednika koji čine 17,3 

odsto ukupne populacije.

Poljoprivredno   zemljište   se   obrađuje   sa   425.000   dvoosovinskih   traktora,   261.000 

jednoosovinskih traktora, 25.000 kombajna i više od tri miliona priključnih mašina. Nedovoljno je 

razvijena saobraćajna infrastruktura, a poljoprivredne mašine i oprema su amortizovane. Prosečna 

starost traktora je 12, a kombajna 15 godina.

Potrošnja mineralnih đubriva iznosi 36 kilograma aktivne materije po hektaru. Primena 

agrohemikalija   je   veoma   niska   i   kontrolisana   organizovanom   mrežom   redovne   veterinarske, 

fitosanitarne i sanitarne kontrole.

U Srbiji je sistem za navodnjavanje instaliran na 180.000 hektara, ali se navodnjava svega 

30.000  hektara,  što  znači  da  je  navodnjavanje u  Srbiji  minimalno.  Zbog  toga nisu  iskorišćene 

mogućnosti veće proizvodnje šećerne repe, suncokreta, soje, povrća i stočnih krmiva.

U   Srbiji   dominira   porodično   gazdinstvo   i   privatna   svojina,   dok   prosečna   veličina 

komercijalne   farme   (preduzeća)   iznosi   500   do   700   hektara.   Porodično   gazdinstvo   je   vrlo 

isparcelisano, ima izraženu naturalnu potrošnju i znatno niži stepen komercijalizacije u odnosu na 

evropske farme.

2. Resursni potencijal poljoprivrednog zemljišta na području opštine Trstenik

3

 http://www.arhiva.srbija.gov.rs/cms/view.php?id=1024, datum pristupa: 30.04.2017.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti