Univerzitet u Zenici
Ekonomski fakultet u Zenici
Ekonomska stajališta Alfreda Marshalla
Seminarski rad
Zenica, 2016.
U Engleskoj su do 1880. godine bili očito postavljeni temelji neoklasične ekonomije.
Poznati su tvorci tih doprinosa utrli put plodonosnim i kohezijskim radovima Alfreda Marshalla i
Leona Walrasa, dvojice utemeljitelja moderne neoklasične analize.
Alfred Marshall, sin bankarskog blagajnika, rođen je u Claphamu, u Engleskoj 1842.
godine. Godine 1861. Marshall je neposlušno odbio stipendiju za Oxford (koja bi ga vodila
svećeničkom zvanju) zato što, kako je rekao, nije mogao izdržati daljnje učenje mrtvih jezika.
Tako se Marshall, uz finansijsku pomoć bogatoga strica, upisao na Cambridge. U početku mu je
studij matematike bio izraz samostalnosti i otpora prema očevoj tiraniji. No, premda mu je
poduka iz matematike donosila skroman prihod, Marshall je bio u stanju vratiti stricu dug i
izdržavati se sam na Cambridgeu.
Kasnije je napisao: „Matematika je platila moje dugove, bio sam slobodan za vlastite
sklonosti.“ (Pigou 1925: 5). Te su ga sklonosti dovele do političke ekonomije 1867. godine, ali
tek nakon nekoliko skretanja.
Marshall je ovako opisao svoj zaobilazni put do ekonomije: “Od metafizike sam pošao
etici i zaključio da opravdanje postojećega stanja društva nije lako. Prijatelj, koji je čitao mnogo
od onoga što se sada zove moralnim znanostima, stalno mi je govorio: “Ah! Ne bi tako rekao kad
bi vladao političkom ekonomijom“. Stoga sam pročitao Millovu Političku ekonomiju i bio
prilično uzbuđen zbog nje. Nejasna mi je bila ispravnost nejednakih prilika, a ne toliko
nejednakost materijalne udobnosti. Zatim sam u vrijeme odmora posjetio najsiromašnije četvrti
nekoliko gradova i obilazio ulicu za ulicom, promatrajući lica najsiromašnijih ljudi. Nakon toga
sam odlučio proučiti što je moguće temeljitije političku ekonomiju.“ (Pigou 1925: 10).
Odabravši tako ekonomiju kao svoje područje rada, Marshall je počeo izučavati taj
predmet osobnom vrijednošću koju je zadržao do kraja, što u nemaloj mjeri objašnjava njegove
značajne doprinose ekonomskoj analizi.
Oženio se 1877. godine, a brak s Mary Paley, njegovom bivšom studenticom i
predavačem na Newnham Collegeu, prisilio ga je da napusti položaj znanstvenog stipendiste na
Cambridgeu.
Marshallovi su iz Cambridgea prešli u Bristol, gdje su, i muž i žena, predavali političku
ekonomiju na novoosnovanom University Collegeu. Tamo su, također, sarađivali na knjizi
Ekonomika industrije
(Economics of Industry) koja je prvi put objavljena 1879. godine.
