SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
GLOBALNA EKONOMIJA I POSLOVNA DIPLOMATIJA
TEMA: EKONOMSKE INTEGRACIJE AMERIČKOG
KONTINENTA (SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA)
Mentor:
Student:
Derventa, mart 2013.
4
Uvod
Savremeni svijet, koji se razvija u znaku novog svjetskog poretka, obilježavaju novi odnosi
snaga najvažnijih aktera, unipolarnost, različite nesigurnosti, globalizacija, ali i fragmentacija,
lokalizacija, novi regionalizmi i regionalizacije. Novi svjetski poredak kao savremeno razdoblje
razvoja međunarodnih odnosa u svijetu prolazi fazu sazrijevanja.
U njoj je prisutna intenzivna promjenjivost međunarodnog i geopolitičkog položaja,
gospodarskih i sigurnosnih politika i vanjskopolitičkih orijentacija pojedinih država, koje još uvijek
čine najznačajnije aktere svjetskog poretka i čije postojanje definiše međunarodni sustav. Svrha
rada istražiti je međuovisnosti uticaja globalizacije/lokalizacije na regionalizaciju svijeta,
identifikaciji najvažnijih svjetskih regija i glavnih aktera u tim regijama, te istraživanju odnosa
između najvažnijih aktera u pojedinim regijama i aktera van regija koji ostvaruju uticaj u pojedinim
regijama. Odnosi aktera u pojedinim regijama i vanjskih aktera mogu se označiti kao ključni
momenti za uspostavu pojedinih regionalnih poredaka, koji mogu biti jače ili slabije strukturirani ili
prisutni.
U ovom radu, pokušaćemo da objasnimo, prije svega, sa teorijskog stanovišta, šta
predstavljaju regionalne ekonomske integracije, koje su prednosti njihovog formiranja i ukazati na
najznačajnije regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi. U svijetskom trgovinskom
sistemu svakim danom je sve veći udio regionalnih trgovinskih sporazuma, jer države žele bržu,
efikasniju i po troškovima, jeftiniju saradnju nego što je moguće u multilateralnim odnosima.
Regionalni trgovinski sporazumi ponekad služe za sprečavanje marginalizacije zemalja, ili za
povećanje njihove pregovaračke moći u svetskim trgovinskim odnosima.
Ova vrsta sporazuma se ponekad sklapa i u cilju zšstite privreda zemalja članica. Znatno
veće i slobodnije tržište, efikasnije korišćenje raspoloživih prirodnih izvora, kapitala, radne snage i
raspoloživih kapaciteta samo su neki od razloga za jačanje postojećih i razvoj novih regionalnih
integracija. Geografski prikaz najvažnijih integracija u svijetu, Pojam i nastanak regionalnih
ekonomskih integracija, pojam "Međunarodne ekonomske integracije" relativno je kratko u
upotrebi, a intenzivnije se upotrebljava od druge polovine XX vijeka, otkada jača ekonomsko
povezivanje država i njihova zajednička saradnja unutrašnjem i spoljnom planu kroz formiranje
različitih nivoa integracija među zemljama.
Kao najstariju carinsku uniju navodimo Južnoafričku carinsku uniju (Southern African
Customs Union-SACU) koja je osnovana davne 1910. godine kao regionalna integracija Južne
Afrike i okolnih teritorija. Zatim, prva moderna regionalna ekonomska integracija je BENELUX sa
sedištem u Briselu. Osnovana je prije drugog svijetskog rata od strane tri evropske zemlje - Belgija,
Holandija i Luksemburg.
Međutim, do naglog porasta u broju regionalnih ekonomskih integracija je doslo tek nakon
drugog svijetskog rata. Posljeratni razvoj ekonomskih odnosa među evropskim državama odvijao se
uglavnom među susjednim zemljama sličnog političkog opredjeljenja. S razvojem savremene
telekomunikacione i informatičke povezanosti među zemljama i smanjenjem ideoloških prepreka
među političkim blokovima, u svetu nastupa novo doba u međunarodnim ekonomskim odnosima.
Granice sve više gube na značaju, pa u takvim uslovima globalizacije međunarodne
ekonomske razmjene, nacionalni okviri malih i srednje velikih zemalja postaju nedovoljno veliki za
racionalan i efikasan razvoj, za uspješan transfer, usvajanje, prilagođavanje i sopstveni razvoj
znanja i tehnologije, kao i za uspešno uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Da bi omogućile
sebi efikasniji rast i razvoj, zemlje se sve više integrišu, prvenstveno na privrednom nivou, kako bi
eliminisale teškoće koje im stvaraju sopstvena mala trzišta proizvodnje i potrošnje, i kako bi,
integrisanjem u veća tržišta, ostvarile bolje uslove poslovanja (ekonomiju obima).
Kompleksnost istorijskog trenutka i veoma nepovoljna ekonomska situacija u kojoj se
nalaze, posebno zemlja Južne Amerike, nameće potrebu za ubrzavanjem integratcionih procesa,
kako bi se u uslovima pojačane međuzavisnosti sa visoko razvijenim zemljama ostvarilo snažnije
5
ubrzanje razvoja, i to pre svega u ekonomskoj sferi. U tom smislu, proces integracije predstavlja
jednu od najrealnijih šansi. Do sada se on odvijao uglavnom na političkom nivou, tako da se stekao
utisak da je on i najbitniji. Za ostvarenje značajnog ekonomskog napretka potrebno je neprestalno
jačanje konkurentnosti privrede, a za siromašne zemlje, jedina alternative je udruživanje, radi
zajedničkog istupanja na svjetsko
.
tržište,
.
što
.
je
.
jedini
.
djelotvoran
.
put
.
ka
.
povećanju
.
izvoza.
Zajedničko tržište juga MERKOSUR je, po ekonomskoj snazi, najveća regionalna ekonomska
integracija na prostoru Južne Amerike, a po značaju četvrta integracija u svjetskim razmjerama.
MERKOSUR je najveći trgovački blok u Južnoj Americi.
Osnovni razlog za osnivanje MERKOSURA bio je eliminisanje prepreka u unutrašnjoj trgovini
između zemalja članica, poput visokih carinskih tarifa, nejednakosti godišnjeg bruto dohotka ili
konfliktnih tehničkih propisa za plasman proizvoda na tržište. Od samog osnivanja u 1991. godini i
potpisivanja Ugovora u Asunsionu, zemlje MERKOSURA krenule su u brz proces integracije,
prvenstveno u oblasti liberalizacije trgovine kroz uspostavljanje carinske unije.
Za MERKOSUR u međunarodnom kontekstu posebno su značajni odnosi sa moćnim bogatim
susjedima SAD-om i Kanadom kao članicama regionalne integracije NAFTA. U poslednje vrijeme
veoma je značajna saradnja EU i MERKOSURA.
