Ekonomski efekti turizma
VISOKA HOTELIJERSKA ŠKOLA, BEOGRAD
EKONOMSKI EFEKTI TURIZMA
Predmet: Osnove turizma
Seminarski rad
Sadržaj
1. Uvod
2. Uticaj turizma na platni bilans zemlje
3. Uticaj turizma na platni bilans Srbije
4. Uticaj turizma na platni bilans Crne Gore
5. Uticaj turizma na platni bilans Evrope, Azije, Amerike
6. Uticaj turizma na platni bilans Italije
7. Uticaj turizma na platni bilans Velike Britanije
8. Zaključak
9. Literatura
Profesor
dr Đorđe Čomić
Uvod
Mnoge zemlje se opredeljuju za razvoj turizma kako domaćeg tako i inostranog imajući u vidu
njegove ekonomske uticaje. Turizam predstavlja snažnu ekonomsku pokretačku snagu koja
omogućava zapošljavanje, devizni priliv, prihode... Za ekonomske efekte za određenu državu,
regiju ili grad zaslužni su turisti, njihova potrošnja i multiplikativni efekat. Potrošnja stranih i
domaćih turista ima veliki uticaj na ostale privredne delatnosti i na osnovne ekonomske veličine
jedne zemlje.
Hunziker i Krapf su još 1942. godine objasnili uticaj turizma na nacionalnu ekonomiju. Oni su
dokazali da zavisno od ulaznih i izlaznih turističkih tokova, turizam može imati i pozitivne, ali i
negativne efekte. Od tada, pažnja mnogih teoretičara usmerena je na analiziranje različitih,
takozvanih ekonomskih uticaja turizma.
Uticaj turizma na platni bilans zemlje je dvojak. Pozitivna razlika između nevidljivog izvoza i
uvoza u turističkom lancu omogućava zemlji raspolaganje deviznim sredstvima koje može
upotrebiti za poboljšanje svog platnog bilansa. Zemlja treba uvek da nastoji da u politici razvoja
ima veći izvoz od uvoza, pa tako i kad je reč o turizmu.
Uticaj turizma na platni bilans zemlje
Platni bilans predstavlja sumarni iskaz ekonomskih transakcija rezidenata neke ekonomije sa
ostatkom sveta u određenom vremenskom periodu. Značaj pojedinih pozicija u platnom bilansu
zavisi od zastupljenosti primarnih, sekundarnih i tercijarnih delatnosti u strukturi pojedine
ekonomije, dostignutog stepena privrednog razvoja te uključenosti u međunarodne tokove roba,
usluga i proizvodnih faktora te finansijskih tokova. U literaturi se često ističe da se uticaj turizma
na nacionalnu ekonomiju osetio najpre kroz platni bilans zemlje i da je ovo jedna od
najznačajnijih ekonomskih funkcija turizma.
Turizam predstavlja veoma značajan izvor deviznih sredstava zbog čega ga svrstavaju u
favorizovane izvozne grane. Za zemlje koje su se, pre svega, izdvojile kao značajne receptivne
turističke zemlje na međunarodnom turističkom tržištu, devizni priliv od turizma predstavlja
najvažniju stavku prihoda u platnom bilansu i veoma snažan faktor ukupnog razvoja privrede.
Takođe, značajna je činjenica da ovaj devizni priliv nije praćen izvozom dobara preko granica
zemlje, pa se ova vrsta izvoza naziva „nevidljivim izvozom“ (engl. invisible export) ili ređe
„tihim izvozom“ i „izvozom na licu mesta“. Umesto izvoza robe ovde se „uvozi“ potrošač
odnosno turista čija potrošnja u destinaciji predstavlja osnov deviznog priliva. Ova specifična
vrsta izvoza ima brojne prednosti u odnosu na klasični izvoz roba i usluga:

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti