UNIVERZITET U SARAJEVU 

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

Odsjek: Komunikologija
Godina studija: III (treća), vanredan studij
Predmet: Savremeni komunikacijski sistemi 2

E S E J

„Ekonomski i politički pritisci na medije“

Student: Aida Marković                                                                             Doc.dr. Mustafa Sefo

Uvod

Brojne   rasprave   o   globalizaciji   utjecale   su   na   to   da   mnogi   stručnjaci   imaju   oprečna 

mišljenja o njenom značenju. Pristalice globalizacije smatraju da je to proces koji je usmjeren ka 

cjelokupnom društvenom progresu, obuhvatajući sve aspekte: ekonomsko-politički, kulturno-

naučni, tehnološki, s tendencijom da svi postaju bogatiji. Antiglobalisti pak zastupaju gledište da je 

globalizacija proces koji isključivo radi za interese zapadne kulture, nove imperijalne savremene 

politike. Dakle, za jedne je globalizacija civilizacijski napredak, dok je za druge destruktivna sila 

koja produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, stvarajući uslove da bogati budu još bogatiji, a 

siromašni   još   siromašniji.   Politike   globalizcije   potenciraju   na   produbljivanju   i   proširivanju 

političkih procesa, pa su tako: lokalni, regionalni, nacionalni, međunarodni i globalni događaji u 

neprekidnom   odnosu.   Ne   može   se   reći   da   globalizacija   podrazumijeva   da     „lokalno“   ili 

„nacionalno“   budu   podređeni   „globalnom“,   ali   na   određen   način   ukoliko   se   želi   postići 

funkcionalnost globalnog sistema, onda se „niži“ nivoi moraju prilagoditi „višem“. Upravo uz 

pomoć medija, ideologija globalnog korporativnog sistema pretvorila je savremeno društvo u 

potrošačko. Da bi se obezbijedilo univerzalno tržište, na procese globalizacije utjecalo je nekoliko 

faktora: „globalno prihvatanje principa slobodnog protoka, stvaranje transnacionalnih korporacija, 

neki tehnički izumi, komercijalizacija medija, kapitalistički industrijski sistemi sa zahtjevima za 

širenje i prelaženje nacionalnih granica, integrisanje ekonomskih sistema.“ (

Tapavički-Duronjić, 2011: 

224)

. Usljed jezičke kompatibilnosti i zajedničkog kulturnog prostora države bivše Jugoslavije su 

postale   plodno   tlo   za   formiranje   novog-starog   medijskog   tržišta   i   uspostavljanje   nove-stare 

regionalne publike. 

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti