DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

DEPARTMAN ZA EKONOMSKE NAUKE

MASTER AKADEMSKE STUDIJE

EKONOMSKI RAZVOJ I OBRAZOVNI SISTEM 

JERMENIJE

ISTRAZIVACKI RAD

Mentor:                                                                                  

                     Student:

                                                   

  

                                                                                       

  

Novi Pazar, januar 2017.godine

SADRŽAJ

Uvod 3

I  JERMENIJA – DREVNA ZEMLJA

4

1.

Republika Jermenija...........................................................................................................................4

1.1.

Stanovništvo i administrativna podjela......................................................................................4

II DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ JERMENIJE

5

2.

Privreda Jermenije............................................................................................................................. 5

2.1.

Opšte odlike privrednog razvoja................................................................................................6

III OBRAZOVNI SISTEM JERMENIJE

8

3.

Razvoj sistema obrazovanja u Jermeniji............................................................................................8

2.2.

Predškolsko obrazovanje........................................................................................................... 9

2.3.

Srednje obrazovanje.................................................................................................................10

2.4.

Visoko obrazovanje................................................................................................................. 11

IV USLOVLJENOST DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RASTA I SISTEMA OBRAZOVANJA U 
JERMENIJI 13

4.

Povezanost ekonomskog rasta i razvoja obrazovnog sistema..........................................................13

ZAKLJUČAK 16

LITERATURA 17

2

background image

I  JERMENIJA – DREVNA ZEMLJA

1. Republika Jermenija

Jermenija

 ili zvanično 

Republika Jermenija

 je kontinentalna planinska država u regionu Zakavkazja

Smještena   je   na   raskrsnici   puteva   iz jugozapadne   Azije i istočne   Evrope između Turske na 
zapadu, Gruzije na   sjeveru, Irana i   azerbjedžanske   enklave Nahčivan na   jugu.   Jermenija   je   država   sa 
bogatim i drevnim kulturno istorijskim nasleđem. Glavni grad Jermenije je Jerevan. Republika Jermenija 
zahvata površinu od 29.743 km² u sjeveroistočnim dijelovima Jermenske visoravni.

Jermenija   je   nekadašnja   članica Sovjetskog   Saveza,   a danas   je   članica   preko   40   međunarodnih 
organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, Savjet EvropeZajednicu nezavisnih država.

1

1.1. Stanovništvo i administrativna podjela

Prema procjenama iz 2015. godine, u Jermeniji živi oko 3.017.200 stanovnika

2

, što ovu državu svrstava 

na 134. mesto u svijetu. Po gustini naseljenosti od prosečno 108,4/km² nalazi se na 99. mestu u svijetu.
Jermenija   je   jedina   monoetnička   država   bivšeg   Sovjetskog   Saveza,   jer   gotovo   98%   populacije   su 
etnički Jermeni. Negativan prirodni   priraštaj i   intenzivna emigracija,   posebno   ka Rusiji,   u   prvim 
godinama   nakon   proglašenja   nezavisnosti   doveli   su   do   značajnog   pada   broja   stanovnika.   Poslednjih 
godina, zbog sve intenzivnijeg povratka pripadnika jermenske dijaspore u maticu zaustavljen je pad broja 
stanovnika i ostvaren rast. Takav trend rasta populacije očekuje se i u narednim godinama. Prema popisu 
stanovništva   iz 2001.   godine   od   3.213.011   stanovnika   Jermenije   apsolutnu   većinu   činili   su Jermeni 
97,89%. Jedini narod čiji je udio u ukupnom stanovništvu bio veći od 1% bili su Jezidi s 1,26%. Jermenija 
ima   relativno   veliku   dijasporu   širom   sveta,   čiji   se   broj   procenjuje   na   nekih   8   miliona. Najbrojnija 
dijaspora je u Rusiji, gde živi oko 2.500.000 Jermena. Najviše Jermena živi u Krasnodarskom kraju — 
njih oko 1.000.000 i u Moskvi — 600.000, SAD 1.500.000. i u Francuskoj oko 800.000.

3

Prema   podacima   Jermenskog   statističkog   zavoda,   u   Jermeniji   postoji   49   urbanih   sredina.   Ubedljivo 
najveći, a ujedno i jedini milionski grad u zemlji je prijestonica Jerevan u kome živi trećina cjelokupne 
populacije zemlje.

Jermenija je podijeljena na 11 administrativnih divizija, od kojih su 10 marzevi ili okruzi i na područje 
grada Jerevana. Vlada je zadužena za imenovanje guvernera svakog marza, dok glavnim gradom upravlja 
gradonačelnik koga imenuje lično predsednik države. Svaki region je podeljen na opštine, a svaku opštinu 
čini   jedno   do   nekoliko   naselja.   Godine 2007.   u   Jermeniji   je   bilo   49   urbanih   i   866   ruralnih   sredina. 
Grad Jerevan je podeljen na 12 distrikata.
    

II DRUŠTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ JERMENIJE

2. Privreda Jermenije

1

 

Izvor: 

www.wikipedia.com

, pristup 11.01.2017.

2

 Izvor: 

www.worldbankdata.com

, pristup 11.01.2017.

3

 Izvor: 

www.wikipedia.com

, pristup 11.01.2017

4

Jermenija   je   industrijsko-agrarna   zemlja.   Država   raspolaže   značajnijim   nalazištima bakra
molibdena, boksita i   građevinskog   materijala,   a   postoje   i   manje   zalihe plemenitih   metala poput zlata 
poludragog kamenja. Takođe, brojni su i mineralni izvori.

4

  Još u sovjetsko doba, u Jermeniji je bila 

razvijena   moderna 

industrija

 koja   je   snabdijevala   ostatak 

Sovjetskog   Saveza

 mašinama,   opremom   i 

drugim prozvodima u zamjenu za sirovine i energiju. 

Poljoprivreda

 

se razvijala na bazi velikih 

poljoprivredno-industrijskih kombinata

. Jermenija raspolaže sa 

veoma   malo   obradivog   i   plodnog   tla.   Na   malom   broju   poljoprivrednih   površina   uzgajaj

se 

pamuk

, 

masline

, 

vinova   loza

, 

bademi

, 

žitarice

 i 

povrće

  Jermenija   je   tradicionalno   područje 

uzgoja 

vinove   loze

 —   a   na   njenom   tlu   je   pronađena   i   najstarija   vinarija   na   svetu. 

Grožđe

 je   zbog 

klimatskih   faktora   i   pedoloških   karakteristika   odličnog   kvaliteta,   plod   je   bogat   šećerom   i   kao   takav 
pogodan   za   proizvodnju 

desertnih   vina

 

rakija

.   Razvijeno   je   i 

voćarstvo

,   a   po   kvalitetu   se   posebno 

izdvajaju sorte 

kajsija

, 

breskve

dunje

, 

šljive

 i 

orasi

.

Stočarstvo,   lov   i   ribolov

  su   razvijeni   zahvaljujući   velikim   prostranstvima   koja   su   pod 

pašnjacima 

razvijeno je 

ovčarstvo

 

govedarstvo

, odnosno mesna i mliječna industrija. Tradicionalni stočarski kraj je 

Lorijska visoravan, gde se uzgaja kavkasko goveče. Ovčarstvo je uglavnom rašireno na višim područjima 
pod planinskim livadama. Najvažniji riblji resursi su skoncentrisani na 

jezeru Sevan

, na kom je trenutno 

zabranjen ribolov u ekonomske svrhe. Najvažnije vrste ribe su sevanska 

pastrmka

, 

belica

 

šaran

.

Sekundarni   sektor   –   industrija   i   energetika,

 osigurava   najvažnije   izvozne   proizvode   —

čelik

, 

bakar

, 

molibden

 i druge obojene metale. Disbalans u spoljnoj trgovini nastao je uglavnom zbog 

turske i azerbejdžanske ekonomske blockade, a koji je djelimično pokrivan sredstvima međunarodne 
pomoći, doznakama iz dijaspore te preko direktnih stranih investicija.  

Nuklearna energija

 učestvuje sa 

40%   u   energetskom   sektoru   zemlje,   dok   na 

hidroenergiju

 otpada   svega   25%   uprkos   velikom 

hidropotencijalu jermenskih Rijeka. Takođe, postoje planovi u vezi sa iskorištavanjem energije vjetra u 
ekonomske svrhe. U energetskom sektoru Jermenija je veoma  zavisna od uvoza 

energenata

 (posebno 

iz 

Rusije

 i 

Irana

).   Mnogi   elektroenergetski   objekti   danas   su   uglavnom   u   ruskom   vlasništvu. Jedan 

reaktor 

nuklearne elektrane

 kod  

Mecamora

 izgrađene 

1970

. je zatvoren nakon velikog 

zemljotresa

 

1988

. 

(iako sama elektrana nije pretrpela veća oštećenja), dok je drugi nastavio rad sve do 

1995

, a poslednjih 

godina je ponovo počela sa radom (pod upravom ruske agencije za energiju). Gradnja novih 

nuklearki

 je 

jedini način da se spreči zavisnost zemlje u energetskom sektoru. Krajem 

2007

. je završena gradnja 

gasovoda   kojim   bi   se   transportovao   prirodni   gas   iz 

Irana

 za   potrebe   termoelektrane   kod  

Jerevana 

(završene sredinom 

2010

.).

Turistički sektor

  u Jermeniji još uvek nije dovoljno razvijen, a prihodi od turizma ne predstavljaju 

značajniju stavku u punjenju budžeta. U 

2009

. Jermeniju je posetilo 575.281 turista. Turistima su posebno 

interesantni planinska odmarališta poput 

Dilidžana

 i 

Cahkadzora

, gdje se nalaze popularni skijaški centri 

na svega 50 km sjeveroistočno od 

Jerevana

 i svega 5 km od 

Hrazdana

, a koji je u sovjetsko doba bio 

glavna baza za visinske pripreme sovjetskih sportista. Turistima su privlačne i brojne vazdušne banje sa 
mineralnim   izvorima   na   visinama   od   preko   2.000   m   poput 

Džermuka

, 

Megrija

 kao   i   brojni 

srednjovekovni manastiri širom zemlje. Glavni kupališni centri nalaze se na jezeru 

Sevan

.

4

 

www.wikipedia.com

, pristup 11.01.2016

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti