istočno   od   Azijskog   kontinenta,   na   zapadnom   rubu Pacifičkog   okeana sjeverno   od
Istočnokineskog mora.
Japan čini otočje od više od 6000 otoka, i oni ga površinski čine četvrtom najvećom
otočnom   zemljom   na   svijetu,   a   najveći   otoci   sa   sjevera   prema   jugu
su: Hokkaido, Honshu ,Shikoku i Kyushu koji čine više od 97% površine.
Veći broj manjih otoka okružuje ova četiri, kao i otočna grupa Ryu-Kyu.
Kao otočna zemlja Japan nema direktnih granica sa drugim zemlja ali indirektno graniči sa
Ruskom Federacijom, Južnom i Sjevernom Korejom, te Narodnom Republikom Kinom i
Taivanom.
Kroz japanski arhipelag prolazi planinski lanac koji zauzima više od 2/3 površine Japana.
Tako je industrijalizacija, poljoprivreda a i samo naseljavanje tek na nešto više od 20%
teritorija moguće.
Najveći vrh je vulkanski masiv Fujisan (preko 3700m).
Japan je etnički i lingvistički izrazito homogena zemlja.
U   zemlji   koja   broji   128   miliona   stanovnika   99%   čine   Japanci   koji   govore   Japanskim
jezikom.
Broj stanovnika je zadnjih godina izrazito opadajući tako da današnji problem japanskog
društva   predstavlja   slabi   natalitet   kao   i   prestarenje   stanovništva   te   djelimično   i
nezaposlenost mladeži.
Po državnom uređenju Japan je od 1947. godine ustavna parlamentarna monarhija sa de
facto carem (Tennō) na čelu.
Careva uloga je samo reprezentativna i ceremonijalna te on nema stvarnu vlast.
Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva.

Japan je jedna od vodećih svjetskih sila.
Po nominalnomBDP-u treća je svjetska ekonomija, iza SAD-a i Kine.
Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik.
Jedan je od tehnološki najrazvijenijih država svijeta, vodeći na mnogim poljima
znanstvenih istraživanja posebice u elektronici i robotici.
S više od 130 milijardi USD ulaganja u znanstvena istraživanja, treći je na svijetu.
Japan je član Ujedinjenih naroda, G8, G4, OECD-a i APEC-a.

2. EKONOMIJA JAPANA PRIJE II SVJETSKOG RATA

O općenitom ekonomskom razvoju Japana može se govoriti tek početkom XVII stoljeća,
jer je zemlja prije toga vijekovima bila pod građanskim ratova i ratovima za prevlast, i
periodi u kojima je Japan bio ujedinjena zemlja su do tada bili rijetki i kratkotrajni.
To se mijenja 1603. godine kada Tokugawa izlazi kao pobjednik, s time dolazi i do čvrstih
promjena i reformi.
Pod njegovom vladavinom Japan je prekinuo sve veze sa vanjskim svijetom i vodio
izolacionu politiku.
Istovremeno su unutar granica vršene reforme i projekti obnove i razvoja, koji su služili
cilju povećanja produktivnosti poljoprivrede, koja je tada bila skoro pa i isključivo
bazirana na proizvodnji riže.

http://www.schreiben10.com/referate/Wirtschaft/7/Die-wirtschaftliche-Entwicklung-Japans-reon.php