Ekspertiza saobraćajne nezgode
SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU
DIPLOMSKI RAD
EKSPERTIZA SAOBRAĆAJNE NEZGODE
PREDMET:
Ekspertize saobraćajnih nezgoda
PROFESOR:
prof. dr. sc. Sinan Alispahić
ASISTETNT:
doc. dr. sc. Tihomir Đurić
STUDENT:
Amra Halilović, S-14/14-I
Travnik, 2018.
2
SADRŽAJ
1. UVOD..........................................................................................................................................4
2. NALET VOZILA NA BICIKLISTU NA OBILJEŽENOM BICIKLISTIČKOM PRELAZU. .5
2.1. Biciklistička staza................................................................................................................. 5
2.2. Biciklistički trak....................................................................................................................7
2.3. Osnove kinematike naleta.....................................................................................................8
3. POKAZATELJI SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA..............................................9

4
1. UVOD
Glavni zadatak seminarskog rada jest da se obavi kompletna ekspertiza saobraćajne
nezgode koje se dogodila 07.07.2011. godine u mjestu Donje Putićevo. U sklopu ekspertize bit će
izrađeni nalaz, mišljenje i zaključak za konkretnu saobraćajnu nezgodu koji sadrže:
•
osnovne podatke, osnovne veličine,
•
oštećenja na vozilima,
•
mjesto sudara, brzinu i smjer kretanja vozila, položaj vozila u zadanim vremenima,
mogućnost uočavanja i izbjegavanja saobraćajne nezgode,
•
skicu saobraćajne nezgode,
•
način događanja saobraćajne nezgode i mišljenje zašto se dogodila saobraćajna nezgoda.
Također, pored ekspertize saobraćajne nezgode, u uvodu seminarskog rada će biti skiciran i
objašnjen sudar vozila u pokretu, zatim pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja na podrćju
Općine Zenica za razdoblje 2015. – 2017. godine. Radi boljeg razumijevanja određenih tački
seminarskog rada, data je definicija saobraćajne nezgode, definisana Zakonom o osnovama
bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Zakon), Članom 9.,
Stav 56. iz Općih odredbi ovog zakona:
„Saobraćajna nezgoda je događaj na putu ili koji je započet na putu, u kojem je učestvovalo
najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili više lica poginulo ili je povrijeđeno ili je
nastala materijalna šteta.“
5
2. NALET VOZILA NA BICIKLISTU NA OBILJEŽENOM
BICIKLISTIČKOM PRELAZU
Prema zakonu:
“Ukoliko kod skretanja vozač presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolovoza
kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili
suprotnom smjeru.”
Obilježeni pješački prijelaz je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka
preko kolovoza, obilježen oznakama na kolovozu i saobraćajnim znakovima obavijesti. Pješak je
osoba koja sudjeluje u saobraćaju a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu. Osoba koja
upravlja biciklom je vozač. Kako je obilježeni pješački prijelaz namijenjen pješacima, vozači
bicikla ne mogu prijeći cestu na obilježenom pješačkom prijelazu na način da upravljaju biciklom.
Vozači bicikla po dolasku do obilježenog pješačkog prijelaza trebaju se zaustaviti, sići sa svojeg
vozila i hodajući, pri čemu guraju bicikl, u svojstvu pješaka, prijeći preko ceste.
Vozači bicikla na način da upravljaju biciklom cestu mogu prijeći na prijelazu biciklističke
staze preko kolovoza, pri čemu se prethodno trebaju uvjeriti da kolovoz mogu sigurno prijeći.
2.1. Biciklistička staza
Biciklistička staza je izrađena saobraćajna površina namjenjana za saobraćaj bicikala koja
je od kolovoza odvojena razdjelnim pojasom (živicom, travnatom površinom i sl.) ili uzdignutim
rubnjakom sa zaštitinim pojasom i obilježena je propisanim saobraćajnim znakovima (Slika 1.).
Postavlja se s jedne ili obje strane ceste u njenom poprečnom profilu. Automobilima se zabranjuje
voziti ili parkirati na biciklističkim stazama.

7
2.2. Biciklistički trak
Biciklistički trak je sastavni dio kolovoza i za razliku od biciklističke staze od saobraćajnog traka i
parkirališnih površina je odvojen samo horizontalnom crtom (Slika 2). Automobilima se
zabranjuje vožnja ili parkiranje na biciklističkim trakovima. Najčešće se postavlja po jedan
biciklistički trak na svakoj strani kolovoza.
Slika 2. Biciklistički trak (10)
Biciklistički trakovi iscrtavaju se na kolovozu gdje je brzina motornih vozila ograničena
(do 60 km/h) te smanjen saobraćaj teških teretnih vozila. Iz sigurnosnih razloga biciklistički
trakovi se boje različitom bojom od kolovoza (crvenom bojom u Hrvatskoj, plavom bojom u
Danskoj, zelenom u Francuskoj) kako bi ih vozači što lakše uočili i razlikovali od ostalog dijela
kolovoza. Izvan urbanih područja zbog velike brzine kretanja motornih vozila ne preporučava se
iscrtavanje biciklističkih trakova. Ako se biciklistički trak nalazi između saobraćajnog traka
motornih vozila i traka za parkiranje onda je takvo rješenje vrlo nepovoljno za bicikliste osobito na
cestama s velikim obrtom vozila na mjestima za parkiranje. Biciklisti u tom slučaju nisu ometani
samo otvaranjem vrata parkiranih vozila nego svakim odlaskom i dolaskom vozila na trak za
parkiranje.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti