1

 

EKONOMSKI ASPEKTI EKSPLOATACIJE EES-A 

 
 Dijagrami 

optere

ć

enja pokazuju velike razlike izme

đ

u maksimuma i 

minimuma. To je nepovoljno iz ugla ekonomije sistema. Tarifnim sistemom se 
podsti

č

e smanjenje te razlike. Maksimalna optere

ć

enja traju kratko (obi

č

no 1 do 2 

sata dnevno). Zato se neke jedinice moraju isklju

č

ivati, jer bi im troškovi bili vrlo 

veliki u periodu malih optere

ć

enja.  

 
 

Zato se mora u periodu pripreme pogona utvrditi redosled stavljanja u pogon i 

zaustavljanja agregata. Cilj je da se postigne globalan ekonomi

č

an pogon, uz 

uvažavanje ograni

č

enja sigurnosti.  

 
 Opšti 

problem 

Angažovanja agregata

 (

US

 – 

Unit Scheduling

č

ine slede

ć

dva važna problema:  
 

1.

 

Optimalan izbor agregata u pogonu (UC – Unit Commitment).  

2.

 

Ekonomski dispe

č

ing, odnosno Ekonomi

č

na raspodela optere

ć

enja na agregate 

(ED – Economic Dispatching).  

 
 

Ovi problemi se obi

č

no rešavaju odvojeno, uz me

đ

usobnu interakciju.  

 

Angažovanje agregata

(US) 

Izbor agregata u pogonu

(UC) 

Ekonomski dispe

č

ing 

(ED) 

 

 
 

Koraci u rešavanju ukupnog problema su:  

 

Korak 1 

p

P  

t

Dnevni dijagram optere

ć

enja

 

 

Korak 2 

  2

p

P  

t

Odrede se jedinice koje 

ć

pokriti vršno optere

ć

enje, uz 

uvažavanje zahteva rezerve. 

Sprovodi se tehni

č

ko-

ekonomska analiza. 

Rezerva 

 

 

Korak 3 

p

P  

t

Grub plan izbora agregata u 

pogonu i agregata u 

rezervi.  

 

 

Korak 4 

p

P  

t

Fini plan angažovanja 

agregata u pogonu. Daje 

kompletno rešenje optimalne 

raspodele optere

ć

enja. 

 

 
 
 
 

FUNKCIJE POGONSKIH TROŠKOVA  

 
 

Razmatra se neki vremenski period:  

 
 

T

 = 24 sata (1 dan), ili  

 

T

 =168 sati (7 dana), 

 
koji se deli u 

K

T

t

=

Δ

 intervala, gde je obi

č

no 

1 h

t

Δ =

.  

 

Funkcija troškova stavljanja u pogon (pokretanja) agregata 

 

background image

  4

 

Dakle, ukupni troškovi sastoje se iz dva dela:  

 

Pogonski troškovi 

R

C

.  

 

Troškovi promene statusa (pokretanje/zaustavljanje) 

S

Z

C

C

+

.  

 
 Minimizacija 

prvog problema:  

{ }

R

min C

 

daje rešenje optimalne raspodele optere

ć

enja na agregate u pogonu (ED).  

 
 

Minimizacija drugog problema:  

{

}

S

Z

min C

C

+

 

daje rešenje optimalnog izbora agregata u pogonu.  
 
 
 

Jedinstveno rešenje oba problema rešava optimalno angažovanje agregata 

(ES).  
 
 Prethodna 

specifikacija nema nikakvih ograni

č

enja. Me

đ

utim, u praksi ona 

realno postoje. Neka od njih koja se moraju uvažiti su:  

ƒ

 

Gornja i donja granica optere

ć

enja agregata (

g min

P

 i 

g max

P

).  

ƒ

 

Propisana vremena stajanja (posle zaustavljanja) i vremena rada 
jedinice.  

ƒ

 

Broj simultanih pokretanja/zaustavljanja u jednom satu.  

ƒ

 

Neophodna obrtna rezerva u sistemu.  

ƒ

 

Ograni

č

enja u proizvodnji hidroelektrana.  

ƒ

 

Ograni

č

enja u pogledu generisanja i apsorpcije reaktivnih snaga.  

ƒ

 

Dozvoljena brzina promene optere

ć

enja.  

 
 
 
 

  1

 

ENERGETSKO-EKSPLOATACIONE-EKONOMSKE 

KARAKTERISTIKE ELEMENATA 

ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA 

 
 

Ovaj deo problematike je prakti

č

no vrlo sli

č

an i za planiranje i za 

eksploataciju elektroenergetskih sistema (EES-a), pa se po pravilu obra

đ

uje zajedno.  

 
 
 

POTROŠA

Č

I  

 
 Potroša

č

i su vrlo brojni i raznovrsni. Mogu se analizirati iz raznih aspekata: 

planiranja, eksploatacije, kvaliteta elektri

č

ne energije ... Njihove osnovne 

karakteristike su dijagrami optere

ć

enja, koji se opisuju svojim pokazateljima.  

 
 Potroša

č

i se integrišu u posebne kategorije potrošnje prema svojim fizi

č

kim 

osobinama: 

ƒ

 

Doma

ć

instva. 

ƒ

 

Preduzetništvo, zanatstvo, trgovina. 

ƒ

 

Industrija. 

ƒ

 

Komunalna potrošnja. 

ƒ

 

Saobra

ć

aj.  

ƒ

 

Poljoprivreda i gra

đ

evinarstvo i drugi.  

 
 

Č

esto se svi potroša

č

i integrišu u samo tri velike kategorije:  

ƒ

 

Široka potrošnja. 

ƒ

 

Industrija. 

ƒ

 

Saobra

ć

aj. 

 
 

Osnovna karakteristika potroša

č

a su dijagrami optere

ć

enja (snaga u funkciji 

vremena), kao na donjoj slici. Za dnevni dijagram optere

ć

enja po pravilu se koristi 

satna diskretizacija, ali je mogu

ć

a i polusatna, ili 15-minutna.  

 

Ovde je važno uo

č

iti oblik ovog dijagrama u zavisnosti od ciklusa ljudskih 

aktivnosti.  
 
 

background image

  3

 

p

P

 

t

[h]

 6 

12 

18

24

6

[MW] 

pM

P

pm

P

Energija u 
razdoblju 
niskih dnevnih 
optere

ć

enja 

pk

P

Energija u razdoblju 
visokih dnevnih 
optere

ć

enja

vis

T

nis

T

p,nis

W

p,vis

W

 

 

ƒ

 

Po tipu optere

ć

enja (konstantan i varijabilni deo).  

p

P

 

t

[h]

 6 

12 

18

24

6

[MW] 

pM

P

pm

P

Konstantna 
dnevna energija 

pk

P

Varijabilna 
dnevna energija

pk

W

pv

W

pv

P

pk

W

 

 
 
 

Sa prethodnih slika važe slede

ć

i identiteti:  

24

pk

pk

W

P

=

  

 konstantna energija;  

 

pv

p

pk

P

P

P

=

;  

 

pv

p

pk

W

W

W

=

.  

Želiš da pročitaš svih 68 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti