Elektronsko bankarstvo
_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema
S A D R Ž A J
PRVI DIO
1. RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
...........................................................3
1.1 EFT orijentisan podsistemu stanovništva.....................................................................4
1.2. Bankarske kartice........................................................................................................ 5
2. GLOBALNI BANKARSKI ELEKTRONSKI SISTEM
..............................................9
....................................................................................11
4. INSTRUMENTI RAZVOJA ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
5. PREDNOSTI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
..................................................16
6. RAZLIKE IZMEĐU INTERNET BANKARSTVA I TRADICIONALNOG
BANKARSTVA
.............................................................................18
.............................................................................................21
11. MOGUCE EKONOMSKE POSLJEDICE ELEKTRONSKOG BANKARSTVA I
ELEKTRONSKOG NOVCA
............................................................................................ 25
12. UTICAJ ELEKTRONSKOG NOVCA NA EFIKASNOST TRANSAKCIJA
TREĆI DIO
13. RIZICI U ELEKTRONSKOM BANKARSTVU I SISTEMIMA
ELEKRONSKOG NOVCA
...............................................................................................29
_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema
RIZICI KOJIMA SE IZLAŽU BANKE U ELEKTRONSKOM
BANKARSTVU - NEDOSTACI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
ČETVRTI DIO
PRAKTIČNI DIO DIPLOMSKOG RADA (Nova Banka)
............................................37
16. ELEKTRONSKO BANKARSTVO – usluge prema privredi
.................................39
........................................................................41

_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema
sve te papirologije, a naravno tek nakon što dođete na red ili se pak izgubite u redovima
klijenata koji čekaju kao i vi.
"Kada govorimo o Internetu, možemo reći da je to primarno veoma koristan način
pribavljanja informacija. Ali kad pomislite na transakcije, bankarstvo je aplikacija koja
pobjeđuje. Jer, bankarstvo jeste informacija."
Bor Harald, Merita Nordbanken (Helsinki)
Izvor: www.ubbih.ba (e-bankingSarajevoBos.ppt)
2
_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema
PRVI DIO
1. RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
Elektronsko bankarstvo predstavlja pokušaj spajanja više različitih tehnologija, od
kojih se svaka razvija u drugom smjeru i na drugačiji način. Prvi korak ka elektronskom
bankarstvu bili su
bankomati
(Automated Teller Machines — ATMs). Mada gotovinska
plaćanja predstavljaju direktnu suprotnost elektronskom načinu plaćanja, automatizacija
isporuke gotovine izvršena je uvođenjem velikog broja bankomata. Pored podizanja
gotovine, bankomati omogućavaju i polaganje depozita, transfer sredstava na druge račune,
plaćanje sa drugih računa i sl.
U nizu novina koje su uslovile razvoj elektronskog bankarstva posebno mjesto
zauzima
softver za lične finansije
. To je softver koji omogućava ljudima da, uz pomoć
personalnog računara, vode brigu o svom novcu. Softver ove vrste nije nov — prve verzije
programa za lične finansije pojavile su se još 1983. Te godine je
Skot Kuk
, sada direktor
kompanije Intuit, napisao program pod nazivom
Quicken
. Program je doživio veliki
uspjeh, pa je brzo dobio konkurenciju u vidu drugih programa, od kojih se u zadnje
vrijeme ističe program
Money
kompanije Microsoft. Performanse ovih proizvoda su danas
prilično ujednačene.
Elektronsko bankarstvo je inicirano od strane finansijskih institucija sa idejom da
pomogne ulagačima, korporacijama i klijentima-potrošačima. Sa stanovišta finansijskih
institucija, to je mogućnost smanjenja troškova za ekspoziture i smanjivanje radno-
intenzivnih poslova na bazi protoka papira, kreiranje novih izvora prihoda prodajom
usluga, proširenje obima odgovarajućeg tržišta do skoro svih dijelova zemlje i mogućnost
da se ostane konkurentan u uslovima sve veće deregulacije bankarskog poslovanja nudeći
sve novije i novije mogućnosti usluga. Izgledalo je da je već ostvareno društvo bez čekova
i gotovine ili da je ono već veoma blizu, međutim, neki faktori su onemogućavali brzi
razvoj:
-
tehnologija se na ovoj širini ne mijenja dovoljno brzo koliko bi bilo realno moguće,
-
prihvatanje novina od strane klijenata zahtijeva dodatne marketinške napore,
-
potrebni su veoma veliki inicijalni troškovi za uvođenje opreme,
-
zatečeno stanje u ovoj oblasti između institucija ne upućuje na potrebu unapređenja
poslovanja,
3

_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema
trgovačkim pojmovima: "maloprodaja", "široka potrošnja", odnosno uobičajenom terminu:
"štediše" ili "stanovništvo". U isto vrijeme, nije zaboravljeno ubrzavanje rada sa ličnim
čekovima, dok ne dođe do pune transformacije u elektronsko bankarstvo.
Bankomat ATM je najvidljiviji i najbrže rastući vid EFT servisa. Radi bez zaposlenih,
postavljeni su od strane banaka i po njihovoj želji i obavljaju rutinske transakcije sa
gotovinom, 24 časa dnevno: ulaganje, podizanje, transfer između računa i razne otplate
kredita. Postavljaju se u holu banaka, raznih drugih institucija, robnih kuća, naselja ili
fabrika. Na taj način se ostavlja mogućnost da se usluge šalterskih službenika orijentišu ka
specijalnijim servisima.
Veliki broj ATM sistema se danas nalazi ispred banaka ili su u njihovim holovima
(najjeftiniji za održavanje jer su blizu računara banke, a njihovo instaliranje je znatno
jeftinije od zapošljavanja dodatnog službenika). Pri utvrđivanju troškova rada ATM,
interesantno je izvršiti poređenje: da li je banci jeftinije držati svoju posebnu mrežu, ili se
uključiti u neku drugu uz plaćanje određene provizije, kako organizovati transport
sredstava do uređaja, kako izvršiti fizičko obezbjeđenje uređaja, odakle obezbijediti
inicijalna sredstva za postavljanje uređaja. Može se procijeniti da je cijena pojedine
transakcije pomoću ATM uređaja (korišććenjem bankarske i kreditne kartice) srazmjerno
veoma visoka i da je oko sedam puta viša od gotovinske transakcije, odnosno oko dva puta
viša od troškova pri realizaciji čekova, pa pojedine mreže bankomata naplaćuju određeni
iznos pri korištenju ATM uređaja. Za korištenje bankomata klijent mora da posjeduje
bankarsku karticu i da zna svoju šifru.
1.2. Bankarske kartice
Bankarske kartice su plastične kartice slične kreditnim karticama , s tom razlikom što
su aktivne za podizanje gotovine samo do momenta pozitivnog stanja na računu banke koja
je istu izdala. Namijenjene su neposrednom korišćenju kao "ključ" za prilaz ATM uređaju i
obavljanje odgovarajućih transakcija.
Kao izdavaoci kreditnih kartica se pojavljuju banke i druge finansijske instituije, kao i
velike firme. Zbog toga postoje izvjesne razlike u tretiranju pojedinih kartica i njihovom
prihvatanju prilikom plaćanja. Postoje razlike sa aspekta primaoca kartice, jer nije jednaka
veličina provizije koju trgovci i drugi davaoci usluga moraju da obezbijede ukoliko se
računi plaćaju na taj način. Tako se sve kreditne kartice ne mogu koristiti u svim
slučajevima. Sa aspekta korisnika kartice bitna su dva momenta: prvo, riječ je o načinu
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti