SADRŽAJ

  

Uvod.................................................................................................................    2 

1.Računari

…………………………………………………………………...    4

1.1.Načini komunikacije između računara………………………….………..    5

2.Internet

………………………………………………………………...…… 6

2.1Protokoli I pristup internetu…………………………………………….…   8
2.2Osnovni pojmovi na internetu…………………………………………….   10
2.3Elektronska pošta…………………………………………………..……..   13
2.4Intranet,ekstranet……………………………………………...…………..   14
2.5Osnovni servisi koje pruža internet………………………………...……..   15

3.Elektronsko poslovanje

…………………………………………..……….   17

3.1Definicija…………………………………………………………………..  17
3.1Modeli elektronskog poslovanja…………………………………….…….  18
3.2Razvoj elektronskog poslovanja…………………….…………………….  19
3,3 Vrste elektronskog poslovanja……………………………………………. 21
3.4Statistika o elktronskom poslovanju…………………………………….… 22
3.5Elektronska trgovina………………………………………………………..23

4.Uticaj primena el,poslovanja I ifor.tehnologije u turizmu

……………… 24

4.1Primena savremene inf.tehnologije u agen.pos………………………….… 25

5.Avio kompanije I savremena tehnologija

……………………………….... 26

6. Internet I turizam

…………………………………………………………  27

6.1Preduzeća na internetu……………..........................................................…. 27
6.2Internet prodaja u turizmu…………………………………………………  28

7.Plaćanja putem interneta

………………………………………………….  30

7.1Plaćanje u turizmu…………………………………………………………. 32

8.Upravljanje potrošačima kao resursima

……………………………….… 33

8.1Upravljanje odnosima sa potrošačima……………………………………..  34

9.Sigurnost na internetu

……………………………………………………..  35

10.Perspektive razvoja turizma

 …………………………………………….. 37

11.Zlatibor voda

……………………..……………………………….………. 39

11.1Selo Gostilje………………………………………………………….…40
11.2Kompanija……………………………………………………………….41
11.3Marketing………………………………………………………………..42
11.4Proizvodi…………………………………………………………………43
11.5Zdrav način života......................................................................................44
12.Zaključak......................................................................................................47
13.Literatura......................................................................................................49

                                UVOD           

Biznis   više   nego   bilo   koja   druga   profesija   ,podrazumeva   da   čovek 

konstantno razmišlja o budućnosti.(Henry de Luce)

Budućnost nemaju oni koji znaju već oni koji hoće da uče.(Draker)

Uspeh je jedna prečaga na merdevinama do koje se može stići samo ako se 

ostale ne preskaču.

Naučite ono što već postoji u svetu o tome kako se profitabilnije posluje I 

primenite to –uspeh neće izostati.(Klaus Helmrich)

Da bismo znali kuda hoćemo da idemo u budućnost,moramo znati gde smo 

sada.

Savremeni   elektronski   računari   velikom   brzinom   obrađuju   ogromne   količine 

informacija na različite načine .Njihov nastanak vezan je za vekovnu čovekovu želju 
da proces računanja olakša ,ubrza ga i učini tačnijim.Međutim kao rezultat tehnološke 
konvergencije industrija telekomunikacija ,računarstva i masovnih medija,došlo je do 
promene   njihove   osnovne   uloge,tako   da   je   računar   postao   univerzalna 
alatka,primenljiva u skoro svim područjima ljudske delatnosti.

U današnje vreme zahvaljujući razvoju informacionih i     telekomunikacionih 

tehnologija   i   njihovoj   integraciji   ,svet   postaje   globalno   informaciono   društvo. 
Informaciono   društvo   podrazumeva   primenu   informacionih   tehnologija   u   svim 
oblastima   života.Elektronsko   poslovanje   ne   obuhvata   samo   primenu   raznih 
aplikacionih   programa   u   preduzećima,nego   i   elektronsko   izdavaštvo,elektronske 
komunikacije,elektronsku trgovinu,elektronskobankarstvo itd.

Elektronsko izdavaštvo podrazumeva zamenu ako ne u potpunosti         onda bar 

većim delom ,papirnih izdanja knjiga,časopisa i drugih publikacija   elektronskim i

 

 

zdanjima.Prednost   ovakvih   izdanja   su   nesagledive,dostupni   su   odmah   svim 

zainteresovanima,nema viška ni manjka tiraža ,nema potrošnje materijala,čuvaju se 
šume.

2

background image

1.RAČUNARI

Savremeni   elektronski   računara   velikom   brzinom   obradjuju   ogromne   kolčine 

informacija na različite načine.Njihov nastanak vezan je za vekovnu čovekovu težnju 
da proces računanja olakša,ubrza ga i učini tačnijim.Medjutim ,kao rezultat tehnološke 
konvergencije industrija telekomunikacija , računarstva i masovnih medija , došlo je 
do promene njihove osnovne uloge , tako da je računar postao univerzalna alatka , 
primenjiva u skoro svim područjima ljudske delatnosti.  

Informacije danas značajno utiču na svetsku privredu , medjunarodne  odnose i 

razvoj   društva   u   celini.Ovaj   trend   nastaviće   se   u   ovom   veku   ,   tako   da   će   brzina 
stvaranja informacija , njihova pristupačnost i raznovrsnost korišćenja uticati na još 
veće promene u privredi i društvu svih zemalja.Zahvaljujući napretku informacionih 
tehnologija   stvaraju   se   uslovi   za   ulazak   u   informaciono   društvo   ,   u   kome   će 
informacije i  znanje zameniti zameniti dominantan značaj   kapitala  i energije kao 
osnove neophodne za stvaranje novih vrednosti.

Računarska   pismenost   ne   znači   poznavanje   tehničkih   detalja   računara   i 

programskih proizvoda , već razumevanje principa i primenu računara.

Ranije   je  postojala  podela   na  naučno-tehničke   i  poslovne   primene.Pod naučno-

tehničkim primenama podrazumevani su različiti proračuni , dok je pod poslovnim 
primenama   podrazumevana“obrada  podataka“,pri   čemu   se   mislilo   na   primene   u 
računovodstvu,knjigovodstvu,bankama,osiguravajućim društvima ,itd...

Na   pragu   dvadeset   i   prvog   veka   ,zahvaljujući   razvoju   informacionih   i 

telekomunikacionih   tehnologija   i   njihovoj   integraciji   ,   svet   postaje   globalno 
informaciono društvo.U tome ni naša zemlja ne sme da zaostane , pa je ovim oblastima 
dat prioritet u njenom razvoju.Prelazak u informaciono društvo omogućiće bolji život 
svim grdjanima , efikasniji i efetivni rad preduzeća , državnih organa i društvenih 
institucija i napredak društva u celini.Izgradnja nacionalne informatičke infrastrukture 
i strateških informacionih sistema uticaće na primenu privredne strukture.Posebno će 
da jača sektor usluga , naročito onih zasnovanih na znanju koje koriste informacione 
tehnologije,čime će se povećati konkurentnost naše privrede na svedskom tržištu.

Informaciono   društvo   podrazumeva   primenu   informacionih   tehnologija   u   svim 

oblastima   života.Elektronsko   poslovanje   ne   obuhvata   ,kao   do   sada   samo   primenu 
raznih   aplikacionih   programa   (   procesora   teksta,programa   za   rad   sa   tabelama...)u 
preduzećima ,nego i elektronsko izdavaštvo   , elektronske komunikacije,elektronsku 
trgovinu,bankarstvo itd.
Prednosti ovakvih primena su nesagledive kao i primena informacionih tehnologija u 
poboljšanju   života   i   u   drugim   oblastima   zdravstvu,transportu,turizmu   ,kao   i   u 
obrazovanju. Široka primena multimedija,omogućava realizovanje obrazovnog procesa 
na potpuno nov način gde je mogućnost učenja na daljinu ,primenom računarskih 
mreža i Interneta.  

4

            1.1. NAČINI KOMUNIKACIJE IZMEDJU RAČUNARA 

Da bi računar mogao da razmenjuje podatke s drugim računarom ili nekim drugim 

perifernim   uredjajem   koji   se   priključuje   na   računar,moraju   da   budu   ispunjena   tri 
uslova tj. potrebno je da postoje:

     komunikacioni medijum

     komunikacioni uredjaj  

     komunikacioni softver 

Komunikacioni medijum služi za povezivanja računara sa drugim računarom .Od 

njega zavisi brzina prenosa podataka izmedju računara kao i najveća udaljenost medju 
njima.Brzina prenosa izmedju dve jedinice meri se brojem prenetih bitova u sekundi.S 
obzirom na to da je u današnje vreme broj prenetih bitova u sekundi veći od 1000 a 
kod nekih medijuma i milion,to je jedinica za merenje brzine prenosa kilobit,odnosno 
megabit u sekundi.Komunikacioni medijum može da bude u vidu kabla ili bežični.

Komunikacioni uredjaj je dodatak koji se ,najčešće koristi u obliku kartice,stavlja u 

računar   i   na   koji   se   povezuje   komunikacioni   medijium.Ovaj   uredjaj   ima   dva 
zadatka.Prvo,da električno usaglasi uredjaje koji se povezuju,i drugo,da podatke koji 
se prenose iz računara pretvori iz oblika u kome su bili usaglašeni u računaru u oblik 
pogodan za prenošenje preko komunikacionog medijuma.

Komunikacioni softver čine programi koji omogućavaju komunikaciju dva uredjaja 

i medijuma.Tu treba razlikovati dva programa :

       veznike ( drajvere)

       aplikacione programe 

   

Veznici omogućavaju da komunikacioni uredjaj prihvata i izvršava komande koje 

su       zadate sa odredjenim standardom za tu vrstu uredjaja.
Aplikacioni programi omogućavaju različite  vrste komunikacija medju računarima ili 
računara   i   drugog   udaljenog   uredjaja.Proizvodjač   komunikacionog   uredjaja   pored 
veznika obično daje i osnovni aplikativni softver da bi njegov uredjaj mogao da se 
koristi.
Za zaštitu mreže od nedozvoljenog pristupa spolja zadužen je administrator sistema 
tako što stavlja tzv. zaštitni zid ,

firewall,

koji zlonamernim korisnicima ne dozvoljavaju 

pristup.

5

background image

projekta EARN,u Evropi i drugim krajevima sveta.Uporedo sa ovim mrežama razvijale 
su se mreže i u drugim državama ,na primer:JANET u Velikoj Britaniji,NORDUnet u 
skandinavskim zemljama,FUNET u Finskoj itd. 

Godine 1990. NSF je predstavila projekat umrežavanja raznih organizacija i 

mreža,prvo na nacionalnom a zatim i na globalnom nivou.Tako je u današnjem obliku 
nastao Internet ,mreža svih mreža,kojim su , umesto čvorova ,u mrežu povezane druge 
mreže.
Do   1995.   najveći   finansijer   je   bila   NSF   koja   je   obezbedjivala   značajan   deo 
sredstava,resursa   i   računarske   infrastrukture   i   sredstava   i   upravljanje   globalnim 
računarskim   mrežama   i   njihovo   funkcionisanje   prepustila   raznim 
provajderima ,uključujući i komercijalne.

Ovakav nastanak Interneta uslovio je i način upravljanja njime.Internet nema 

vlasnika,tj.ni jedna država ili institucija nema vlast nad celinom.Pojedine države ili 
firme su vlasnici delova komunikacionih kanala ili opreme koja se koristi.Na Internetu 
je svako vlasnik svog računara i ima neograničeno pravo da taj računar koristi po 
svojoj volji i da na njemu drži sadržaje koje on želi .Svaki vlasnik računara samostalno 
bira način na koji će se priključiti na mrežu,koji će njene sadržaje prenositi ili šta će 
slati drugima.

Jedino   što   se   rešava   na   centralizovan   način   na   mreži   jeste   pitanje 

adresa,pošto   svaki   računar   u   mreži   mora   imati   jedinstven   indwntifikacioni 
broj.Decentralizacija upravljanja i nadgledanja omogućava da se Internet širi i razvija 
sadašnjim tempom.
Internet   (INTERnational   NETwork)   predstavlja   kompijutersku   mrežu   svetskih 
razmena   ,odnosno   predstavlja   ogroman   broj   kompijutera   rasporedjenih   na   svim 
kontinentima   koji   su   medjusobno   povezani   i   koji   su   u   stanju   da   razmenjuju 
informacije.Internet se može posmatrati kao ogroman nepresušan izvor informacija 
koje su dostupne svim korisnicima bez obzira gde se oni trenutno nalazili.To je veoma 
moćan   sistem   komunikacije   medju   ljudima   koji   se   nalaze   na   raznim   stranama 
zemaljske kugle i omogućava brzu,efikasnu i jeftinu razmenu informacija.U svakom 
trenutku   milioni   ljudi   širom   sveta   koriste   Internet,komuniciraju   i   razmenjuju 
informacije.

Internet   je   mreža   od   više   desetina   miliona   računara   medjusobno   povezanih   na 

različite   načine:u   lokalne   mreže,telefonskim   linijama,različitim   vrstama 
kablova,usmerenim   radiorelejnim   vezama,satelitskim   vezama,vezama   kablovske 
televizije itd.Bez obzira na način povezivanja na Internet ,svaki računar u ovoj mreži 
može komunicirati sa bilo kojim drugim računarem priključenim na mrežu.Da bi se to 
obezbedilo ,moraju da budu zadovoljena dva uslova: 

svaki računar mora imati svoju jedinstvenu adresu u mreži 

računari za medjusobnu komunikaciju moraju koristiti jedinstveni jezik –protokol 

Svaki mrežni priključak uredjaja priključenog na Internet mora imati jedinstvenu 

adresu koja će dotični priključak razlikovati od ostalih priključaka istog   i drugih 

7

Želiš da pročitaš svih 49 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti