Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
Banja Luka
ELEKTRONSKO POSLOVANJE U
FUNKCIJI SAVREMENE TRGOVINE
MAGISTARSKI RAD
Mentor
Kandidat
Prof. dr Branko Latinovi
Milanka Majki
Banja Luka, septembar 2007. godine
Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
1
U V O D
"Sve se kree, sve se mijenja, na svijetu ništa nije trajno…" Heraklit
U ovom svom radu predstaviu elektronsku trgovinu u kontekstu elektronskog poslovanja
i digitalne ekonomije. Struktura moga istraživanja sastoji se iz više dijelova.
U prvom dijelu prikazau elektronsko poslovanje u širem obliku sa inklinacijom ka
elektronskoj trgovini. Centralni dio rada obuhvata elektronsku trgovinu kao izrazitog
predstavnika elektronskog poslovanja. Ovdje u takoe objasniti pojavne oblike (modele)
elektronske trgovine, performanse elektronske trgovine i konkretan primjer elektronske
trgovine. Posljednji dio je zakljuak u kojem se rezimiraju utisci i efekti cjelokupnog rada
sa komentarima prednosti koje nosi sa sobom elektronsko poslovanje, odnosno
elektronska trgovina, uz naglasak na poteškoe i probleme u ovakvom poslovanju, te
analizu stepena razvoja elektronskog poslovanja–elektronske trgovine kod nas i u našem
okruženju.
Iskonska ovjekova želja je stalan napredak i razvoj, širenje prostora slobode te rušenje
svih barijera koje su mu nametnute u surovoj stvarnosti. Prirodno je da svaki ovjek i
društvo želi savladati sve što se u datom trenutku ini nemoguim i neobjašnjivim, te isto
prilagoditi svojim potrebama iako se, katkad, radi ak i o natprirodnom. U toj borbi
ovjek se esto susree i nadmee sa, ponekad, teško ukrotivom prirodom kao i
postojeim okruženjem.Svaka ova borba ovjeka sa okruženjem, pa i sa samim sobom,
karakteristika su kako pojedinca tako i društva u svakoj fazi njegovog razvoja.
ovjek, nerijetko, nastoji savladati i nadmašiti svoje fizike sposobnosti, savladati
naizgled nepremostive prepreke sa ciljem da dosegne intelektualne ideale koje sam sebi
postavlja. To pregalaštvo predstavlja osnovu za napredak pojedinca kao i društva u
cjelini. esto kažemo da svaki ovjek teži lakšem životu, blagostanju i bogatstvu i da je
to osnovni pokreta ljudskog života. Da bi ostvario odreene rezultate, potrebno je da
uloži mnogo truda i napora i da podnese velike žrtve, zato se i ne kaže bez razloga, da je
put do uspjeha posut trnjem.
Razvoj nauke i tehnologije vremenom je doveo i do pojave digitalnog doba, a time i do
promjena u nainu života ljudi, u nainu poslovanja, jer brzina dolaska do informacija
neminovno vodi do velikih promjena. U poslovanju je poboljšan kvalitet poslovnih
procesa, oni se obavljaju mnogo brže, te tako omoguavaju poveanje obima poslovanja,
a esto mijenjaju i samu prirodu poslovanja.

Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
3
Slinu teoriju zastupa i Bill Gates, osniva i veinski vlasnik najpoznatije svjetske
softverske kompanije
Microsoft
koji kaže: "Vea kulturološka promjena, poput prelaska
na internet nain života, mora u nekom stepenu biti generacijska. Puni potencijal nove
tehnologije pokazae nam djeca koja odrastaju s njom i smatraju je dijelom svoje
okoline. Na veini amerikih univerziteta ve postoji kritina masa za kulturu Interneta.
Tu je, naime, vrlo raširena upotreba raunara, brzih komunikacionih veza i mrežnih
komunikacija. Jednako kao što telefoniraju, studenti svojim roditeljima i prijateljima šalju
e-poštu. Studenti razvijaju internetske vještine koje e im pomoi u uenju tokom cijeloga
života. Firme bi trebale iskoristiti vještinu kojom studenti danas koriste Internet u
organizovanju i upravljanju svojim životima. Njihov pristup nam govori kako e se mreža
koristiti za desetak godina... "
1
Privid koji Internet stvara iz ovozemaljske perspektive dovodi do djelovanja ovjeka u
nestvarnoj situaciji, pa interaktivno komunicira sa apstraktnim sagovornikom ili sa više
njih, plaa robu ili usluge virtuelnim novcem, naruuje i kupuje dobra i plaa njihov
privid te sudjeluje na skupovima istovremeno sa ostalim sudionicima, a koji ništa ne
znaju jedan o drugom i razasuti su svuda po svijetu.
Znai, ovjek je ušao u bezgranian prostor gdje je njegova sloboda (prividno)
neograniena. Paradigma virtuelne stvarnosti donosi mnoge, a esto teško predvidive
društvene promjene. U stvarnosti, Internet nesumnjivo pozitivno utie na bolji kvalitet
ovjekovog života jer mu olakšava život oslobaajui ga mnogih fizikih i situacionih
neugodnosti i napora. Iako su prednosti Interneta velike, potrebno je naglasiti da su
uoljivi i mnogi nedostaci koji se prije svega ogledaju u poveanom otuenju ovjeka, jer
smanjeno kretanje u stvarnom prostoru dovodi do smanjenja direktnih kontakata ljudi u
stvarnom svijetu. Osim toga, zbog porasta obima i modaliteta informacionog
kriminaliteta, privatnost pojedinca je ugrožena iako se on nastoji zatvoriti u svoj svijet.
Mreža i brojnost dimenzija virtualnog prostora omoguava takozvanim "uljezima" da
lakše prodru u privatne svjetove pojedinaca.
Svima nam je poznato da su ljudske sposobnosti komunikacije u stvarnosti ograniene.
ovjekov glas se može uti na odreenoj udaljenosti, ovjek može osjetiti i vidjeti u
odreenim granicama i nije u mogunosti sve registrovati što se dogaa u njegovoj
okolini. Zbog toga kažemo da virtuelnu stvarnost treba bez dvoumljenja prihvatiti kao
dobrobit koja ovjeanstvu donosi tehnološki razvoj, ali uz napomenu da se preduzmu
sve poznate i raspoložive mjere kako bi se taj razvoj kontrolisao te organizovano i svjesno
usmjeravao.
Elektronsko tržište se razlikuje od tradicionalnog prije svega u tome što smanjuje ulazne
barijere te omoguava lakše i brže pretraživanje i dobijanje informacija o ponudi i
potražnji odreenih roba, usluga i informacija. Sada velike firme nemaju naslijeen
povoljan položaj u odnosu na male, kao što je sluaj na fizikom tržištu gdje veliki imaju
prednost u fizikoj prisutnosti, podjeli tržišta i reputaciji. Internet smanjuje ove ulazne
prepreke za manje firme. Velika prednost Interneta je raspoloživost informacijama koja
na fizikom tržištu ne postoji jer potroša nema mogunost za kompletno dobijanje
informacija na fiziki ogranienom prostoru. Da bi to uradio, potrebni su mu dodatni
1
Bill Gates, Poslovanje brzinom misli,
,
Izvori, Zagreb, 1999
Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
4
napori i troškovi, a time bi mu i informacije bile skuplje. Na elektronskom tržištu
tehnologije katalogiziranja i automatizovano indeksiranje omoguavaju skupljanje i
prikazivanje informacija uz male troškove, a od toga imaju svi koristi, i ponuai i
korisnici informacija.
Firme na Internetu postaju virtuelane firme, jer svo poslovanje jedne firme ne mora biti
na jednom mjestu. Svaka pojedinana operacija može biti prostorno udaljena na razliitim
mjestima i poslovanje se obavlja putem mreže.Ta mreža može biti integrisana u Internet
korporativnu mrežu koja funkcioniše kao bezbjedna mreža sa funkcionalnim
karakteristikama lokalnih mreža meusobno povezanih preko Interneta. Firma lako može
doi u kontakt sa svim svojim dijelovima bez obzira gdje se oni u svijetu nalaze i imati
informacije o svakom dijelu procesa poslovanja bez obzira na prostornu udaljenost.
Iako je kod nas još uvijek zastupljena u veini tradicionalna trgovina treba istai da je
elektronska trgovina u sve veem razvoju i ekspanziji kao jednostavniji, brži i jeftiniji
nain trgovanja.
Kod tradicionalne trgovine njene komponente (uesnici-kupci i prodavci, roba i usluge, te
procesi kao plaanje i proizvodnja, marketing itd.) su fizike komponente. U elektronskoj
trgovini ove komponente su digitalne. Sav proces od proizvodnje, isporuke i potrošnje se
odvija
on-line
(itanje novina), mada i kod klasine elektronske trgovine neke
komponente su fizike, a neke digitalne. Proizvodi mogu biti fiziki, a marketing i
plaanje
on-line
. Sama budunost elektronske trgovine je u
on-line
obavljanju svih
marketinških radnji, pa Internet postaje elektronska verzija fizikog tržišta sa osobinama
koje ga bitno razlikuju od fizikih tržišta. Elektronsko tržište poveava efikasnost i
smanjuje troškove svih osnovnih funkcija poslovanja. Korisnik brže, lakše i sa manjim
troškovima dobija informacije o cijenama i karakteristikama proizvoda, a prodavac te
informacije daje sa umanjenim troškovima. Kupac lako može uporeivati informacije
preko specijalnih pretragaa bez obzira gdje se ponua nalazio u svijetu. Smanjenje
troškova pretraživanja omoguava pojavu novih tržišta pa zanaajno utie na porast
konkurencije meu ponuaima, a to dovodi do gubljenja monopolskog položaja
pojedinih ponuaa.
Razvojem elektronskog tržišta dolazi do nestanka odreenih vrsta posrednika, ali i do
pojave novih tipova posrednika koji povezuju ponuae i korisnike dajui korisnicima
podatke o proizvodima, a ponuaima marketinške informacije te obezbjeuju povjerenje
izmeu ponuaa i korisnika i osiguravaju integritet tržišta.
Zasnovano na Internetu, elektronsko tržište se još uvijek razvija i formira mada je jasno
da Internet dovodi do vee ekonomske efikasnosti . Danas je Internet jedan od najvažnijih
alata savremenog poslovanja i spada u najmonije orue koje savremena tehnologija
pruža modernom poslovanju. Internet mijenja granice izmeu ljudi i organizacija, izmeu
samih organizacija, te omoguava rad na daljinu i saradnju sa radnicima i partnerima na
drugom mjestu.
Biti prvi na tržištu, to je san-cilj svake organizacije–firme. Da bi se to postiglo potrebno
je biti brz i efektan, blagovremeno raspolagati sa mnogo informacija, te se tehnološki
dobro opremiti ili e brži pregaziti sporijeg, a nesposoban prosto nestati sa tržišta.

Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
6
Da bi se postigao odreeni cilj, za rad je potrebno utvrditi hipotezu rada. Hipoteza rada
predstavlja pretpostavku–ideju za koju se vjeruje da vodi rješenju problema istraživanja.
Njome se odreuje okvir i smjer istraživanja. Hipoteza je misao vodilja koja se tokom
rada može potvrditi ili opovrgnuti. U ovom radu, utvrivanje hipoteze kao misaonog rada
koji u predmetu istraživanja funkcionisanja trgovine i uvoenja elektronskog poslovanja-
elektronske trgovine u okruženju, treba da odredi i pretpostavi u kojoj mjeri i na koji
nain e se implementirati koncept elektronskog poslovanja-elektronske trgovine u
okruženju.
Da bi hipoteza bila jasna i dobra, istraživa mora da zna dosta o predmetu istraživanja.
Zbog toga hipoteza mora biti rezultat dobrog prethodnog poznavanja materije
istraživanja, a ne da ona bude plod neije mašte i površnog poznavanja problema.
U teoriji, metodiari su utvrdili tri bitna izvora za hipotezu:
x
znanje o predmetu istraživanja,
x
uvianje problema i
x
mašta, kao zamisao o problemu.
Sa ovakvim konstatacijama, u radu sam postavila sljedee hipoteze:
Polazna teza je da trgovina kakva je danas polako poprima nove oblike i u stalnom je
razvoju, te uvoenje elektronskog poslovanja predstavlja rješenje koje pruža tehnološku i
organizacionu podlogu za prelazak u informaciono društvo.
U našem najbližem okruženju razvoj elektronskog poslovanja-elektronske trgovine ide
veoma sporo i za sada je još uvijek mali broj poslovnih subjekata u oblasti trgovine koji
su prešli na elektronsku trgovinu.
Uvoenjem elektronske trgovine kao oblika trgovanja stiu se mnoge prednosti jer se
poslovanje pojednostavljuje, poveava se brzina pružanja usluga, smanjuju se troškovi
poslovanja, proširuje se tržište jer nestaju prostorne i vremenske granice.
Za postizanje cilja ovoga rada bilo je potrebno u istraživanju koristiti više
metoda.Teoretiari obino kažu da postoje tri osnovne metode za istraživanje:
normativna, eksperimentalna i istorijska.
U ovome radu korišteno je više metoda: istorijska, metoda analize i sinteze, kao i
komparativna metoda. Metoda analize omoguava rašlanjivanje cjeline na dijelove, pa
posmatranjem svakog pojedinanog dijela detaljno se ulazi u strukturu problema,
prepoznaju se karakteristike svakog pojedinog segmenta, te se uoavaju slinosti i razlike.
U analizi se dalje koriste druge metode: posmatranje, analiza informacionih tokova,
prouavanje dostupne literature i dokumenata, posjeta nizu poznatih sajtova na Internetu.
Osim ovih osnovnih metoda, bilo je potrebno koristiti još niz metoda zavisno od
pojedinih dijelova rada te zavisno od ograniavajuih faktora okruženja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti