VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA

PRIJEDOR

INFORMACIONO DRUŠTVO I  ZDRAVSTVO

– SA POSEBNIM OSVRTOM NA KONCEPT E-ZDRAVSTAV-

Mentor: Prof. dr

Student: Vanja Amidžić, br. Indeksa:

Prijedor, 2014. godine

background image

E-zdravstvo može direktno koristiti pacijentima poboljšavajući kvalitet njege, poboljšavanjem 

pristupa   medicinskim   uslugama   i   podsticanjem   samostalnoga   življenja   starijih   i   hornično 

bolesnih osoba (Delegation of the European Union, 2011.). E-zdravstvo može biti korisno s 

aspekta smanjivanja finansijskoga pritiska, povećavajući produktivnost zdravstvenoga sektora i 

osiguranjem   boljih   rezultata   s   manje   uloženih   resursa   (Commission   of   the   European 

Communities, 2004.).

1. Upravljanje kvalitetom i aktuelnost informacionih sistema zdravstvenom sistemu

Budući da uređenje zdravstvenog sistema direktno utiče na građane, potrebno je razviti stabilne 

temelje tog sistema i uvoditi promjene samo kad postoje potrebni preduslovi te u slučajevima 

kad je utvrđeno da će one osigurati bolje funkcionisanje sistema i time osigurati bolji kvalitet 

življenja. Danas se na zdravlje gleda kao na temeljno ljudsko pravo te se ističe povezanost 

društvenog položaja, uslova življenja i zdravlja ljudi (WHO, 2005.). Stoga je upravo kvalitet 

zdravstvene skrbi preduslov za osiguranje zdravlja i poboljšanje uslova življenja. 

1.1 Upravljanje kvalitetom u zdravstvenom sistemu

Brojni faktori mogu uticati na kvalitet zdravstvene zaštite. Primjerice, nedostatak finansijskih 

resursa može rezultovati smanjenjem izdataka kao što su izdaci za plate ili smanjenjem broja 

zaposlenih što zauzvrat nepovoljno utiče na poslovno okruženje u kojem ni izvedba neće biti 

zadovoljavajuća (Martinez, 2000.).  

Prema Woodwardu (2000.), faktori koji utiču na kvalitet zdravstvene skrbi, su: organizacija 

zdravstvenog sisteme, raspoloživo osoblje, uvođenje promjena, pristup razvijenoj tehnologiji, 

raspoloživo   znanje   i   vještine,   povezanost   obrazovnog   sistema   i   zdravstvenog   sektora   te 

sposobnost apsorpcije i usvajanja novih znanja. 

Što   se   tiče   upravljanja   kvalitetom,   mogu   se   izdvojiti   četiri   temeljna   načela   (Diagnosis   Pty 

Ltd,1998.):   (1)   loš   kvalitet   posljedica   je   problema   povezanih   s   funkcionisanjem   sistema, 

nedjelovanja   ljudi   unutar   sistema,   (2)   svi   su   unutar   organizacije   odgovorni   za   kvalitet   i   za 

prepoznavanje te rješavanje problema, (3) kvalitet se posmatra iz perspektive kupca (pacijenta) i 

(4) loš kvalitet je skup. 

Mjerenje   kvaliteta   se   može   provoditi   kvalitativnim   i   kvantitativnim   metodama   te   može   biti 

kontinuirano,   periodično   ili   jednokratno.   U   posljednjih   tridesetak   godina   razvijeno   je   više 

modela i pristupa za mjerenje i poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sistemu. Obično se modeli 

mjerenja kvalitete zdravstvenog sistema dijele na modele osiguranja kvaliteta (engl., quality 

assurance) i modele poboljšanja kvaliteta (engl., quality improvement). Prvi navedeni, pristup 

osiguranja kvaliteta, temelji se na utvrđivanju jesu li određeni standardi, postavljeni od strane 

trećih osoba ili grupa izvan organizacije zadovoljeni. S duge strane, pristup poboljšanju kvaliteta 

predstavlja odmak od već navedenog nadzora nad zadovoljavanjem određenih standarda, te se 

temelji   na   poboljšanju   izvedbe   ključnih   procesa   (Berwick   i   sur.,   1991.).   Usporedba   dvaju 

navedenih pristupa, odnosno modela upravljanja kvalitetom, nalazi se u Tabeli 1. 

abela br.1: Komparacija modela osiguranja kvaliteta i modela poboljšanja kvaliteta

obilježje

model osiguranja kvaliteta

model poboljšanja kvaliteta

filozofija

  loša izvedba mora se odmah 

uočiti i ispraviti

poboljšanja su uvijek moguća

predmet istraživanja

ljudi

procesi

cilj

kontrola grešaka

promicanje na viši nivo

ocjena izvedbe

na temelju standarda

na   temelju   sposobnosti   i 

potreba

izvor znanja

kolege iz profesije

cjelokupno osoblje

metoda pregleda i analize

sumarna

analitička

potrebe pacijenata

ne uzimaju se u obzir

uključene u analizu

uporaba statističkih podataka

ograničena

nužna

podsticanje djelovanja

samo   ako   su   primijećeni 

nedostaci

uvijek

Izvor: prilagođeno prema Woodward, C. A. (2000.) Strategies for assisting health workers tonmodify and improve  

skills: developing quality health care – a process of change. World Health Organisation discussion paper. No. 1. 

Ženeva: World Health Organization.

U   Evropi   se   model   cjelovitog   upravljanja   kvalitetom   počeo   primjenjivati   u   zdravstvu   u 

posljednje dvije decenije. Temeljni elementi ovog modela su (Ovretveit, 2000.): orijentacija na 

potrošača, analiza procesa, sistematska upotreba jednostavnih metoda analize problema kvaliteta, 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti