Elementi horizontalne signalizacije
1
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
TEHNIČKO REGULISANJE U SAOBRAĆAJU
TEMA:
ELEMENTI HORIZONTALNE SIGNALIZACIJE
Mentor:
Doc. dr Pavle Galić
Asistent:
Student:
Petar Urukalo
Br. indeksa: SA587/2019
Novi Sad, 2020.
2
SADRŽAJ
1.UVOD...................................................................................................................................... 3
2.ISTORIJA I ZNAČAJ HORIZONTALNE SIGNALIZACIJE...............................................3
3.SVETLOST I VIDLJIVOST................................................................................................... 4
4.KOLOVOZ.............................................................................................................................. 4
4.1 Opšte o kolovoznim površinama.......................................................................................4
4.2. Sjajnost............................................................................................................................. 5
4.3. Koeficijent sjajnosti..........................................................................................................5
4.4. Klasifikacija suvih kolovoznih površina..........................................................................5
4.5. Vlažne kolovozne površine..............................................................................................5

4
Horizontalnom signalizacijom se:
Definiše namena kolovoza i drugih saobraćajnica
Obezbeđuje podela prilaza i izlaza na krakovima raskrsnica i parkirališta
Označavaju ivice kolovoza
Prenose pisane informacije
Prikazuju pojedini saobraćajni znakovi
Takođe, veoma je bitno kada pričamo o horizontalnoj signalizaciji da znamo da se pojmovi
„oznaka“ i „element“ razlikuju. Oznaka je ono što je izvedeno na terenu upotrebom
određenog materijala i određenog postupka, i oznake se sastoje od elemenata. Element, kao
što su linije ili strelice je najmanja struktura koja se može oblikovati nezavisno.
3.SVETLOST I VIDLJIVOST
Kontrastom se naziva pojačavanje razlika i njihovo opažanje. Ukoliko se poveća svetlina
podloge istovremeno će oslabiti vidljivost draži. Potrebna je razlika sjajnosti, tj. kontrast draži
i okoline. Kvantativno, kontrast se može izraziti kao C=(Lp-Lo)/Lo , gde je Lp sjajnost
predmeta i Lo sjajnost okoline.[1]
Pojava blještanja nastaje ukoliko se u vidnom polju vozača pojavi izvor svetlosti znatno veće
sjajnosti od prosečne sjajnosti. Postoje dve vrste direktnog blještanja:
Fiziološko- nastaje prodorom velikog svetlosnog fluksa u oko
Psihološko- kompleksnije je i povećava zamor i pad koncetracije i još uvek nije
dovoljno objašnjeno.
Konture su granice na kojima dolazi do naglih prelaza svetlina i predstavlja osnovu opažanja
oblika. Naročito su bitne u uslovima smanjene vidljivosti kada se vozač oslanja na vidljivost
središnje linije, koja svojim kontrastom odskače od okoline.[1]
4.KOLOVOZ
4.1 Opšte o kolovoznim površinama
Površina kolovoza se koristi za nanošenje horizontalne signalizacije koja služi za efikasno i
bezbedno odvijanje saobraćaja. Sa aspekta vrste strukture materijala imamo makro i mikro
teksture.
5
Vrste strukture
Makro
Mikro
1.
Hrapava
Gruba
2.
Hrapava
Uglačana
3.
Glatka
Gruba
4.
glatka
Uglačana
Tabela .1 Makro i mikro teksture površine kolovoza [1]
4.2. Sjajnost
Sjajnost osvetljene površine je merilo svetlosnog utiska osobe koja posmatra. U slučaju
saobraćaja, sjajnost pozadine objekata koji se posmatra uveliko zavisi od ferleksionih
karakteristika površine kolovoza.[1]
4.3. Koeficijent sjajnosti
U cilju kvantativnog opisa refleksionih karakteristika kolovoya uveden je ovaj pojam.
Koeficjent sjajnosti q= Lp/Ehp [1]
4.4. Klasifikacija suvih kolovoznih površina
Postoje tri klasifikaciona sistema usvojena od strane CIE: R,C i N. Najpoznatiji i
najkorišćeniji je R-klasifikacioni sistem koji svaki tip suve kolovozne površine svrstava u
jednu od četri refleksione klase, a to se radi na osnovu vrednosti parametra S1.
4.5. Vlažne kolovozne površine
Pri posmatranju vlažne kolovozne površine utisak koji se stvara kod posmatrača je da je izvor
svetlosti na kolovozu, te da je izvor svetlosti u obliku slova T. Pojavljuje se efekat „glava“ i
„rep“. Usled ovog efekta, degradira se moć opažanja elemenata horizontalne signalizacije.
Same dimentije „glave“ i „repa“ zavise od:
Sastava i stanja kolovoza
Raspodela svetlosnog fluksa i visina montaže svetiljke
Trenutni uslovi na kolovoznoj površini(sneg, kiša,pesak..)
Što je veći udeo difuzne refleksije i što je veća širina kolovoza osvetljena svetiljkom to će
glava T-mrlje biti veća. Ukoliko je kolovozna površina glatkija ili vlažnija, i ukoliko je
svetiljka slabije zasenjena to će i rep T-mrlje biti duži. Kako vlažne kolovozne površine
karakteriše usmerena refleksija, to će u tom slučaju doći do smanjenja glave i sužavanja, a
produžavanja repa T-mrlje. Usled toga dolazi do značajnog opadanja opšte ravnomernosti
sjajnosti na kolovoznoj površini.[1]
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti