UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I
MENADŽMENT BANJA LUKA
Diplomski studijski program: Ekonomska diplomatija
Seminarski rad:
ELEMENTI VOĐENJA U ŠKOLI
Mentor:
BANJA LUKA, septembar, 2015.god.
4
Elementi vođenja u školi
4
osoblja na ostvarenju programskih zadaća, stvaranje klime saradnje, sigurnosti i
unutarašnjeg sklada, poticanje na pojačanu aktivnost i kreativan pristup radu, razvoj
komunikacije, poticanje profesionalnog razvoja, predstavljanje interesa zaposlenih
pred drugim subjektima života i rada škole.
1
Na vođenje u školi mogu uticati razni faktori kao što su: veličina škole (broj
učenika, nastavnika, razrednih odjela); tip škole (po nivou: osnovna, srednja–
gimnazija, stručna, po osnivaču: javna/privatna); lokacija škole (veliki gradovi,
manji gradovi, sela, otoci); socio–ekonomski faktori (razvijenost privrede); način
upravljanja i nadzora; uključenost roditelja u donošenje odluka u školi; iskustvo i
motivisanost nastavnika i ostalih zaposlenika; školska kultura (vrijednosti,
vjerovanja, običaji i rituali škole).
Vođenje ljudskog otencijala u školi
odnosi se na usklađivanje ljudskog
potencijala da bi se ostvarili ciljevi vaspitno-obrazovnog procesa. To je jedna od
rukovodnih elemenata (ostvaruju ih direktor, zamjenik, učitelj, pedagog). Vođenje se
smatra i posebnom koncepcijom. Odnosi se na socijalne odnose. Upravljanje je
menadžment obrazovne djelatnosti u cjelini, rukovođenje je menadžment škole, a
vođenje se odnosi na ljude.
Vođenje je bitna funkcija menadžmenta koja se ogleda kroz uticaj vođe na
ljude u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Kod vođenja često se primjenjuju principi
motivacije stilova vođenja i komuniciranja. Postupak vođenja ogleda se u interakciji
menadžera i njegovih suradnika.
Vođenje u vaspitno obrazovnim ustanovama se odnosi na dva segmenta;
prema pedagoškom radu i vođenju u menadžmentu. Usklađivanje ljudskog
potencijala direktno je vezano za optimalno ostvarenje ciljeva vaspitno obrazovnog
procesa. „Bez vrsne komunikacije naprosto nije moguće (ruko)voditi školom:
utvrditi i provesti ciljeve, napraviti planove, organizovati ljude i druge potrebne
resurse, vršiti izbor kadrova i brinuti o njihovom razvoju, voditi, motivisati, kreirati
1
Staničić, 2006.
5
Elementi vođenja u školi
5
pozitivnu klimu te objektivno vrednovati postignuća pojedinca i organizacije u
cjelini.
Vrsna komunikacija temeljna je pretpostavka usmjeravanja aktivnosti u
funkciji razvoja i unapređivanja. Ona je osnovno sredstvo povezivanja ljudi na
ostvarenju zajedničkog cilja u školi.
1.1 Stilovi vođenja
Stilovi vođenja u vaspitno-obrazovnom radu jesu:
- autokratski stil gdje je sva vlast vođenja koncentrirana u rukama jedne osobe,
- demokratski stil koji je karakterističan po tome je da se podređeni uključuju u
proces donošenja odluka i
- Leissez-Faire stil koji se odnosi na vođenje sa minimalnim uplitanjem rukovoditelja
u rad podređenih, koji imaju odriješene ruke i slobodu odlučivanja.
Postoji dilema na koji način analizirati i definisati ovo tako osjetljivo pitanje kao
što je vođenje, kojim se bave stručnjaci iz oblasti odgoja i obrazovanja. Roditelji
očekuju od djece dobijanje znanja koje će ih osposobiti za budućnost. Nastavnici koji
su uključeni u kreiranje tog procesa, u stalnom su grču kako će nedovoljno
obrazovanje umanjiti šanse djetetu u svijetu sutrašnjice.
U odgoju i obrazovanju česte su promjene koje treba promatrati kao:
- preobražaj organizacione strukture obrazovnog sistema,
- inoviranje nastavnih planova i programa i
- orijentaciju koja je usmjerena ka budućnosti.
