Emil Dirkem
Univerzitet Educons
Fakultet Poslovne Ekonomije
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
SOCIOLOGIJA
EMIL DIRKEM
Mentor: Adrijana
Lakić
Prof.Dr.Dragan Subotić E 34/10
Sremska Kamenica
SADRŽAJ
1.Emil Dirkem :Život i uticaji
2.O podeli drušvenog rada
2.1.Uzroci I posledice podele rada
3.Religija-funkcinalističko gledište
3.1.O kolektivnoj svesti
4.Oblici determinante društvene veze
4.1.Samoubistvo kao društvena činjenica
4.1.1.Samoubistvo I anomija
5.Francuska sociloška škola
5.1.Grupa Dirkemovaca
Rezime
Zaključak
Ključne reči
Literatura
2

Dirkemova sociologija je bila fokusirana na autonomiju društvene
realnosti,odnosno na sociologiju kao nauku čiji je predmet autonoman u odnosu
na druge sfere.
Emil Dirkem je rođen 15.aprila 1858. godine u Epinalu ,koji se nalazi u
istočnoj lorenskoj oblasti Francuske ,u regionu Voz (Vosges).Od njega se očekivalo
da kao i njegov otac preuzme rabinsku ulogu.To se nije dogodilo.Podaci o
njegovoj porodici su minimalni ,pa je zato Dirkemova uloga da ne preuzme
rabinsku ulogu ,nepoznata.Jedini izvor je biografska napomena u kojoj se navodi
uticaj njegove učiteljice tokom ranog školovanja,ti uticaji su ga nakratko odveli
do iskustva jedne mistične forme katolicizma.Uprkos tom ranom religijskom
iskustvu ,njegov životni put jasno je vodio ka agnosticizmu i nauci ,a ne ka
religioznosti.
Tokom školovanja u Epinalu on je osvojio prestižnu nagradu
Concours
General
. U osamnaestoj godini on napušta Epinal ,i odlazi u Pariz gde nastavlja
svoje studije kao pripreme za
Echole Normale Superieure
, koju je naravno
uspešno završio.Tadašnje godine su već tada postojale ključne godine za
Dirkemovu buduću sociologiju,iako je bio kritičar svoje škole i učitelja.
Na pripremama
Echole Normale Superieure
,Dirkem je počeo da se
interesuje za Kantovu filozofiju ,pod uticajem neokantovaca Emila
Butrua,Oktavija Amelina i Šarla Renuvjea.Upravo su ovi
neokantovski ,idealistički i metafizički uticaji ostavili trajan pečat na njegovu
socilogiju.Pod Renuvjeovim uticajima Dirkem ne samo da je oblikovao svoje rane
filozofske ideje,već i liberalne republikanske političke stavove,a kasnije i
socijalističke ideje. Najpresudnije na Dirkema je uticalo Renuvjeova modifikacija
kantovske moralnosti(koju je Renuvje nazivao
kriticizmom
).U tom smislu je i
kasniji Dirkemov kriticizam prema utilitarnom konceptu moralnosti (koji je
zaživeo u ekonomskim i političkim teorijama,pre svega
anglosaksonskim)zasnovan na Renuvjeovim idejama o autonomnoj moralnosti i
ličnom dostojanstvu povezane sa konceptom društvene solidarnosti.Pored svega
navedenog,Renuvje je ostvavio traga i na Dirkemovo liberalno i sekularno
Dušan Marinković:“Emil Dirkem“,Novi Sad,2008.god.,str.13.-14.
4
shvatanje obrazovanja i školstva ,jasno odvojenih od crkve,ili bilo kojih drugih
oblika religioznosti.
Isto tako Renuvjeovo insistiranje na komparativnom pristupu artikulisalo
je ne samo Dirkemovu metodologiju već i njegovu socijalnu epistemologiju ,koja
nije nigde sistematski izložena ,ali je stalno prisutna tamo gde se
Elementarni
oblici religijskog života
naglo na samoj sredini prelamaju ka socijalnoj
epistemologiji i rudimentiranom socijalnom konstrukcionizmu.Ovime je pocela
njegova borba za konstituisanje sociologije kao akademske discipline u
Francuskoj ,buduci da je ova nauka dotle bila jedno izvanuniverzitetsko I
amatersko zanimanje.
Dakle ,jasno je da Drikemov komparativni pristup je oblikovan pod uticajem
Renuvjea,a s druge strane njegovo insistiranje na istoriografskim istraživanjima
oblikovano je pod uticajima dvojice istoričara ,Gabijela Monoda i Fistela de
Kulanža.Dakle ono što nazivamo komparativno-istorijskim pristupom oblikovano
je već na
Echole Normale Superieure.
Zahvaljujući Monodu on je shvatio značaj
istraživanja društvenih institucija(Monodov kurs „
Institucije drevne
Francuske“
),dok Fistel de Kulanž ga je naučio da je istorija nauka koja ne trpi
uplitanje ličnih iskustava u interpretaciji događaja.Isto tako,De Kulanžovo
razlikovanje
istorije događaja
i
istorije institucija
ugrađeno je i u samo Dirkemovo
odredjenje sociologije kao
nauke o društvenim institucijama ,njihovoj genezi i
funkcijama.
Jedno od bitnih izvora Dirkemovog odredjenja religije kao
čvrsto
povezanog sistema verovanja i običaja koji se odnose na svete ,to jest izdvojene i
zabranjene stvari
je poznato uticajno delo Fistela de Kulanža
Antički grad
,koje je
svoje središte postavilo religijsko kao
sveto ,posvećeno i izdvojeno .
Poznato je da je već prilikom agregacije na
Echole Normale Superieure
1882.
godine već jasno formirao svoje filozofske ,sociološke i metodološke nazore koje
će ugraditi u svoju doktorsku disertaciju i istovremeno prvo delo
O podeli
Svoju karijeru kao predavača filozofije Dirkem je započeo nakon agregacije
na
Echole Normale Superieure
na nekoliko liceja u okolini Pariza u periodu od
Aljosa Mimica:“Radikalska sociologija“,Nis,1991.god.,str.17.
Isto,str.16.
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti