Seminarski rad
Energetska sigurnost i klimatske promjene

Sadržaj

električnu energiju različite kvalitete u zavisnosti od ''spremnosti potrošača da plati''. Zbog toga je
kvalitet, karakteristika struje od koje svi mogu imati korist, bez da je bilo ko oštećen - što
predstavlja karakteristiku općeg dobra. Bez uplitanja vlade, tržišta ne bi mogla sama urediti balans
ponude i potražnje, tako da osiguraju prihvatljiv nivo kvalitete i sigurnosti sistema. Vlade su
osnovale nezavisne Operatore prenosnog sistema, koji su odgovorni za kratkoročna balansiranja
ponude i potražnje i određivanje standarda kvalitete.

- Regulatorne greške: Vlade imaju esencijalnu ulogu u tome da donesu  jasno definisana pravila u
svrhu   stvaranja   funkcionalnih   trzista.   Međutim,   tržišta   električne   energije   i   plina   sklona   su
monopolizaciji,   pa   se   zbog   toga   moraju   nalaziti   pod   određenom   regulatornom   supervizijom.
Odgovori na ovakve regulatorne greške su kompleksni jer je u većini slučajeva greška nepoznata
dok se problem ne desi. U principu se sastoji od monitoringa i prilagođavanja regulatornih okvira
onda kada se greške identifikuju.

- Koncentracija resursa fosilnih goriva: Predstavlja najveći dugoročni uzrok energetske
nesigurnosti. Zbog koncentracije resursa u određenim regionima, istrazivanja, proizvodnja, kao i
transport goriva su u određenom stepenu takodjer ograničeni na dati region. Dodatno, u većini
slučajeva, fosilna goriva su koncentrisana u turbulentnim regionima. Koncentracija resursa moze
uticati na cjelokupni energetski sistem jer fosilna goriva imaju presudnu ulogu u većini energetskih
procesa. Da bi se riješio ovaj problem energetske nesigurnosti, potrebno je smanjiti izloženost
zemlje riziku od koncentracije resursa.

Metode za smanjenje emisije stakleničkih gasova

Proizvodnja energije sagorijevanjem fosilnih goriva – ugalj, plin, nafta, predstavlja glavni izvor
emisije stakleničkih gasova. Na globalnom nivou, čini preko 60% ukupne emsije, a kad se u obzir
uzmu razvijene i zemlje u razvoju, taj broj prelazi 80%.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena ne može biti uspješno bez radikalnih promjena u
načinu na koji proizvodimo i koristimo energiju. Staklenički plinovi vezani za proizvodnju energiju,
koji se većinom nalaze u formi CO2, mogu biti umanjeni kroz jedan ili vise sljedećih pristupa:

- Poboljšanje energetske efikasnosti: Tehnološka poboljšanja mogu povećati energetsku efikasnost
elektrana, automobila, rasvjete kao i zgrada. Dodatno, promjene u ponašanju mogu općenito dovesti
do ekonomičnije upotrebe energije.

- Prelazak na manje karbonska fosilna goriva: Tip fosilnog goriva koje se koristi definiše
rezultujući nivo emisije. Ugalj predstavlja gorivo sa najvećim emisionim faktorom 26tC/TJ, dok
sirova nafta ima emisioni faktor oko 20 tC/TJ, a prirodni gas 15 tC/TJ. Prelaskom na goriva sa
manjom emisijom redukuje se nivo emisije po jedinici generisane snage.

- Prelazak na izvore energije bez zračenja: Staklenički gasovi vezani za nuklearnu i vjetroenergiju
su zanemarivi. Prelazak sa fosilnnih goriva na izvore energije sa zanemarivim zračenjem vodi do
smanjenja stakleničkih gasova.

- Hvatanje i skladištenje emisija CO2: Ugljik moze biti uhvaćen prije ili poslije sagorijevanja
fosilnih goriva. Ugljik moze biti skladišten u geoloskim formacijama kao što su naftna i gasna

polja, u duboke slane rezervoare, u okeane ili kroz industrijsku fiksaciju CO2 u neorganske
karbonate. Na ovaj način se uklanjanju zračenja koja bi inače zavrsila u atmosferi.

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog

razvoja za BiH

Bosna i Hercegovina poduzima korake u rješavanju pitanja klimatskih promjena, kako na domaćem
tako i na međunarodnom nivou. Unutar BiH, klimatske promjene se sve više smatraju pitanjem od
ključnog strateškog značaja. Vizija razvoja države je da do 2025. godine Bosna i Hercegovina bude
održiva i napredna ‘zelena ekonomija’. Kada Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju (EU), ona
će kao zemlja članica imati niske emisije, visok kvalitet života za sve, očuvane prirodne ekosisteme,
održivo upravljanje prirodnim resursima i visok nivo otpornosti na klimatske promjene. Sve veći
nivoi energetske efikasnosti, veća upotreba obnovljivih izvora energije i poboljšana energetska i
transportna infrastruktura i usluge dovest će do privlačenja međunarodnih investicija, otvaranja
novih radnih mjesta i poslovnog poduzetništva u ekonomiji baziranoj na efikasnoj upotrebi resursa.
Negativni utjecaji klimatskih promjena bit će minimalizirani smanjivanjem nivoa osjetljivosti i
iskorištavanjem mogućnosti koje donose klimatske promjene.Ovo će se postići provođenjem
Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu,
koja ima dva glavna cilja u oblastima prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenja emisije
plinova staklene bašte:

- povećanje otpornosti na klimatsku varijabilnost i klimatske promjene, pri čemu će se osigurati
razvojne dobiti;

- dostizanje najviše vrijednosti i prestanak rasta nivoa emisija plinova staklene bašte otprilike
2025. godine na nivou koji je ispod prosjeka emisija EU27 po glavi stanovnika.

Za razliku od brojnih drugih problema u oblasti zaštite životne sredine, utjecaj klimatskih promjena
nije geografski povezan sa svojim uzrocima. Dakle, iako Bosna i Hercegovina spada među zemlje
koje imaju najnižu vrijednost emisija plinova staklene bašte po glavi stanovnika u Evropi (pet tona
ekvivalenta ugljen-dioksida po glavi stanovnika godišnje; približno pola vrijednosti prosjeka EU),
već su primijećene klimatske promjene. Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske
promjene zbog svoje geografske pozicije, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva,
kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagođavanje na klimatske promjene. Ljetne
temperature su u nekim mjestima porasle za 1,2º C tokom proteklih decenija, a promijenjeni su i
režimi padavina .
Klimatološki prognostički modeli predviđaju povećanje prosječnih godišnjih temperatura za 2-4º C
do kraja ovog vijeka, sa porastom ljetnih temperatura i do 4,8º C. Ovakva situacija će zahtijevati
fundamentalne promjene u poljoprivredi, šumarstvu i pristupima u obradi i upravljanju zemljištem.
Predviđeno smanjenje godišnjih padavina za 30% i smanjenje ljetnih padavina u području Posavine
i na jugu Bosne i Hercegovine do 50%, imat će negativne implikacije za poljoprivredu i šumarstvo.
Ove dvije najvažnije privredne grane sudjeluju sa 12% u bruto domaćem proizvodu Bosne i
Hercegovine, zapošljavaju 20% radne snage i imaju presudnu ulogu u ruralnom razvoju. Promjene
u režimu padavina će također utjecati na oblast korištenja hidroenergije, a bez adekvatnih mjera
prilagođavanja na ove promjene moguća je situacija u kojoj potrebe zemlje za energijom neće moći

na ostale sektore.
Četiri sektora su izdvojena kao sektori koji su prioritetni za Strategiju niskoemisionog razvoja:



proizvodnja električne energije,



energetska efikasnost u zgradarstvu,



sistem daljinskog grijanja,



prevoz/saobraćaj.

Uočene klimatske promjene

  Prvi   nacionalni   izvještaj   (INC)   i   Drugi   nacionalni   izvještaj   (SNC)   o   klimatskim   promjenama
prepoznaju činjenicu da klimatske promjene utječu na Bosnu i Hercegovini, kao i činjenicu da će se
te promjene ubrzano dešavati do kraja 21. stoljeća. Provedene studije o temperaturnim promjenama
u periodu 1961-2010. godina ukazuju na to da je temperatura već povišena u svim dijelovima
zemlje. Tokom perioda 1981-2010, najveća povećanja prosječne temperature u ljetnim mjesecima
su zabilježena u Hercegovini (u Mostaru – 1,2º C) i centralnim područjima (u Sarajevu – 0,8º C),
dok   je   najveći   porast   temperature   tokom   proljeća   i   zime   zabilježen   u   sjevernim   centralnim
područjima (u Banjoj Luci – 0,7º C). Stopa porasta temperature se povećavala tokom posljednje
decenije.   Iako   su   ova   povećanja   zabilježena   u   kraćem   posmatranom   vremenskom   periodu,
zabrinjavajuća su zbog činjenice da bi mogla ukazivati na to da se brzina dešavanja klimatskih
promjena povećava. U perioda 1981-2010. godina, veliki dio teritorije Bosne i Hercegovine je
pokazivao trend blagog rasta godišnjih količina padavina u odnosu na period 1961-1990. godina.
Najveće povećanje u godišnjoj količini padavina je zabilježeno u centralnim planinskim područjima
(Bjelašnica i Sokolac) i u blizini Doboja, dok je najveći deficit zabilježen na jugu (područje Mostara
i Trebinja). Najveće smanjenje u količini padavina je zabilježeno tokom proljeća i ljeta u regiji
Hercegovine (20%). U periodu jeseni je zabilježen najveći porast u količini padavina, i to naročito u
sjevernim i centralnim područjima.
Iako se količina godišnjih padavina nije značajno promijenila, broj dana u godini tokom kojih su
zabilježene   kišne   padavine   je   smanjen,   ali   je   istovremeno   povećan   broj   dana   tokom   kojih   su
zabilježene intenzivne kišne padavine. Ovo predstavlja značajnu promjenu u režimu padavina, i to
posebno u kombinaciji sa porastom temperature. Rezultat ovih promjena bit će manja vlažnost
zemljišta (potencijalno rastuća učestalost i magnituda suše), kao i povećana vjerovatnoća poplava, s
obzirom na povećanje učestalosti intenzivnih kišnih padavina.
U periodu od 1981. godine primijećena je povećana klimatska varijabilnost tokom svih godišnjih
doba i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na primjer, uočen je trend brzih promjena iz
ekstremno vrelih ili hladnih perioda, koji obično traju od 5 do 20 dana, u periode intenzivnih kišnih
padavina. Suše su također bile češće i intenzivnije tokom proteklih desetak godina: od 2000. godine
je zabilježeno 5 sušnih godina (2000, 2003, 2007, 2011. i 2012. godina). Iako nisu provedene
detaljne   studije   na   temu   predviđanja   suša,   sve   češće   i   intenzivnije   suše   su   zabrinjavajuće   jer
predstavljaju   jasan   pokazatelj   povećane   klimatske   varijabilnosti.   Zabilježen   je   i   veći   broj
gradonosnih padavina i povećani nivoi maksimalne brzine vjetra u centralnim dijelovima zemlje.

Predviđene klimatske promjene

U skladu sa klimatološkim prognostičkim modelima, očekuje se da srednje sezonske temperaturne
promjene u periodu 2001-2030. godina budu u rasponu od +0,8º C do +1,0º C iznad prosječnih
temperatura. Predviđa se da će zime biti toplije (od 0,5º C do 0,8º C), dok će se najveće promjene
dešavati tokom ljetnih mjeseci – 6, 7. i 8. mjesecu, sa prognoziranim promjenama od +1,4º C u