VISOKA MEDICINSKA I POSLOVNO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA 

SRTRUKOVNIH STUDIJA 

ŠABAC

 

 

 

  

SEMINARSKI RAD

 

PREDMET: Industrijski objekti i postrojenja  

TEMA: Energetski objekti 

 

 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
Profesor:                                                                                    Student:  

Prof. Leposava Filipović-Petrović                                              Darko Adamović 3-16/2015 

                                                                                                            

 
 
 
 
 
 

Šabac, 2017. 

 

SADRŢAJ: 

 

UVOD .................................................................................................................................... 3

 

1.

 

Oblici energije ................................................................................................................ 4

 

2.

 

Poloţaj energetskih objekata .......................................................................................... 6

 

2.1.

 

Snabdevanje gorivom ............................................................................................. 6

 

2.2.

 

Udaljenost potrošača ............................................................................................... 6

 

2.3.

 

Kotlarnički prostori ............................................................................................... 10

 

2.4.

 

Opasnost od eksplozije ......................................................................................... 10

 

2.5.

 

Opasnost od poţara ............................................................................................... 11

 

3.

 

Visoke kotlarnice.......................................................................................................... 11

 

3.1.

 

Kotlovske sale ....................................................................................................... 13

 

3.2.

 

Dimnjaci ................................................................................................................ 13

 

3.3.

 

Aeracija kotlarnica ................................................................................................ 14

 

3.4.

 

Gasogeneratorske hale .......................................................................................... 14

 

4.

 

Termoelektrane............................................................................................................. 14

 

4.1.

 

Tehnološki proces u termoelektrani ...................................................................... 14

 

4.1.1.

 

Prerada nafte ...................................................................................................... 15

 

4.1.2.

 

Industrija čelika ................................................................................................. 16

 

4.1.3.

 

Industrija aluminijuma ...................................................................................... 16

 

4.1.4.

 

Industrija papira................................................................................................. 16

 

4.1.5.

 

Hemijska industrija ........................................................................................... 17

 

4.1.6.

 

Industrija cementa ............................................................................................. 17

 

ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 18

 

LITERATURA .................................................................................................................... 19

 

 

 

 

background image

 

1.

 

Oblici energije 

Postoje sledeći oblici energije: 

 

mehanička (najčešći oblik energije: potencijalna i kinetička), 

 

toplotna (provoĎenje, strujanje, zračenje), 

 

svetlosna  (sunčana, veštačke), 

 

hemijska (hrana, ugalj, nafta, zemni gas), 

 

električna i 

 

nuklearna. 

Svaki robni proizvod se sastoji od tri komponente i to su:  

 

 supstanca, 

 

 energija i 

 

 ljudski rad  

U  toku  procesa  proizvodnje  troši  se  i  odreĎena  količina  energije.  Ne  postoji  nijedan  vid 
proizvodnje bez utroška energije. Vidovi fabrikacione energije: 

 

para pod visokim ili niskim pritiskom 

 

topla voda 

 

komprimovan vazduh ili plin. 

Kompleksi  koji  nemaju  potrebu  za  fabrikacionom  toplotnom  energijom  imaju 

snaţne  kotlarnice  za  proizvodnju  pare  pod  visokim  pritiskom.  U  planski  postavljenim 
industrijskim  celinama  vrši  se  objedinjavanje  energetskih  objekata  za  više  industrijskih 
kompleksa.  Ovako  se  racionalizuje  proizvodnja  i  postiţe  ekonomičnost  u  zdruţenom 
poslovanju  sluţbi.  Od  ovoga  se  odstupa  samo  kada  postoje  specifične  potrebe  za 
odreĎenom vrstom energije koja se ne moţe rešavati zajednički. 

Energetsko postrojenje u industriji se formira na osnovu sledećeg: 

 

Energetsko  postrojenje  same  fabrike  se  formira  na  osnovu  potreba  procesa 
proizvodnje. 

 

Proces odreĎuje neophodne vrste energenata. 

 

Zahtevi procesa odreĎuju i snagu energetskog sistema. 

 

Pokretačko gorivo se bira u zavisnosti od raspoloţivosti, tipa proizvodnje.... 

Energetski sistem u industriji moţe da obuhvata: 

 

Postrojenje za dobijanje toplotne energije (pare i vruće vode) 

 

Kombinovano postrojenje za dobijanje električne i toplotne energije (kogeneracija) 

 

Postrojenje za komprimovani vazduh 

 

Transformatore električne energije 

 

Rashladne mašine 

 

 

Potrošače iz procesa koji direktno koriste energent u svom pogonu, pumpne stanice 
i elektro motori 

 

Sistem osvetljenja 

Energetsko postrojenje preduzeća proizvodi energiju da zadovolji sopstvene potrebe, treba 
da obezbedi nesmetan rad i proces u svim segmentima rada u preduzeću. Ono ima zadatak 
da podmiri potrebe ne samo procesa proizvodnje nego i  osvetljenje i klimatizaciju radnih 
prostorija,  odnosno  da  omogući  kontinualan  rad.  Objekti  u  kojima  se  proizvodi  ili 
preraĎuje neka vrsta primenjene energije su: 

 

Kotlarnice 

 

Manje termoelektrane 

 

Gasogeneratorske  hale  gde  se  proizvodi  plin  za  tehnološka  sagorevanja

 

(metalurgija, fabrike stakla, tunelske peći fabrike porcelana).

 

Gasne stanice priključka na gasovod 

 

Stanice za proizvodnju komprimovanog vazduha 

 

Pumpne stanice za vodu 

 

Vodotornjevi, i 

 

Transformatorski ureĎaji. 

Para i toplotna energija se u industriji koristi za: 

 

Pojedini procesi u proizvodnji isključivo zahtevaju paru odreĎenih karakteristika 

 

Za blanširanje 

 

Kuvanje 

 

Pasterizaciju, sterilizaciju 

 

Grejanje 

 

Komprimovan vazduh 

Komprimovan  vazduh  se  često  koristi  u  industriji.  Zapravo  oko  70%  od  svih 

preduzeća koriste komprimovan vazduh u nekim aspektima svog rada. On se proizvodi na 
licu mesta (u okviru fabrike). Komprimovan vazduh se u industriji koristi za: 

 

Za pogon mašina (pokretanje klipova,...) 

 

Za pakovanje (folijom,...) 

 

Za rad pneumatskih ureĎaja 

 

Pasterizacija (za pokretanje komandi,..) 

 

Lepljenje nalepnica .... 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti