Energija

1. Definicija energije?

U klasičnoj mehanici se definiše kao sposobnost tela da vrši rad.
U   klasičnoj   fizici   kao   sposobnost   sistema   da   vrši   neki   uticaj   (rad,   promenu   stanja,   hemijskog 
sastava).
U teorijskoj fizici kao interakcija kvantiziranih polja.

2. Binarnost energije?

Na   osnovu   ajnštajnove   korelacije  

E=mc

2

  se   vidi   da   je   osobenost   u   pojavnosti   energije   njena 

binarnost:

-

jedan njen vid je masa (virtuelna energija);

-

a drugi energija (virtuelna masa).

Binarnost kao osobenost energije se ogleda u tome da je ona:

-

sa jedne strane 

depozit

 (gravitaciono potencijalna, električno potencijalna i u obliku masa-

energija);

-

a sa druge je 

opticaj

(kinetička energija).

3. Energija kao minuli i tekući rad Sunca?

Sva energija i materijali na i oko Zemlje predstavlja minuli i tekući rad Sunca kao zvezde. Sunce je 
u   prošlosti   proizvelo   depozite   u   vidu   fosilnih   goriva   (ugalj,   nafta,   uljni   škriljci),   a   radiogeni 
elementi kao pramateriju imaju Sunčev materijal. Tekućim radom Sunca se proizvodi i vrši transfer 
Sunčeve energije na Zemlju talasno paketnim zračenjem fotona koje inicira procese transformacije 
materije i to kao: hemijske, biološke i električne.

4. Pobrojati oblike energije?

-

mehanička energija (kinetička, potencijalna);

-

toplotna energija;

-

električna energija;

-

hemijska energija;

-

biološka energija;

-

energija zračenja;

-

nuklearna energija (fisije, fuzije, anihilacije, fluorescencije).

5. Objasniti pojam i oblike mehaničke energije?

Mehanička energija ima dva oblika:

-

Kinetička energija translacije i kinetička energija rotacije. (ovaj vid energije je svojstven za 
makrotela čije je kretanje vidljivo) i

-

Potencijalna   (kao   gravitaciono   potencijalna   energija   i   gravitaciono   potencijalna   energija 
rotacije).   Ovaj   vid   energije   se   ispoljava   u   vidu   mogućnosti   da   se   tela   kreću,   na   račun 
konverzije potencijalne energije. Ovde se pod potencijalnom energijom podrazumeva npr. 
energija   vode   akumilirana   na   određenoj   visini   sa   mogućnošću   konverzije   u   mehaničku 
energiju.

6. Objaniti   pojam   toplotne   energije   (električne,   hemijske,   biološke,   energije   zračenja, 

nuklearne energije)?

-

Toplotna   energija   predstavlja   u   suštini   unutrašnju   kinetičku   energiju   mnoštva   čestica, 
različite brzine kretanja, tako da je mehanički rad statistički rezultat rada mnoštva čestica. 
Ovde   je   reč   o   nevidljivim   mikrotelima.   Spoljašnji   odraz   kretanja   ovih   mikrotela   je 
temperatura tela, a energija se ispoljava u toplotnom obliku;

-

Električna energija je usmereno kretanje elektrona;

-

Hemijska energija nastaje usled preraspodele atoma u molekulima u hemijskim procesima 
nastajanja ili razlaganja materije;

-

Biološka   energija   je   energija   živih   ćelija   i   mikroorganizama   (karakterističan   vid 
transformacije biološke energije u svetlosnu se odvija fosforescencijom kod svitaca);

-

Energija zračenja predstavlja talasno paketno zračenje fotona;

-

Nuklearna energija se dobija na nivou prestruktuiranja atomskih jezgara i to procesima: 
fisije, fuzije, anihilacije i fluorescencije.

7. Navesti osnovne oblike pojavnosti energije u prirodi?

-

Fosilna goriva;

-

Nuklearna goriva;

-

Obnovljiva energija (solarno zračenje, biomasa, hidromehanička energija, energija vetra, 
geotermalna energija).

8. Podela energije prema stepenu konverzije?

-

Primarna energija;

-

Sekundarna energija (električna energija, energija tople vode i vazduha, prerađena čvrsta, 
tečna i gasovita goriva);

-

Finalna energija.

9. Podela energije prema finalnoj nameni?

-

Svetlosna energija;

-

Elektromagnetna energija (za prenos informacija, komunikacije, upravljanja...);

-

Toplotna energija (namenski proizvedena za grejanje, hlađenje, ventilaciju);

-

Pogonska energija za industrijske i transportne sisteme (alate, mašine, uređaje).

10. Efektivnost konverzije energije i podela prema efektivnosti?

Prilikom transformacije primarnih u sekundarne fenotipove, kao i sekundarnih u finalne mora se 
računati sa efektivnošću tehnološkog procesa. Sve konverzije se vrše uz razne vidove energetskih 
gubitaka,   tako   da   svaki   proces   konverzije   prati   odgovarajući   stepen   korisnosti   konverzije. 
Konverzija od primarnih fenotipova do konačnih se odvija po sledećem obrascu:

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti