UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
:
„Resursi i odrzivi razvoj“
TEMA:
„Energija vjetra“
Student
:
Mentor:
Jelena Vučkovac
Prof. dr.
Broj indeksa:
Banja Luka 2016. Godina
SADRŽAJ:
1. UVOD............................................................................................................................1
2. ISPLATIVOST I STANJE ENERGIJE VJETRA.....................................................2-3
3. NASTANAK VJETRA I PRINCIPI ISKORISTAVANJA.........................................4
4. ATLAS RASPOLOŽIVOSTI VJETRA.......................................................................5
5. VJETROELEKTRANE.............................................................................................6-7
5.1.
PREDNOSTI I NEDOSTACI
VJETROELEKTRANA.......................................7
6. ISTORIJA VJETRENJAČA........................................................................................8
7. ENERGIJA VJETRA U BIH.......................................................................................9
8. ZAKLJUČAK.............................................................................................................10
9. LITERATURA............................................................................................................11
2. ISPLATIVOST I STANJE ENERGIJE VJETRA
Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz
obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar znatno su poboljšane. Najbolji
primjer je njemačko tržište turbina na kojemu se prosječna snaga od 470 kW1995. godine
povećala na 1280 kW 2001. godine.
Ovo povećanje snage postiglo se odgovarajućim povećavanjem veličine turbina gonjenih
vjetrom. Trenutno su u razvoju turbine koje će moći generirati snagu između 3 i 5 MW.
Neki proizvođači već su predstavili svoje prototipove u tom razredu snage
(Njemačka tvrtka Enercon trebala bi proizvesti turbinu snage 4.5 MW).
U nastavku teksta upotrebljavat ću izraz vjetrenjača zbog raširenosti tog izraza kod nas. Još se
koriste izrazi vjetroelektrana,vjetrogenerator, električne turbine na vjetar i slično. Na slici
prikazano je stanje proizvodnje energije iz vjetra u EVropskoj Uniji u počecima
praćenja isplativosti projekta, a prema sadašnjim pokazateljima plan je bio čak
premašen za pola.
Vrijednosti na slici su u megavatima (MW) i iz toga se vidi da je ukupna proizvedena energija
zanemariva prema energiji dobivenoj iz neobnovljivih izvora energije.
Zbog početne ekonomske neisplativosti i nestalnosti vjetra, instalacija vjetrenjača je
privilegija koju mogu priuštiti samo bogate zemlje. Trenutno je cijena vjetrenjače veća od
cijene termoelektrane po MW instalirane snage (vjetrenjača košta oko 1000€/kW instalirane
snage, a termoelektrana 700 €/kW), ali razvojem tehnologije ta razlika sve je manja.
Ukupna potrošnja energije u svijetu procijenjena je na oko410x1015 (kvadrilijuna Btu) u
2000. godini, što iznosi 1.2x1014 kWh godišnje.
Ukupno instalirana snaga vjetroelektrana do konca 2000. godine predviđena je na 17415
MWs prosječnim godišnjim radom elektrana od 2 500 sati, što daje 0.044x109
kWhgodišnje raspoložive količine energije. Dakle, udio energije vjetra u ukupnoj potrošnji
energije je vrlo mali.
Njemačka je trenutni lider u proizvodnji električne energije iz vjetra sa 8750 MW, a to je
više od jedne trećine ukupno instalirane snage vjetrenjača u svijetu. Toliko
instaliranih vjetrenjača u Njemačkoj rezultat je politike njemačke vlade koja
poticajnim mjerama pomaže instalaciju novih kapaciteta. Zbog toga u 2001. Godini ukupno
instalirana snaga povećala se za 43.7%.
U Španjolskoj, Danskoj i Italijitakođer raste instalirani kapacitet. Od sveukupne
proizvodnje električne energijeDanska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim
tempom gradi nove kapacitete.Namjera Danske je da takvim pristupom do 2030. godine
50% energetskih potrebakućanstava zadovolji iskorištavanjem energije vjetra.
