Estetika u medijima
Seminarski rad
ESTETIKA U MEDIJIMA
Doc. dr
Student
1
SADRŽAJ
1. UVOD
2. ZNAČENJE ESTETIKE U FILOZOFIJI
3. ESTETIKA U NOVINARSTVU
4. ESTETIKA U NOVINARSKOM IZRAŽAVANJU- šta
ona
podrazumeva?
5. NOVINARSKI ŽANROVI
6. TAČNOST STILA
7. NOVINARI I NOVAC
8. DUŽNOSTI NOVINARA
9. PROFESIJA U HAOSU
10. PUTNICI LUDOG TRAMVAJA
11. LITERATURA
2

ESTETIKA U NOVINARSKOM IZRAŽAVANJU
ZNAČENJE ESTETIKE U FILOZOFIJI
Pojam ESTETIKA (grč.
aisthesis
) je u „ Leksikonu stranih reči i izraza“ (autora:
Milana Vujaklije) označen kao „nauka o čulnom opažanju“. U užem smislu,
odnosi se na nauku o lepom, naročito u umetnosti kao najpotpunijem izražaju
onoga što je lepo; kao nauka o smislu za umetnost, i o umetničkom ukusu.
ESTETIKA U NOVINARSKOM IZRAŽAVANJU
- Šta ona podrazumeva?
4
1. NEDISKRIMINATORNU UPOTREBU JEZIKA U MEDIJIMA
Jezički stručnjaci su polovinom osamdesetih i početkom devedesetih godina
nekoliko puta pokušavali da normiraju jezik medija. Međutim, oni su se
uglavnom zadržavali na gramatičkim pravilima pisanja, ne obraćajući gotovo
ni malo pažnje na nediskriminatorno pisanje medija. Počevši od poslednje
decenije prošlog veka i raspada Jugoslavije, te do današnjih dana, u srpskim, i
ne samo srpskim medijima dominira jezik mržnje i netolerancije. Istraživanja
o pogubnosti diskriminatorne upotrebe jezika u medijima kod nas postoje, ali
još nije sastavljen opšti kodeks nediskriminatorne upotrebe jezika u medijima.
2. NORMIRANJE UPOTREBE JEZIKA U ODNOSU NA POL
Jedan od prvih poduhvata je normiranje jezičke upotrebe u odnosu na pol.
Profesorka psiholingvistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Svenka
Savić, je načinila Kodeks neseksističke upotrebe jezika medija.
Svenka Savić smatra da je politički korektno kada su u tekstu jezički jasno
vidljiva oba pola. Pod seksističkom komunikacijom Svenka Savić
podrazumeva netolerantan govor, ili komentar koji vređa dostojanstvo žene,
a bazira se na njenim polnim karakteristikama, pri čemu komunikatori ne
prihvataju da je to uvredljivo za ženu. Epiteti za ženske osobe su deo
istorijskog nasleđa, ali ih treba izbegavati ( npr. često se žena oslovljava
sintagmom „ slabiji pol „ ili „ lepši pol „ , a to je prema mišljenju pomenute
profesorke diskriminatorno obraćanje). Svenka Savić smatra da je
izbegavanje diskriminacije prema polu osnovni princip kodifikacije jezičkog
izraza, i ima dva osnovna cilja: učiniti mušku i žensku osobu jednako
vidljivom u jezičkom izražavanju, i birati takve izraze koji brišu vidljivost
samo jedne osobe. Ovo se ,uglavnom,odnosi na službenu upotrebu jezika: za
masovne medije, jezik formulara, propisa, zakona, konkursa, obaveštenja, a iz
uverenja da će iste početi da se koriste i u privatnoj komunikaciji kao težnja da
se otkloni netolerancija u jeziku i društvu. Neseksistička upotreba jezika se
može ostvariti razdvajanjem kosom crtom oblika za muški i ženski rod, tako
što ćemo dodavati nastavke za pojedini rod, ili tako što ćemo pisati pun naziv,
odnosno titulu za svaki pol posebno: ( npr. rektor/ ka, ili rektor/ rektorka).
Oslovljavanje je deo standardizacije upotrebe jezika, i političke i društvene
vidljivosti u odnosu na pol, i zato je veoma važno pravilno i
nediskriminatorno oslovljavati kako osobe ženskog, tako i osobe muškog pola.
Kada se u nekom kontekstu misli i na žene i na muškarce, tada se u rečenici
moraju navesti i jedni i drugi, a možemo se koristiti i oblikom množine kao
neutralnijim ( npr. u praksi se kaže: gospodin Z. Y. sa suprugom, a trebalo bi:
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti