1.)
Etika
je nauka o moralu. Naziv potiče od grčke riječi
ethos
– običaj, ponašanje. Riječ se kasnije mijenja u
ethike tehne
, pa skraćuje na
ta ethica
, da bi joj na kraju Rimljani dali naziv koji i danas nosi – etika.
Etiketa
je
riječ koja je prvenstveno označavala pravila ponašanja na francuskom dvoru, dok se nije proširila na svako
otmeno i strogo propisano društveno ponašanje. Danas može da se odnosi na natpis/oznaku/naljepnicu na
nekom predmetu/proizvodu, ili kao glagol, na negativno vrednovanje ljudskog ponašanja.
2.)
Profesija
je pojam koji najčešće predstavlja glavno zanimanje (sa stručnom spremom) kojim neko zarađuje
za život. Ona zahtijeva kompleksno specijalizovano znanje i vještine, koji se stiču dugotrajnim i intenzivnim
radom. To je poziv u kojem se znanje koristi u cilju pružanja usluga drugima. Ispitivanjem profesije kao
sociološkog pojma moguće je analizirati društvenost bilo kojeg društva.
3.)
Osnovne
karakteristike profesije:
produženo školovanje radi sticanja specijalizovanog znanja
pripadnici profesije znanje koriste za pružanje usluga korisnicima
4.)
Preduslovi
socijalizacije pripadnika profesije su postojanje:
profesionalnog udruženja (institucioni element)
profesionalnog kodeksa (normativni element)
5.)
Strukturu
profesije
čine:
pripadnici te profesije
sitem školovanja
profesionalno udruženje
ustanove u kojima su pripadnici profesije zaposleni
profesionalna etika
okruženje (korisnici, državni organi…)
6.)
Inženjer
je osoba univerzitetskog obrazovanja koja se bavi rješavanjem praktičnih problema, pri tom vodeći
računa da rješenja budu bezbjedna i ekonomična. U svom radu koristi znanja koja počivaju na naučnim i
matematičkim zakonima radi kreiranja nečega novog.
7.)
Aktivnosti inženjera
:
projektuje proizvode i mašine za njihovu izradu
dizajnira fabrike i sisteme koji obezbjeđuju kvalitet i efikasnost proizvodnje
projektuje, planira i nadzire izgradnju zgrada, autoputeva, tranzitnih sistema…
razvija i primjenjuje razne načine izvlačenja, prerade i upotrebe sirovina poput nafte i prirodnog gasa
koristi snagu sunca i vjetra da zadovolji potrebe korisnika
8.)
Etika
je filozofska disciplina (nauka) koja se bavi problematikom morala kao društvenog fenomena.
9.)
Moral
je određena pojava u društvenom životu, tj. oblik ljudske slobode određen pravilima ponašanja.
10.)
Etika i moral
se često poistovjećuju, iako nisu jednoznačni. Etika je širi pojam od morala, tj. filozofsko i
teorijsko shvatanje morala. Moral je oblik ljudske slobode određen pravilima ponašanja između ljudi.
11.)
Moralnost
uključuje moralno rasuđivanje i moralno ponašanje. Moralno rasuđivanje je misaoni proces
donošenja moralnih odluka i zaključaka. Može biti vođeno emocijama ili internacionalnim principima. Moralno
ponašanje je svaka akcija pojedinca regulisana moralnim normama.
12.)
Moralne norme
čine individualni vrijednosni sistem ličnosti koji ima svoje zakonitosti nastanka, razvoja i
usvajanja. Njima bliske regulativne norme mogu biti:
norme prvobitne zajednice
običajne norme
religija
pravne norme
Npr.
vjerske norme
su obilježene pojmom svetosti, dok moralne obilježava pojam “dobra”. Vjerske su mnogo
više obavezne i bezuslovne u odnosu na moralne. Kršenjem vjerske norme, čovjek je zgriješio, dok kršenjem
moralne norme osjeća da je pogriješio protiv svog dostojanstva.
13.)
Strukturu morala
čine:
moralne norme
moralni čin
moralni sud
moralne sankcije
moralne odgovornosti
moralne situacije
14.)
Utilitarizam
je etička teorija prema kojoj je neka radnja ispravna ako proizvodi (ili teži da proizvede)
najveću moguću količinu dobra za najveći broj ljudi
na koje utiče. Dakle, bira se opcija kojom se pozitivni efekti
iskorišćavaju do maksimuma, a negativni svode na najmanju moguću mjeru. Prema mišljenju utilitarista, naši
postupci sami po sebi nisu dobri ili loši, već dobijaju moralnu vrijednost tek kada se posmatraju zajedno sa
njihovim posljedicama. Začetnici utilitarizma su engleski mislioci
Džeremi Bentam
i
Džon Stjuart Mil
.
15.)
Etika prava
, za razliku od utilitarizma, ističe poštovanje i vrijednosti
pojedinca.
Povezanost sa
inženjerstvom se ogleda u poštovanju:
prava javnosti na život (proizvodnjom bezbjednih proizvoda) i na zdravu okolinu
prava da se ne bude povrijeđen (opasnim proizvodima)
prava na dobit kroz poštenu razmjenu na tržištu
prava poslodavaca na odanost zaposlenih, i obrnuto (pravo zaposlenih na fer odnos prema njima)
Na osnovu ljudskih prava možemo da zahtijevamo poštovanje naših izbora, a treba i da poštujemo tuđe.
Ljudska prava se dijele na:
prava slobode
– drugima nameću dužnost neometanja naše slobode
prava blagostanja
– prava na benefite potrebne za pristojan život, kada neko ne može sam da ih
obezbijedi a zajednica raspolaže njima
