U obavljanju poslovnih aktivnosti, tokom vremena su se iskristalisale moralne norme
ponašanja. Ove norme su se razvijale zajedno sa razvojem oblika i načina privređivanja,
a posebno su se razvile u periodu

poslije industrijske revolucije.

Poslovni moral

sačinjavaju pravila i norme ponašanja ljudi u sferi obavljanja poslovnih aktivnosti
pojedinaca i organizacija.
Prema nekim shvatanjima

, poslovna etika proučava primjenu ličnih normi na aktivnosti

i ciljeve komercijalnih preduzeća. To nije poseban moralni standard, već studija o tome
kako poslovni kontekst postavlja svoje jedinstvene probleme pred moralnu ličnost koja
djeluje kao predstavnik tog sistema.
Poslovna etika predstavlja način moralnog procjenjivanja pojedinih poslovnih odluka ili
aktivnosti, na bazi opšteprihvaćenih načela ponašanja.

I u domenu obavljanja ekonomskih aktivnosti, postoje

običaji, pravila i zakoni

koji

predstavljaju oblike društvenog ponašanja - propisuju opšta pravila ponašanja

okvirima određene socijalne i ekonomske sredine.

Ono što je svakako bitno naglasiti

jeste činjenica da ne treba miješati etičko ponašanje u društvenom životu sa poslovnom
etikom. Sama činjenica da je pojedinac dobro vaspitan i da se u privatnom životu
pridržava važećih etičkih normi, ne garantuje da u okviru poslovnih aktivnosti neće
podleći iskušenju da zanemari neke od moralnih standarda.

1.2. Evolucija poslovne etike

Prvi poslovni običaji razvili

su se u oblasti trgovine, jer je ona od samog početa ljudske

civilizacije imala poseban

značaj za razvoj ljudskog društva. Posebno je bitno naglasiti,

da je trgovina uvijek

imala međunarodni značaj – što je ljudsko društvo bilo na većem

stepenu

civilizacijskog razvoja, to se javaljala i veća potreba za uspostavljanjem

trgovinskih

tokova između različitih društava i država.

Prema Drakeru

, prvenstvena

odgovornost jednog profesionalca je jasno izrečena prije dvije i po hiljade godina, u

Nesh Laura,

Otkud sad poslovna etika?,

zbornik radova

Poslovna etika

, priredili Drummond J.

I Bain B., Clio, Beograd, 2001., str. 23.

Drucker Peter, Moj pogled na menadžment

Adižes, Novi Sad, 2001., st. 53.

Hipokritovoj zakletvi ljekara u staroj Grčkoj: "

Primum

non nocere

" – prije svega

svjesno ne naudi.
Sa daljim razvojem ekonomske osnove ljudskog društva, a posebno sa industrijskom
revolucijom, najveći broj pravila u oblasti trgovine je

kodifikovan na nacionalnom

nivou

– uspostavljanje trgovačkih zakona na nacionalnom nivou je pratilo stvaranje

velikih evropskih nacija i država u 17. i 18. vijeku.
U savremenom društvu, najveći dio poslovnog ponašanja je definisan ili nacionalnim
zakonima ili međunarodno prihvaćenim ugovorima.

Između dva svjetska rata u dvadesetom vijeku u okviru djelovanja Međunarodne
trgovinske komore, donosili su se određeni kodeksi ponašanja u određenim oblastima
poslovanja (npr. Međunarodni kodeks ponašanja u oblasti ekonomske propagande je
usvojen prvi put 1937. godine od strane Međunarodne trgovinske komore u Parizu).

Poslije završetka Drugog svjetskog rata, sa otpočinanjem djelovanja OUN, značajan dio
iz oblasti ekonomije i poslovanja je regulisan kroz pravilnike i direktive agencija čije je
osnivač OUN. Pedesetih godina dvadesetog vijeka značajna pitanja u vezi sa poslovnom
etikom su bila dogovaranje cijena i dehumanizacija radne snage.

  Šezdesete   godine   su   protekle   u   znaku   preispitivanja   opravdanosti   djelovanja
vojnoindustrijskog   kompleksa,   angažovanja   u   oblasti   zaštite   životne   sredine.  Za
ilustraciju odnosa prema moralnim načelima u poslovanju može da posluži i primjer
njemačke firme BOSS. Za vrijeme Drugog svjetskog rata firma BOSS je snabdijevala
uniformama   Njemačke   vojnike   i   stekla   značajan   profit.   Kada   je   50-tih   godina,   po
završetku Drugog svjetskog rata počelo da se postavlja pitanje moralnosti takvog čina,
vlasnik Zigfrid Hugo Bos je odgovorio: „Za mene je ovo dobar posao, a vi ako hoćete
moţete i da morališete“.

Sedamdesetih godina korporacijski interancionalizam i otvaranje novih tržišta u Aziji
usmjerili su razmišljanje korporacija u pravcu pitanja o položaju imidža zemlje iz koje
dolaze u inostranstvu. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka glavna pitanja kojima se
bavila poslovna etika su bila fokusiranje interesa potrošača i zadovoljavanje interesa
potrošača u inostranstvu u odnosu na savladavanje kulturne distance. Devedesete godine
su obilježene potrebom za preispitivanjem svakog poslovnog djelovanja u funkciji
postizanja društvene odgovornosti.
U posljednjih pedeset godina, najveći dio djelovanja u oblasti privređivanja je
međunarodno opredijeljen.