Internacionalni Univerzitet Brčko Distrikt
SEMINARSKI RAD
Poslovna etika
Tema:
Etika i savremene tehnologije
Dragana Malić, 2013. godina
SADRŽAJ:
1. Uvod 3.
2. Poslovna etika 4.
3. Definisanje morala i etike 4.
4. Način formiranja vrijednosti 5.
5.
Savremene tehnologije 6.
6. Etika i moralne norme novih tehnologija 8.
7. Posrnuće morala sa novim tehnologijama 10.
8. Zaključak 12.
9. Izvori 12.
2. Poslovna etika
Etika je grana filozofije koja se bavi pitanjima moralnog ponašanja. Proučavanje
etike može ponuditi sredstva za donošenje teških moralnih odluka, ličnih i profesionalnih.
Cilj nije da se donose etičke odluke s kojima će se svi složiti, već da se ojača naša
sposobnost da na racionalnoj osnovi branimo kritičke sudove. Etičke dileme su svuda oko
nas i kao sastavni deo svakodnevnog života predstavljaju konstantan izazov našem
osjećaju za etiku. Većina nas bi na isto pitanje odgovorila na osnovu ranije zauzetih
stavova. Ali, da li onda možemo i da odbranimo odluke zasnovane na nekim
uspostavljenim etičkim principima? To je suština proučavanja etike - da naučimo kako
javno da opravdamo naš etički izbor na osnovu čvrstih etičkih premisa.
Ali, šta je zapravo etika i u čemu se razlikuje od morala? Reč moral izvedena je
od latinske reči mos, moris, što znači (između ostalog) "način života" ili "postupanje".
Ona se često povezuje sa religijskim verovanjem i ličnim ponašanjem. Reč etika, s druge
strane, izvedena je iz grčke reči ethos, što znači "običaj", "upotreba" ili "karakter". O etici
se često misli kao o racionalnom procesu primjene postojećih principa prilikom sudara
dva moralna ograničenja. Najteže etičke dileme nastaju kada dođe do sukoba dva
"ispravna" moralna ograničenja. Zato etika često podrazumeva ravnotežu suprotstavljenih
ispravnih odgovora, tamo gde nema onih "tačnih". Primjer može biti radnik na poslu, koji
obeća da će ćutati kada mu se kolega povjeri da je potkradao firmu. Ako šef pokuša da od
prvog radnika izvuče potvrdu priznanja drugog, prvi radnik mora da odmjeri lojalnost
kolegi (kao moralne vrijednosti) prema posvećenosti istini (kao drugoj moralnoj
vrijednosti).
Etika odražava shvatanja društva o tome šta jeste a šta nije ispravno u nekom
činu, kao i razlike između dobra i zla. Ako nekoga optužite da je lijen ili nestručan, to ne
znači da ste ga optužili za nemoralno ponašanje. S druge strane, laganje i krađa
podrazumevaju kršenje etičkih normi. Zato se etika često opisuje kao skup principa ili
kao kodeks moralnog ponašanja.
Spremnost na eventualne dileme važan je cilj etičkog obrazovanja i procesa
moralnog rasuđivanja. Naravno, pojedina etička ograničenja podložna su promjenama.
Standardi profesionalnog ponašanja konstantno se mijenjaju kako zaposleni podešavaju
svoje moralne kompase u skladu s okolnostima koje se mijenjaju. Na primjer, nekada su
zaposleni, nedovoljno plaćeni za svoj rad, rutinski prihvatali poklone i slične izraze
zahvalnosti od svojih saradnika, odnosno korisnika, pacijenata i sl. Danas se na takvu
praksu gleda sa prezirom, mada još ne postoji jedinstven stav o tome gde povući crtu.
3. Definisanje morala i etike
Definisane moralne vrijednosti i stavovi predstavljaju komponente etičkog
ponašanja. Moralna vrednost je, dakle, nešto što je "cijenjeno, vrijedno, o čemu se ima
visoko mišljenje, ili nešto podjednako dobro". Autonomija, pravda i dostojanstvo
