background image
background image

Etika u medijima

76

Ali, ako je moralno rasu|ivanje tako svestan proces - uostalom, razmi{ljanje i analizi-

ranje zahtevaju vreme - kako se od medijskih radnika (ili, uostalom, menad`era i radnika
u drugim strukama) koji rade pod pritiskom rokova, mo`e o~ekivati da primenjuju moral-
no rasu|ivanje? To je, naravno, cilj u~enja tehnika moralnog rasu|ivanja. Podizanje svesti
i obuka do koje tu dolazi trebalo bi da pomognu studentima da se sa vi{e samopouzda-
nja suo~e s moralnim dilemama u stvarnom svetu. Uz to, poznavanje principa moralnog
rasu|ivanja pru`a okvir unutar kojeg moralni agenti, kada donesu eti~ke sudove, mogu
da ih analiziraju razmi{ljaju}i o tome kako da ih pobolj{aju u budu}nosti. To }e dovesti do
odre|ene ujedna~enosti u odlu~ivanju, ~ime se zamenjuje pristup "od slu~aja do slu~aja"
koji ~esto karakteri{e studentske razgovore o eti~kim pitanjima.

Me|utim, ovde treba dati i jedno upozorenje: nijedan pristup moralnom rasu|ivanju,

bez obzira na to koliko bio strukturisan ili detaljan, nije garancija uspeha u svim okolnosti-
ma. Pi{u}i o moralnim vrlinama u knjizi 

Uzorni novinar

 Stiven Klajdman i Tom Be{am nude

slede}i savet:

Nijedan eti~ki sistem ne mo`e da pru`i kompletna i gotova re{enja

svih slo`enih moralnih problema s kojima se suo~avamo. Razuman i
sistematski pristup tim pitanjima jeste sve {to se mo`e tra`iti, istovre-
meno imaju}i na umu da su svakodnevna mudrost i ~vrsti sudovi ne-
zamenljivi sastojci moralnog `ivota. Nepostojanje lepih re{enja mo-
`da mo`e osna`iti gledi{ta onih koji su skepti~ni ili cini~ni u pogledu
mogu}nosti novinarske etike, ali takva gledi{ta se zasnivaju na la`nim
premisama da je svet jedno uredno mesto istine i la`i, dobrog i lo{eg,
bez grubih crta neodre|enosti i rizika. Upravo suprotno je slu~aj: do-
no{enje moralnih sudova i re{avanje moralnih dilema zahtevaju rav-
note`u ~esto lo{e definisanih suprotstavljenih tvrdnji, obi~no pod okol-
nostima koje nisu crno-bele.

2

Uprkos okolnostima koje ~esto nisu crno-bele, a pod kojima se javljaju eti~ke dileme,

proces moralnog rasu|ivanja mo`e se izvesti ako u~esnici imaju znanja i ve{tine iz tri
oblasti: (1) moralnog konteksta, (2) filozofskih osnova teorije morala i (3) kriti~kog razmi-
{ljanja. Svaka od ove tri oblasti je na svoj na~in va`na i igra nezamenljivu ulogu u modelu
moralnog rasu|ivanja koji }emo izneti kasnije u ovom poglavlju.

Kontekst moralnog rasu|ivanja

Dono{enje moralnih odluka ne odvija se u vakuumu. Moralni agenti moraju razumeti

kontekst

 u kojem je do{lo do dileme. Pre nego {to njihova mo} rasu|ivanja mo`e da

funkcioni{e na optimalnom nivou, oni moraju da razumeju samo pitanje, ~injenice, vred-
nosti, principe i moralne obaveze u vezi sa slu~ajem. Drugim re~ima, kontekst se sastoji
od svih faktora koji mogu da uti~u na pojedinca da re{i moralnu dilemu.

Na primer, portparoli Bele ku}e, koji svesno daju novinarima dezinformacije kako bi

za{titili delikatne spoljnopoliti~ke pregovore, moraju ne samo biti upoznati sa ~injenica-

2

 Stephen Klaidman i Tom L. Beauchamp, 

The Virtuous Journalist 

(New York: Oxford University

Press, 1987), str. 20.

Page 3 (preview)
background image

Etika u medijima

226

javno{}u. Uostalom, ti si stru~njak za od-
nose s javno{}u. Znam kako se sada ose-
}a{, ali ho}u da u obzir uzme{ sve ovde

iznete stavove, uklju~uju}i i svoj, i da mi do
sutra dostavi{ formalnu preporuku." Time
je predsednik univerziteta zavr{io sastanak.

~i budu suspendovani pre zavr{nice plej-
ofa, uz to mora biti izdato i saop{tenje za
javnost, a mo`da objavljen i sam izve{taj.
Druga krajnost je da izve{taj ostane pover-
ljiv, da se sa~eka kraj plej-ofa i onda su-
spenduju igra~i ({to ne}e imati mnogo zna-
~aja). Hejla brine da }e njegovo odeljenje
izgubiti poverenje medija ako se sazna da
je univerzitet znao za prevaru ali to nije od-
mah objavio. Da li ovde postoji srednje re-
{enje - Aristotelova zlatna sredina - koja mo-
`e pomiriti te`nje sportskog odeljenja da se
domogne titule i Hejlove re{enosti da o~u-
va svoj ugled direktora za odnose s javno-
{}u?

Ovo je zanimljiv slu~aj zato {to spasa-

vanje Hejlovog kredibiliteta kod medija mo-
`e doneti PR katastrofu kod finansijera ti-
ma. U ovoj pri~i ima nekoliko zainteresova-
nih strana: slu`ba za odnose s javno{}u,
univerzitetska administracija, dekan, akade-
mici i navija~i tima, javnost, sportsko ode-
ljenje i, naravno, sam tim. Da biste odmerili
sve opcije i zatim dali preporuku da li ovaj
izve{taj treba objaviti, stavite se u ulogu Lu-
isa Hejla i zatim upotrebom DAO formule
donesite formalnu preporuku koju }ete pod-
neti predsedniku D`ulijusu Dikinsu.

37

 Lori Robertson, "Body Slam", 

American Journalism Review,

 maj 1999, str. 53-56.

38

 Ibid., str. 55.

Analiza

Kada je list 

St. Paul Pioneer Press

 1999.

godine objavio pri~u o prevari u {kolskom
timu Univerziteta Minesota, samo dan pre
susreta njihovih Golden Gophers-a s eki-
pom Univerziteta Gonzaga u prvom krugu
NCAA turnira, usledile su neverovatno ne-
gativne reakcije ~italaca. Neki su postavlja-
li pitanje za{to se pri~a objavljuje ba{ u tom
trenutku, optu`uju}i list za "senzacionali-
zam". ^ak se i guverner D`esi Ventura pri-
dru`io kakofoniji glasova protiv lista.

37

 Ured-

nik ~asopisa 

Journal of Mass Media Ethics

Ralf D. Barni reagovao je (ispravno) kada
je napisao da je "osnovni princip, bez obzi-
ra na tajming, objaviti pri~u onda kada je
ona spremna".

38

Profesionalci u oblasti odnosa s javno-

{}u, me|utim, funkcioni{u u ne{to druga-
~ijoj eti~koj orbiti od novinara. Iako bi oni
trebalo da dr`e do su{tinskih vrednosti isti-
ne i iskrenosti, li~ni interes njihovih klijena-
ta nikada ne sme biti zanemaren. U nave-
denom primeru "klijent" Luis Hejl je istovre-
meno i njegov poslodavac. Odluka o taj-
mingu disciplinskog postupka bi}e na kra-
ju prepu{tena predsedniku univerziteta, ali
ovaj doga|aj se ne mo`e razdvojiti od raz-
mi{ljanja o odnosima s javno{}u. Ako igra-

Primer 6-3

Urednik internet izdanja i tajni pregovori

frastrukture jeste kompanija AeroSat Enter-
prises, dugogodi{nji igra~ u ameri~koj avio-
industriji.

AeroSat je po~eo kao skroman proizvo-

|a~ putni~kih aviona uo~i eksplozije komer-
cijalnog avio-saobra}aja i odr`ao se kao vo-

Gra|ani Arlingtona su izdr`ali period re-

cesije, ali posledice ekonomske krize sada
su po~injale da se vide na kolektivnoj sve-
sti. Arlington je grad sa oko 250.000 sta-
novnika blizu kalifornijske Silicijumske do-
line. Ipak, osnova njegove komercijalne in-

background image

Poglavlje 8  

Ekonomski pritisci i dru{tvena odgovornost

301

dana{njem okru`enju, naravno, takva vrsta
politike je nerealna, ali ono {to je u njenoj
osnovi - da su neke vrste racionalnih ogra-
ni~enja eti~ki dozvoljene - i dalje va`i. U stva-
ri, da li va`i? Da li menad`eri novih medija
treba samo da odustanu od svakog ozbilj-
nijeg poku{aja samoregulisanja sve dok jav-
nost to ne zatra`i, ili treba da postanu aktiv-
ni, s obzirom na svoju ulogu poverenika jav-
nog interesa?

To su intrigantna pitanja s kojima se stu-

denti masovnih komunikacija suo~avaju u
prou~avanju novih mogu}nosti u sajber-

spejsu. U ovom primeru osoblje Lancelot-
a tra`i ravnote`u izme|u ekonomskih priti-
saka sa jedne, i odgovornosti prema kori-
snicima veb pretra`iva~a sa druge strane.
Da li te dve stvari moraju biti nekompatibil-
ne? Da biste re{ili eti~ke dileme iz ovog pri-
mera, stavite se u poziciju predsednika
kompanije Lancelot Bila Kren{oa i prime-
nom DAO formule donesite odluku da li }e-
te uvoditi neka ograni~enja kompanijama
koje `ele da se reklamiraju na va{em veb
sajtu. Ako odlu~ite da ho}ete, razmislite i
koja.

Primer 8-2

Talk show 

kao povod za vesti

Dekster Folovel nije voleo konsultante

za vesti. Dvadeset godina je radio na televi-
ziji i bio svedok, kako je govorio, podmu-
klog napada na novinarski integritet njego-
ve industrije. Folovel je karijeru po~eo u se-
damdesetim godinama i gledao kako su ve-
sti na lokalnim televizijama prerastale iz
ozbiljnih informacija u meke reporta`e. Ta-
ko|e zna kako je li~na promocija stanica
~esto maskirana u vesti - uglavnom po pre-
porukama konsultanata. Ipak, kao {ef in-
formativne redakcije stanice 

Channel 7

, u

sastavu 

CBS

-a u spojenim gradovima He-

lena i Sent Vinsents, Folovel se pomirio s
neizbe`nim uplivom zabavnih vrednosti u
njegovu profesiju. Lokalne vesti su bile zna-
~ajan izvor prihoda, a ekonomski pritisci bili
su podjednako te{ki kao i pritisci vremen-
skih rokova.

Folovela je anga`ovao generalni mena-

d`er Ri~ard Rozenburg pre samo 18 mese-
ci i to samo s jednim mandatom: da ve~er-
nji informativni segment 

Channel

-a

 7

 vrati

na prvu poziciju na tr`i{tu. Taj segment se
sastojao od vesti u 5, preuzimanja 

CBS

-

ovog ve~ernjeg dnevnika nakon toga i lo-
kalnih vesti od 6 do 6:30. Stanica je skoro
dve godine bila na drugom mestu po gle-
danosti, iza 

Channel

-a

 4

, stanice u sklopu

ABC

-ja. 

Channel 5

 je, prema merenjima gle-

danosti, bio na prvom mestu u terminu od
4 do 5, kada je emitovan popularni talk show

Myron Casteel

. Kao ve}ina programa iz tog

`anra, i ovaj se sastojao iz me{avine sek-
sualnih perverzija, dru{tvenih otpadnika i
javnih priznanja ~udnih karakternih osobi-
na. Uprkos popularnosti ovog programa,

Channel 7

 nije uspevao da zadr`i publiku

koja je u pet sati brzo prelazila kod glavnog
konkurenta da gleda 

ABC

-jev 

World News

Tonight

 i nakon toga, u 6, lokalne vesti.

Rozenberg je obe}ao Folovelu punu po-

dr{ku u svim resursima potrebnim da se
prestigne zna~ajno vo|stvo 

Channel

-a

 4

 u

terminu od 5 do 6:30. Prvi "resurs", na veli-
ko nezadovoljstvo {efa informativne redak-
cije, bio je da tra`i savet od konsultantske
ku}e Mason & Associates, koja svoje uslu-
ge pru`a 

Channel

-u

 7

 ve} osam godina. Ro-

zenberg je pa`ljivo pregledao savet konsul-
tanta. Mejson je predlo`io novi dizajn stu-
dija, zamenu voditelja emisija u 5 i u 6 sati i
uvo|enje nekoliko novih reporta`nih rubri-
ka koje su dobro funkcionisale na drugim
tr`i{tima. Dok su ~lanovi redakcije ~itali
predlog, Folovel je rekao kolegama da kao
{ef informativne redakcije nema ~vrstih pri-
medbi na ve}inu predloga, ina~e zasnova-
nih na detaljnom istra`ivanju i uspesima na
drugim tr`i{tima. Ako te promene pomog-

Page 6 (preview)
background image

Etika u medijima

530

CIP - 

Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Srbije, Beograd

070.11
316.77
179.1

DEJ, Luis Alvin

Etika u medijima : primeri i kontroverze  / Luis Alvin Dej 

[

prevod

Jelena Vasiljevi}, Aleksandar Koci}

]

. - Beograd : Medija centar : Plus,

2004 (Beograd : Libra). - 530 str. ; 25 cm

Prevod dela: Ethics in Media Communications Cases and Controversis
/ Louis Alvin Day. - Tira` 500. - Napomene i bibliografske reference uz
tekst. - Bibliografija: str. 525-528.

ISBN 86-82827-36-0

a) 

Komunikacije - Eti~ki aspekt 

b) 

Informisawe -

Sociolo{ki aspekt 

c) 

Novinarska etika

COBISS.SR-ID 116101644

Želiš da pročitaš svih 530 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti