moralnosti ........................................................................... 2.2.2. Tačno značenje moralnog nivoa .................................................... 2.2.2.1. Moralnost i sloboda ......................................................... 2.2.2.2. Zadnji odredbeni razlog ljudskog djelovanja ..................
3.
ETIKA
NAUČNOG
ISTRAŽIVANJA ..........................................................
3.1. Opšti
principi .......................................................................................... 3.2. Vrijednosti i načela etike naučnog istraživanja ......................................
4 4 4 5 5 6 6
7 7 8 8 8 9 9 9 9
3
Apstrakt:
Etika se kao riječ i pojam duboko ukorijenila u svakodnevni
govor, a sumirajući različita tumačenja dolazimo do zaključka kako je etika ponašanje u skladu s pravilima morala, odnosno ona podrazumijeva traženje ispravne odluke i ispravnog postupanja. Moral je skup nepisanih društvenih pravila, ideala i normi prema kojima osobe i organizacije dobrovoljno djeluju na temelju kojih se ponašaju na etički prihvatljiv način.
Etika naučnog istraživanja je poseban dio etike koji podrazumijeva primjenu etičkih i moralnih vrijednosti u publikaciji, prezentovanju i korišćenju naučnih radova. Rad se fokusira na probleme koji se javljaju prilikom nepoštovanja etičkih standarda, načela i prevara. Na kraju su sumirana zaključna razmatranja i načini na koje se može smanjiti neetičnost i zloupotreba intelektualnog vlasništva.
«Biti svetac, izuzetak je, biti pravednik to je pravilo.»
Victor Hugo
Utemeljivač etike Sokrat iz Atene, poznati filozof antičke Grčke,
vjerovao je u ljudski razum koji treba sve ispitati i reći kako bi ljudi mogli činiti dobro, ono što će koristiti pojedincu i zajednici. Da bi ljudi bili sretni, tvrdio je on, nije dovoljno posjedovanje dobara, nego je potrebna vrlina – znanje koje omogućava njihovo mudro korištenje. Polazišta u etičkim razmišljanjima s gledišta vlasništva ciljna je orijentacija, odnosno svrha vlasničkih aktivnosti.
Cilj i svrha ovoga rada je da ukaže na osnovne norme i principe koji se
odnose na etiku naučno istraživačkog rada. Data je kritička analiza ponašanja autora, urednika i recenzenata u procesu publikovanja
naučnih
članaka. Najveća pažnja posvećena je greškama i
prevarama u
naučnom radu. One mogu biti nesvjesne (nenamjerne - poštene) greške (pogrešno uočavanje, pogrešna analiza, pogrešne reference), zatim greške uslijed subjektivnosti ili samoobmanjivanja, lažno autorstvo, dvostruko publiciranje i serijske ("sal-ma") publikacije.
Najteže prevare u izradi naučnih radova su piraterija, plagijarizam i
krivotvorenje (izmišljanje, odnosno fabrikovanje podataka). Dat je prikaz i jedne od najčuvenijih prevara u nauci, kao i prijedlog mjera za sprečavanje devijantnog ponašanja u nauci.
6
Predmet etike je ljudsko djelovanje. Pod ljudskim djelovanjem
podrazumijevamo činove za koje je odlučujući princip ljudski moment: um i sloboda (po čemu je čovjek ono što jest). Razlikujemo actus hominis i actus humanus… Kriterij za svaki čin, koliko je ljudski=humanus, jest koliko je on uman i slobodan.Važna dimenzija je opštevaljanost - to je kriterij za moralnost: je li neki čin vrijedan, opštevaljan za sve ljude. Posve je jasno da nije moguć svijet u kojem bi svako imao svoj vlastiti princip djelovanja, različit od drugih. Zato ljudsko djelovanje može biti smisleno ili besmisleno, ljudski život može biti ispunjen ili promašen, uspio ili neuspio. Dobro i zlo su dijametralno suprotne kvalifikacije, koje jedna drugu isključuju. Stoga je moralnost normativna - obvezujuća.
[9].
2.2. Etika, moral, moralnost
U svakodnevnom životu postoji nejasnoća u značenju pojmova: etički, moralan i sl. Svako društvo ima svoju vrijednosnu karakteristiku. Cjelokupnost vrijednosnih karakteristika u nekom društvu, norme koje u njemu vrijede, nazivamo moral ili etos. Ono zadnje što je moralnost jeste umnost ljudskog čina. Zato svako društvo nastoji tu moralnost konkretizovati u moralnim normama.
Pored osnovnog pitanja šta trebam činiti, dolaze i pitanja:
[1]
- Zašto trebam činiti tako?
- Zašto trebam npr. biti pravedan?
- Ima li moralnost obvezujuću snagu u sebi ili izvana?
- Treba li, naime, slijediti put kreposti samo zato što je to korisno
(utilitarizam)?
Utilitarističko opravdanje moralnosti naravno da nije ispravno. U tom
slučaju moralnost nema autentičnost, kategoričnost, bezuslovnost. Etika upravo utemeljuje kategoričnost moralnosti.
