1
UNIVERZITET U PRISTINI SA
PRIVREMENIM SEDISTEM U KOSOVSKOJ
MITROVICI
PRIRODNO-MATEMATICKI FAKULTET
ODSEK ZA GEOGRAFIJU
OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE
Seminarski rad iz predmeta: Hidrologija
Eutrofikacija
Mentor: prof.dr Dragan Radovanovic
Asistent: msr Nikola Milentijević
Student: Milica Ristic
Ilma Dupljak 1296/2018
2
SADRŽAJ
1. POJAM EUTROFIKACIJE……………………………………………………….3
2. UZROCI EUTROFIKACIJE…………………………………………………...…3
3. VRSTE EUTROFIKACIJE………………………………………………………..4
3.1.
PRIRODNA
EUTROFIKACIJA……………………………………………..4
3.2.
ANTROPOGENA EUTROFIKACIJA………………………………………
5
4. PROCES EUTROFIKACIJE……………………………………………………...5
4.1.
KORACI KOD
EUTROFIKACIJE………………………………………….6
5. POSLEDICE EUTROFIKACIJE…………………………………………………6
5.1.
DOSTUPNOST KISEONIKA………………………………………...………
7
5.2.
PROMENE U POPULACIJI
ALGI………………………………………….7
5.3.
PROMENE KOD ZOOPLANKTONA………………………………………
7
6. EFEKTI EUTROFIKACIJE……………………………………………………...8
6.1.
CIANOBAKTERIJE…………………………………………………………..8
6.2.
ALGE…………………………………………………………………………...8
7. EFEKTI EUTROFIKACIJE NA VODU ZA PIĆE……………………………...8
7.1.
RIZICI POVEZANI SA PRISUSTVOM ORGANSKE
MATERIJE……...9
7.2.
RIZICI POVEZANI SA SPECIFIČNIM CIANOBAKTERIJAMA U
SVEŽOJ VODI……………………………………………………………...….9
8. MONITRING……………………………………………………………………….10
9. PREVENCIJA……………………………………………………………………..11
10. LITERATURA………………………………………………………..…………...12
4
2. UZROCI EUTROFIKACIJE
Eutrofikacija (eutrofizacija) započinje tako što sa njiva i drugih agroekosistema
dospevaju đubriva (obično spirana kišom) u vodu. Đubriva su bogata fosfatima i nitratima,
koji su inače ograničavajući faktor bujanja života u vodi. Uz višak ovih soli, biljke, posebno
alge, često počinju da bujaju. Tada se povećava i broj uginulih algi, koje tada razlažu saprofiti
pri čemu troši kiseonik. Tako opada koncentracija kiseonika u vodi i samim tim dolazi do
gušenja i masovnog pomora vodenih organizama koji kiseonik troše u procesu disanja. U
uslovima smanjene koncentracije kiseonika ili čak, anaerobnim uslovima (kada kiseonika
nema uopšte) i samo razlaganje neće biti potpuno, pa se stvaraju produkti razlaganja koji vodi
daju loš ukus, neprijatan miris i uopšte lošiji kvalitet.
Takva voda ne može da se koristi za piće i može uzrokovati uginuće stoke ako se
koristi kao pojilo. Osim đubriva koji potiču sa agroekosistema, eutrofikaciju uzrokuju i
otpadne vode iz prehrambene industrije ili kanalizacione vode iz gradova, kao i sve otpadne
vode bogate mineralnim i organskim materijama.
