Igor Krneti
ć
– Prikaz slu
č
aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije socijalne anksioznosti
Psihološko savjetovanje Krneti
ć
+387 65 560 512 [email protected] www.krnetic.com
Č
lanak objavljen u:
Zbornik radova Filozofskog fakulteta, Niš, 2006
Evaluacija racionalno emotivno bihejvioralne terapije
socijalne anksioznosti: istraživanje na pojedincu
Igor Krneti
ć
Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
APSTRAKT
Č
lanak prikazuje racionalno-emotivno-bihejvioralnu terapiju (REBT) socijalne
anksioznosti, kao i njenu evaluaciju primjenom istraživanja na pojedincu. Socijalna
anksioznost se pojavljuje kada su ljudi motivisani da ostave željeni utisak na druge, ali
nisu sigurni da
ć
e u tome uspjeti. Terapijska promjena u REBT po
č
iva na pretpostavci da
ljudska bi
ć
a - pored biološke sklonosti da misle iracionalno - imaju mogu
ć
nost da izaberu
rad na promjeni svojih iracionalnih razmišljanja.
Metod istraživanja na pojedincu pogodan je za otkrivanje aspekata psihoterapije
koji dovode do terapijske promjene i kako oni to
č
ine, putem segmentiranja globalnog
ishoda u seriju manjih povezanih promjena. Ovaj istraživa
č
ki metod dozvoljava
simultane kvantitativne i kvalitativne analize, te pruža mogu
ć
nost pomjeranja fokusa sa
terapijskog ishoda na proces ishoda, odnosno proces promjene. Istraživanje na pojedincu
predstavljaju metod evaluacije psihoterapije koji je upotrebljiv i prakti
č
an za ve
ć
inu
psihoterapeuta u praksi
č
ime se otvara mogu
ć
nost da profesionalci u praksi ne doprinose
samo primjeni ve
ć
i stvaranju psihološkog znanja.
Klju
č
ne rije
č
i:
psihoterapija, evaluacija, istraživanje na pojedincu, racionalno
emotivno bihejvioralna terapija (REBT), socijalna anksioznost
Igor Krneti
ć
– Prikaz slu
č
aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije socijalne anksioznosti
Psihološko savjetovanje Krneti
ć
+387 65 560 512 [email protected] www.krnetic.com
Uvod
Anksioznost se najopštije definiše kao odgovor ljudskog organizma na opasnost
ili prijetnju u budu
ć
nosti. Javlja se obi
č
no onda kada osoba s jedne strane o
č
ekuje da
ć
e
se u budu
ć
nosti desiti nešto loše, a s druge strane se ne osje
ć
a spremnom za takvu
budu
ć
nost. Svrha anksioznosti se objašnjava evolucionom teorijom: tokom evolucije
ljudske vrste normalno je služila da obezbijedi zaštitu organizma, odnosno da motiviše
adaptivne funkcije indukuju
ć
i odgovor borbe ili bježanja u potencijalno ugrožavaju
ć
im
situacijama (Beck & Emery, 1985).
Sama po sebi anksioznost ne predstavlja abnormalnu reakciju, ve
ć
kao dio
naslije
đ
enog repertoara ljudske prirode, ona predstavlja normalnu manifestaciju ljudske
prirode (Beck & Emery, 1985). Me
đ
utim, produženo ostajanje u stanju anksioznosti je
samoodmažu
ć
a sklonost ljudskih bi
ć
a. Ljudi imaju izbor da iza
đ
u iz stanja anksioznosti
onda kada uo
č
e da je ono disfunkcionalno, odnosno kada im odmaže u rješavanju
problema (Ellis, 1994). Dakle, iako nije abnormalno, anksiozno stanje ne doprinosi
efikasnom rješavanju problema. Šta više ono ih ometa.
Kognitivna teorija anksioznosti
Kognitivna teorija dolazi iz razli
č
itih izvora, ali dva glavna pravca su racionalno
emotivno bihejvioralna terapija (REBT) i kognitivna terapija (KT). Kognitivni model
anksioznosti zasnovan je na pretpostavci da je pogrešno procesovanje informacija
centralna karakteristika mišljenja kod osoba sa poreme
ć
ajem anksioznosti. Anksioznost
kao emocionalni poreme
ć
aj se javlja kod osoba koje na kognitivnom planu konzistentno
precjenjuju opasnost situacije i/ili podcjenjuju sopstvene spsobnosti da se iza
đ
u na kraj sa
ugrožavaju
ć
im situacijama (Beck & Emery, 1985).
Životna iskustva navode ljude da stvaraju
pretpostavke
o sebi, drugima i uslovima
života. Potreba da se predvi
đ
a je vitalna za normalno funkcionisanje, ali neke
pretpostavke su rigidne, ekstremne, otporne na promjenu i zbog toga kontraproduktivne.
Važno je napomenuti da ove pretpostavke
same po sebi
ne uti
č
u na razvoj
anksioznosti. U središtu poreme
ć
aja anksioznosti leži sklonost ljudi da apsolutisti
č
ki
vrjednuju zapažene doga
đ
aje u svom životu u obliku dogmatskih zahtjeva "mora" i
"treba." Takva uvjerenja se smatraju
iracionalnim
zbog toga što obi
č
no (ali ne uvijek)
osuje
ć
uju i spre
č
avaju ljude u postizanju njihovih ciljeva. Me
đ
utim, apsolutisti
č
ki
zahtjevi ne vode neizostavno do anksioznosti (niti bilo kog drugog emocionalnog
poreme
ć
aja) jer je mogu
ć
e da osoba duboko vjeruje: "Moram uspjeti u svim važnim
planovima," da ima pouzdanje da
ć
e uspjeti u tom pogledu i stvarno uspije, te ne
ć
e
doživjeti anksioznost. Me
đ
utim, osoba ostaje ranjiva jer uvijek postoji mogu
ć
nost da
ne
ć
e uspjeti u budu
ć
nosti (Ellis & Dryden, 2002).
Problemi, dakle, nastaju u
kriti
č
nim životnim okolnostima
(aktiviraju
ć
i doga
đ
aj)
koje su
povezane sa
aspektima li
č
nog sistema uvjerenja osobe. Mišljenje, emocije i
ponašanje nisu nepovezani procesi, ve
ć
se u znatnoj mjeri preklapaju i u nekim
pogledima su suštinski ista stvar (Ellis, 1994). Misli, dakle, same po sebi ne uzrokuju
anksioznost – one su dio nje. Ukratko, anksioznost je prema kognitivnom modelu
Igor Krneti
ć
– Prikaz slu
č
aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije socijalne anksioznosti
Psihološko savjetovanje Krneti
ć
+387 65 560 512 [email protected] www.krnetic.com
Osobe koje ispoljavaju socijalnu anksioznost sklone su da razvijaju iskrivljene
zaklju
č
ke i pretpostavke u vezi socijalnih situacija. Neke od njih su: (1) sklonost da se
nejasni, neodre
đ
eni ili neutralni socijalni stimulusi tuma
č
e kao negativni (naj
č
eš
ć
e kao
kritika, neprihvatanje i odbacivanje), (2) sklonost da se negativni socijalni stimulusi
tuma
č
e kao mnogo opasniji, šetniji ili više ugrožavaju
ć
i nego što se kasnije ispostavi da
su bili i (3) sklonost da se precjeni vjerovatno
ć
a javljanja negativnog socijalnog
doga
đ
aja.
Kognitivno bihejvioralna terapija
Kognitivno bihejvioralna terapija je aktivan, direktivan, strukturisan i
psihoedukativan pristup zasnovan na postavci: “Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi,
ve
ć
svojim vi
đ
enjem stvar,” koju je postavio filozof Epiktetus. Tri bazi
č
ne pretpostavke u
osnovi kognitivno bihejvioralne terapije su: (1) emocije i ponašanja su odre
đ
ena
mišljenjem, (2) emocionalni poreme
ć
aji su rezultat negativnog i nerealisti
č
nog mišljenja i
(3) mjenjaju
ć
i negativno i nerealisti
č
no mišljenje mogu
ć
e je smanjiti emocionalne
poreme
ć
aje. Proces kognitivno bihejvioralne terapije podrazumijeva u
č
enje klijenta da:
(1)
nadgleda
emocionalne poreme
ć
aje i aktiviraju
ć
e doga
đ
aje, (2)
identifikuje
maladaptivne misli i uvjerenja, (3)
uvidi
vezu izme
đ
u mišljenja, emocija i ponašanja, (4)
testira
maladaptivne misli i uvjerenja ispituju
ć
i dokaze za i protiv njih i (5)
zamijeni
negativno sa realisti
č
nim mišljenjem (Trower and Casey, 1988, prema Nichols, 2001).
Model koji je klju
č
an za sve intervencije u okviru kognitivno bihejvioralne
terapije proizašao je iz racionalno emotivno bihejvioralne terapije (REBT), a sastoji se iz
tri osnovna elementa: A - aktiviraju
ć
i doga
đ
aj, B - sistem uvjerenja osobe i C - emotivne
i/ili bihejvioralne posljedice za osobu. Važan implicitni element ovog modela
predstavljaju ciljevi osobe, jer je vrjednovanje aktiviraju
ć
ih doga
đ
aja, kao i reagovanje u
skladu sa tim procjenama, uslovljeno ciljevima osobe.
Osnovne pretpostavke modela, prema Mari
ć
(2000), su:
(1)
U trenutku aktiviraju
ć
eg doga
đ
aja (A), koji je u nekoj vezi sa ciljevima osobe,
ona doživljava emocije i ponaša se na odre
đ
eni na
č
in (C), u zavisnosti od svog
sistema uvjerenja (B), a ne kao direktnu posljedicu aktiviraju
ć
eg doga
đ
aja, kako
se uobi
č
ajeno misli.
(2)
Kada osoba zaklju
č
uje da aktiviraju
ć
i doga
đ
aj (A) spre
č
ava ili na neki na
č
in
onemogu
ć
ava njene ciljeve, ona ima izbor da na aktiviraju
ć
i doga
đ
aj reaguje
samounapre
đ
uju
ć
im ili samoosuje
ć
uju
ć
im emocijama i ponašanjem (C), u
zavisnosti od toga da li se rukovodi racionalnim ili iracionalnim evaluativnim
uvjerenjima (B).
Prema tome, iako polazi od stajališta da ljudi imaju izrazitu biološku sklonost da
misle iracionalno, REBT tako
đ
e smatra da oni imaju konstruktivnu sposobnost odabira da
rade na promjeni iracionalnog mišljenja i njegovih autodestruktivnih posljedica. S
obzirom na uro
đ
ene biološke tendencije pojedinaca, kapaciteti za promjenu iracionalnih
uvjerenja u racionalna su individualni (Ellis & Dryden, 2002).
Igor Krneti
ć
– Prikaz slu
č
aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije socijalne anksioznosti
Psihološko savjetovanje Krneti
ć
+387 65 560 512 [email protected] www.krnetic.com
Prema Elisu (Ellis, 1994, 1996), najtrajnije su promjene koje uklju
č
uju
evaluacione misli, odnosno opštu filozofsku promjenu iracionalnih uvjerenja. Takve
promjene podrazumijevaju usvajanje jednog neapsolutisti
č
kog stava o poželjnosti ili
nepoželjnosti u odnosu na sebe, druge i doga
đ
aje u životu uopšte, te prihvatanje života
takvog kakav je. To, naravno, ne podrazumijeva pasivan stav i apatiju, ve
ć
prihvatanje
života i aktivnost u skladu sa svojim preferencijama o poželjnosti odre
đ
enih aspekata
života i ciljeva.
U REBT se, pored kognitivnih tehnika, primjenjuju i emocionalno-imaginativne i
bihejvioralne tehnike, te je REBT poznat kao
teorijski konzistentan eklekticizam
(Ellis &
Dryden, 2002), što zna
č
i da je ve
ć
ina tehnika preuzeta iz drugih oblasti edukativnog ili
psihoterapijskog rada sa ljudima. U upotrebi su sve tehnike koje mogu biti primjenjene u
skladu sa teorijskim pretpostavkama o nastanku i održavanju poreme
ć
aja.
Prikaz REBT tretmana
1
U ovom dijelu prikaza
ć
emo sprovedeni REBT tretman socijalne anksioznosti sa
klini
č
kom evaluacijom
na kraju. Nakon toga slijedi metodološki okvir istraživanja na
pojedincu sa
statisti
č
kom evaluacijom
prikazanog tretmana.
Podaci o klijentu
2
B.S. je stara 18 godina, živi sa roditeljima, prvo je od dvoje djece i ide u
gimnaziju. Smatra sebe “pametnom,” ali osje
ć
a kontinuirano nezadovoljstvo postignu
ć
em
i sobom zbog anksioznosti. Žali se na “ogromnu tremu”, usljed koje anticipira neuspjeh i
ima pad koncentracije. Pored navedenih kognitivnih komponenti, njena “trema” se
manifestuje doživljajem uznemirenosti i fiziološkim simptomima (“gr
č
u stomaku”,
znojenje dlanova, crvenjenje, ubrzano disanje i lupanje srca). Nema izraženog
izbjegavaju
ć
eg ponašanja.
Prije pet godina blizak ro
đ
ak joj je poginuo u obra
č
unu i B.S. kaže da je to
“veoma teško preživjela.” Od tada osje
ć
a strah da
ć
e je bliske osobe napustiti. Postaje
o
č
ajna kada osjeti da se neko do koga joj je stalo udaljava od nje, a u socijalnim
odnosima
č
esto dozvoljava da “drugi imaju poslednju rije
č
.” Zbog toga u socijalnim
kontaktima osje
ć
a anksioznost. Preosjetljiva je na nepravdu.
Prema tretmanu i zadacima se ponašala veoma odgovorno, na vrijeme je dolazila
na zakazane seanse, te redovno popunjavala ABCDE dnevnik i upitnike za pra
ć
enje
efikasnosti tretmana.
Procjena problema
Na tretman se javila zbog, kako je rekla, “treme i pada koncentracije tokom
ispitne situacije u školi.” Pošto smo se složili da je cilj tretmana rješavanje problema
ispitne anksioznosti, fokusirali smo se na u
č
enje ABC modela REBT, otkrivanje
1
Zbog ograni
č
enog prostora nisu prikazani transkripti rasprave iracionalnih uvjerenja
2
Podaci o klijentu predstavljeni uz nužno iskrivljivanje njegovog identiteta kako bi se zaštitila njegova
privatnost i intimnost
