Evidencija robe
2
Sadržaj:
Uvod................................................................................................................................................3
1. Pojam robe................................................................................................................................... 4
2. Knjiženje robe prema kontnom okviru........................................................................................4
3. Evidencija nabavke robe.............................................................................................................9
Zaključak..................................................................................................................................... 21
Literatura........................................................................................................................................22

4
U razvijenim privredama savremenog društva, roba predstavlja osnovnu kategoriju i ključnu
kariku. Najopštije definisana, roba je proizvod ljudskog rada koji je proizveden u cilju razmjene.
Međutim, navedena definicija jeste tačna, ali ne daje potpunu i jasnu sliku o pojmu robe,
odnosno o tome šta jedan proizvod mora da poseduje da bi bio roba. Da bi neki proizvod postao
roba, treba da uđe u potrošnju, putem razmjene. Takav proizvod mora imati određena svojstva
kojim se mogu podmiriti neke ljudske potrebe. Ali to nisu lične potrebe samog proizvođača, već
je taj proizvod, odnosno njegova korisna svojstva, namenjena zadovoljavanju potreba drugih. Na
primjer, ako neko seosko domaćinstvo poseduje voćnjak i njegovi članovi proizvode jabuke za
svoje lične potrebe, jabuke nisu roba. Ali ako na tržištu postoji velika potražnja za jabukama i
seljak ih razmjeni za novac i time zadovolji potrebe kupaca, i jabuke postaju roba. "Svojstvo
robe da podmiri neku ljudsku potrebu predstavlja osnovno obeležje svake robe."
Međutim, svaki
koristan predmet, ne mora biti roba. Na primer, predmeti iz prirode kao što su zemlja, voda i
slično, imaju korisna svojstva, ali nisu nastali kao proizvod ljudskog rada i zbog toga ne
predstavljaju robu. Svaki koristan predmet ne mora biti roba, ali svaka roba mora biti koristan
predmet. Na osnovu toga, pod pojam robe se svrstavaju samo oni predmeti koji su proizvodi
ljudskog rada, a istovremeno su namenjeni razmjeni na tržištu. "Dakle, da bi neko dobro bilo
roba mora da ima sljedeće karakteristike:
1. mora biti proizvod ljudskog rada,
2. mora imati društveno korisno svojstvo, tj. mora podmiriti bilo koju ljudsku potrebu,
3. ona je proizvod ljudskog rada koji se može masovno reprodukovati,
4. ona je proizvod ljudskog rada namenjen za razmenu, tj. tržištu."
2
.
Knjiženje robe prema kontnom okviru
Osnovni instrument knjigovodstva je svakako kontni okvir koji predstavlja spisak svih računa
koji mogu biti otvoreni u knjigovodstvu svakog preduzeća i moraju biti klasifikovani prema
ciljevima unaprijed planiranih od strane menadžmenta računovodstva. Kontni okvir propisan je
od strane države u kojoj se dato predupreduzeće je obavezno dag a primjenjuje.. Jedan kontni
okvir važi za svako preduzeće i zadrugu koji se nalaze u nekoj državi.
GRUPA 13 – ROBA
Za pracenje vrijednosnog stanja i promjena na trgovinskoj robi predviđena je grupa 13 –roba.
Prema clanu 11 , stav 1-3 na racunima grupe 13 – roba , iskazuju se zalihe robe u magacinu ,
prodajnim objektima na veliko ( skladišta i stovarišta ) i prodajnim objektima na malo
( stovarišta , prodavnice i drugi podajni objekti ) , roba u obradi , doradi i manipulaciji , roba u
tranzitu , roba na putu , kalkulisani porez na promet i razlika u cijeni robe.
Priznavanje i vrednovanje zaliha robe vrši se u skladu sa odredenim medunarodnim
racunovodstvenim standardima a najrelevantniji za robu je MRS 2 – zalihe.
Ilić, B., Tomić, M. (2002).
Uvod u ekonomiju
, Brčko: Ekonomski fakultet, str. 178
Ilić, B., Tomić, M. (2002).
Uvod u ekonomiju
, Brčko: Ekonomski fakultet, str. 179
5
Obračun nabavke zaliha robe obuhvata nabavnu cijenu , uvozne dažbine i druge takse ( osim
onih koje ce preduzeće nabaviti od poreskog organa ) kao i transport , manipulativne i druge
troškove koji se direktno mogu pripisati pribavljanju robe. Trgovacki popusti , rabati , marže i
druge slične stavke oduzimaju se pri određivanju troškova nabavke.
U okviru ove grupe računa 13 predviđeni su sljedeći računi :
130 – obračun nabavke robe ;
131 – roba u magacinu ;
132 – roba u prometu na veliko ;
133 – roba u stovarištu , skladištu i prodavnicama kod drugih pravnih lica ;
134 – roba u prometu na malo ;
135 – roba u doradi , obradi i manipulaciji ;
136 – roba u tranzitu ;
137 – roba na putu ;
139 – ispravka vrijednosti robe.
Zbog postojanja različitih oblika trgovine , različitih vrijednosti , razlike u cijeni , ukalkulisanog
poreza i dr. neophodno je pomenute račune dalje rašclanjavati. O daljem rašclanjavanju
govorićemo u nastavku rada pri obradi svakog od navedenih računa iz grupe 13.
RACUN 130 – obračun nabavke robe
Perma pravilniku , clan 11 stav 42 , na ovom racunu iskazuje se vrijednost na obračunu
dobavljača i zavisni troškovi nabavke u skladu sa Medunarodnim racunovodstvenim standardom
( MRS ) u korist ovog računa knjiži se nabavna vrijednost robe na teret odgovarajućih računa
grupe 13.
Iz navedenih odredbi Pravilnika proizilazi da je obavezna upotreba računa 130 – obračun
nabavke robe. Za knjiženje na ovom računu najneposrednije bi se primenjivali sledeći
Medunarodni standardi finansijskog izveštavanja :
MRS 2 – ZALIHE reguliše priznavanje , vrednovanje kao i objelodanjivanje u vezi sa robom.
MRS 23 – TROŠKOVI POZAJMLJIVANJA primjenjuje se u slučaju da se preduzeće opredjeli
za dopušteni alternativni postupak za kapitalizovanje troškova pozajmljivanja.
Ovaj racun je organizaciono – tehničke prirode i njegov zadatak formiranje nabavne vredijosti
nabavljene robe. Razlog korišcenja ovog računa u okviru kontnog plana je namjera da se na
jednom knjigovodstvenom računu obezbjede podaci o ukupnim nabavkama robe u odrađenom
vremenskom roku
.
RAČUN 131 – roba u magacinu
Lazić, J., (2011).
Priručnik o primeni kontnog okvira u skladu sa MRS/MSFI sa primerima knjiženja i sastavljanja
finansijskih izveštaja,
Novi Sad: Visoka škola strukovnih studija, str. 73

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti