2

Sadržaj:

Uvod................................................................................................................................................3
1. Pojam robe................................................................................................................................... 4
2. Knjiženje robe prema kontnom okviru........................................................................................4
3.  Evidencija nabavke robe.............................................................................................................9

3.1. Kalkulacija cijene robe u trgovini.........................................................................................9
3.2. Evidencija nabavke robe kada se zalihe robe vode po nabavnoj cijeni..............................10
3.3. Evidencija nabavke robe po prodajnim cijenama...............................................................11
3.4. Evidencija nefakturisane robe.............................................................................................13
3.5. Evidencija nabavke robe po kombinovsnoj vrijednosti......................................................13
3.6. Evidencija sniženja i povećavanja prodajne cijene robe....................................................13
3.7. Evidencija internog kretanja robe....................................................................................... 14

4. Evidencija viškova i manjkova na robi......................................................................................15
5. Evidencija realizacije robe.........................................................................................................16

5.1. Evidencija realizacije kada se zalihe robe evidentiraju po nabavnoj cijeni........................16
5.2. Evidencija realizacije kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni bez PDV-a....17
5.3. Evidencija realizacije kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni sa PDV-a.......19

Zaključak..................................................................................................................................... 21
Literatura........................................................................................................................................22

background image

4

  U razvijenim privredama savremenog društva, roba predstavlja osnovnu kategoriju i ključnu 
kariku. Najopštije definisana, roba je proizvod ljudskog rada koji je proizveden u cilju razmjene. 
Međutim,   navedena   definicija   jeste   tačna,   ali   ne   daje   potpunu   i   jasnu   sliku   o   pojmu   robe, 
odnosno o tome šta jedan proizvod mora da poseduje da bi bio roba. Da bi neki proizvod postao 
roba, treba da uđe u potrošnju, putem razmjene. Takav proizvod mora imati određena svojstva 
kojim se mogu podmiriti neke ljudske potrebe. Ali to nisu lične potrebe samog proizvođača, već 
je taj proizvod, odnosno njegova korisna svojstva, namenjena zadovoljavanju potreba drugih. Na 
primjer, ako neko seosko domaćinstvo poseduje voćnjak i njegovi članovi proizvode jabuke za 
svoje lične potrebe, jabuke nisu roba. Ali ako na tržištu postoji velika potražnja za jabukama i 
seljak ih razmjeni za novac i time zadovolji potrebe kupaca, i jabuke postaju roba. "Svojstvo 
robe da podmiri neku ljudsku potrebu predstavlja osnovno obeležje svake robe."

1

 Međutim, svaki 

koristan predmet, ne mora biti roba. Na primer, predmeti iz prirode kao što su zemlja, voda i 
slično,   imaju   korisna   svojstva,   ali   nisu   nastali   kao   proizvod   ljudskog   rada   i   zbog   toga   ne 
predstavljaju robu. Svaki koristan predmet ne mora biti roba, ali svaka roba mora biti koristan 
predmet. Na osnovu toga, pod pojam robe se svrstavaju samo oni predmeti koji su proizvodi 
ljudskog rada, a istovremeno su namenjeni razmjeni na tržištu. "Dakle, da bi neko dobro bilo 
roba mora da ima sljedeće karakteristike: 
1. mora biti proizvod ljudskog rada, 
2. mora imati društveno korisno svojstvo, tj. mora podmiriti bilo koju ljudsku potrebu,
3. ona je proizvod ljudskog rada koji se može masovno reprodukovati,
4. ona je proizvod ljudskog rada namenjen za razmenu, tj. tržištu."

2

2

Knjiženje robe prema kontnom okviru

Osnovni instrument knjigovodstva je svakako kontni okvir koji predstavlja spisak svih računa 
koji mogu biti otvoreni u knjigovodstvu svakog preduzeća i moraju biti klasifikovani prema 
ciljevima unaprijed planiranih od strane menadžmenta računovodstva. Kontni okvir propisan je 
od strane države u kojoj se dato predupreduzeće je obavezno dag a primjenjuje.. Jedan kontni 
okvir važi za svako preduzeće i zadrugu koji se nalaze u nekoj državi.

GRUPA 13 – ROBA

Za pracenje vrijednosnog stanja i promjena na trgovinskoj robi predviđena je grupa 13 –roba. 
Prema clanu 11 , stav 1-3 na racunima grupe 13 – roba , iskazuju se zalihe robe u magacinu , 
prodajnim   objektima   na   veliko   (   skladišta   i   stovarišta   )   i   prodajnim   objektima   na   malo 
( stovarišta , prodavnice i drugi podajni objekti ) , roba u obradi , doradi i manipulaciji , roba u 
tranzitu , roba na putu , kalkulisani porez na promet i razlika u cijeni robe.

Priznavanje   i   vrednovanje   zaliha   robe   vrši   se   u   skladu   sa   odredenim   medunarodnim 
racunovodstvenim standardima a najrelevantniji za robu je MRS 2 – zalihe.

1

 Ilić, B., Tomić, M. (2002). 

Uvod u ekonomiju

, Brčko: Ekonomski fakultet, str. 178

2

 Ilić, B., Tomić, M. (2002). 

Uvod u ekonomiju

, Brčko: Ekonomski fakultet, str. 179

5

Obračun nabavke zaliha robe obuhvata nabavnu cijenu , uvozne dažbine i druge takse ( osim 
onih koje ce preduzeće nabaviti od poreskog organa ) kao i transport , manipulativne i druge 
troškove koji se direktno mogu pripisati pribavljanju robe. Trgovacki popusti , rabati , marže i 
druge slične stavke oduzimaju se pri određivanju troškova nabavke.

U okviru ove grupe računa 13 predviđeni su sljedeći računi :

130 – obračun nabavke robe ;
131 – roba u magacinu ;
132 – roba u prometu na veliko ;
133 – roba u stovarištu , skladištu i prodavnicama kod drugih pravnih lica ;
134 – roba u prometu na malo ;
135 – roba u doradi , obradi i manipulaciji ;
136 – roba u tranzitu ;
137 – roba na putu ;
139 – ispravka vrijednosti robe.

Zbog postojanja različitih oblika trgovine , različitih vrijednosti , razlike u cijeni , ukalkulisanog 
poreza   i   dr.   neophodno   je   pomenute   račune   dalje   rašclanjavati.   O   daljem   rašclanjavanju 
govorićemo u nastavku rada pri obradi svakog od navedenih računa iz grupe 13.

3

RACUN 130 – obračun nabavke robe

Perma   pravilniku   ,   clan   11   stav   42   ,   na   ovom   racunu   iskazuje   se   vrijednost   na   obračunu 
dobavljača i zavisni troškovi nabavke u skladu sa Medunarodnim racunovodstvenim standardom 
( MRS ) u korist ovog računa knjiži se nabavna vrijednost robe na teret odgovarajućih računa 
grupe 13.

Iz   navedenih   odredbi   Pravilnika   proizilazi   da   je   obavezna   upotreba   računa   130   –   obračun 
nabavke   robe.   Za   knjiženje   na   ovom   računu   najneposrednije   bi   se   primenjivali   sledeći 
Medunarodni standardi finansijskog izveštavanja :

MRS 2 – ZALIHE reguliše priznavanje , vrednovanje kao i objelodanjivanje u vezi sa robom.

MRS 23 – TROŠKOVI POZAJMLJIVANJA primjenjuje se u slučaju da se preduzeće opredjeli 
za dopušteni alternativni postupak za kapitalizovanje troškova pozajmljivanja.

Ovaj racun je organizaciono – tehničke prirode i njegov zadatak formiranje nabavne vredijosti 
nabavljene robe. Razlog korišcenja ovog računa u okviru kontnog plana je namjera da se na 
jednom knjigovodstvenom računu obezbjede podaci o ukupnim nabavkama robe u odrađenom 
vremenskom roku

.

RAČUN 131 – roba u magacinu

3

 Lazić, J., (2011). 

Priručnik o primeni kontnog okvira u skladu sa  MRS/MSFI sa primerima knjiženja i sastavljanja 

finansijskih izveštaja,

 Novi Sad: Visoka škola strukovnih studija, str. 73

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti