Evropska unija – novi entitet u ravnoteži i Lisabonski ugovor
1
P
ANEVROPSKI
U
NIVERZITET
Andan Ivan
Evropska unija - novi entitet u ravnoteži i
Lisabonski ugovor
(Diplomski specijalisti
č
ki rad)
Mentor:
Prof. dr Brano Miljuš
Banja Luka, 2010.
2
Sadržaj
I Uvod
.................................................................................................................3.
I 1.) Tabelarni prikaz osnovnih karakteristika EU.......,....................................5.
II Nastanak i istorijski razvoj Evropske unije
.......................................8.
II 1.) Ideja evropskih integracija ......................................................................8.
II 2.) Proces pridruživanja.........
....................................................................10.
III Institucije Evropske unije
....................................................................12.
III 1.) Evropski parlament ..............................................................................12.
III 2.) Savjet ministara i Evropski savjet ........................................................13.
III 3.) Evropska komisija
...............................................................................14.
III 4.) Ostale institucije EU
...........................................................................15.
IV Pravo Evropske unije
...........................................................................18.
IV 1.) Ciljevi EU ............................................................................................18.
IV 2.) Acquis communautaire........................................................................19.
IV 3.) Ugovori evropskih zajednica ...............................................................20.
IV 4.) Pra vni status Evropske unije ...............................................................22.
V Lisabonski ugovor
..................................................................................23.
V 1.) Nastanak Lisabonskog ugovora ...........................................................23.
V 2.) Šta donosi Lisabonski ugovor ..............................................................25.
V 3.) Mišljenja stru
č
ne javnosti o Lisabonsom ugovoru ................................27.
VI Budu
ć
nost integracije Evrope
..........................................................31.
VI 1.) Potencijalne
č
lanice ............................................................................31.
VI 2.) Uslovi proširenja .................................................................................32.
VI 3.) EU svjetska ekonomska super sila .....................................................34.

4
I Uvod
Evropska unija
(skra
ć
eno: EU) je zajednica dvadeset sedam evropskih
država. Unija je oformljena pod sadašnjim imenom Ugovorom o Evropskoj uniji
(više poznatim pod imenom Mastrihtški ugovor) 1992. godine.
Mnogi aspekti EU su postojali i prije potpisivanja ovog ugovora, preko raznih
organizacija oformljenih pedesetih godina dvadesetog vijeka.
Zemlje
č
lanice EU su Francuska, Holandija, Belgija, Lusemburg, Njema
č
ka,
Italija, Velika Britanija, Danska, Irska, Gr
č
ka, Portugalija, Španija, Austrija,
Finska, Švedska, Kipar,
Č
eška, Estonija, Ma
đ
arska, Letonija, Litvanija, Malta,
Poljska, Slova
č
ka, Slovenija, Rumunija i Bugarska.
Sa dvadeset sedam zamalja EU je zajednica u kojoj na više od 4.000.000 km
kvadratnih metara živi skoro 500 miliona stanovnika koji prepadaju trima rasama
i u kojoj se govori 23 zvani
č
na jezika i mnoštvo nezvani
č
nih jezika.
U ovoj zejednici objedinjene su razli
č
ite nacije razli
č
itih istorija, obi
č
aja, kultura i
stepena razvijenosti.
Evropska unija je zapravo veoma složen skup pravila koja važe za 27 zemalja.
Ta pravila objedinjena su u Acquis communautaire i nekoliko važnih ugovora
me
đ
u kojima su najvažniji Pariški ugovor 1951. godine, Rimski ugovor 1957.
godine, Ugovor iz Mastrihta 1992. godine, Amsterdamski ugovor iz 1997. godine,
Ugovor iz Nice 2001. godine i Lisabonski ugovor iz 2007. godine.
“Na politiku Unije snažno uti
č
u i interesne grupe, strukovna udruženja, mediji,
grupe za lobiranje, me
đ
unarodne organizacije ulju
č
uju
ć
i i nevladine
organizacije.”
1
Pitanje da li
ć
e Evropa ikada biti ujedinjena postavljao je i Robert Šuman politi
č
ar
i državnik i jedan od utemeljiva
č
a ideje ujedinjene Evrope.
„Šuman postavlja pitanje : „Ho
ć
e li Evropa ikada biti potpuna“, „Niko to ne zna“,
odgovara on. „Ali to nije razlog da za kasnije svako nastojanje o ujedinjenju“.
„Preduzimanje vrijedi više nego odustajanje i o
č
ekivanje savršenstva jedan je
izgovor za nedjelovanje““
2
.
1
Prokopijevi
ć
, Miroslav – Evropska unija-Uvod, Službeni glasnik, Beograd 2005. godine, str.8.
2
Vukmirica, Vujo; Špiri
ć
, Nikola – Eonomska I monetarna integracija Evrope, Ekonomski fakultet
u Banjaluci, Banjaluka 2005. godine str. 77. –pruzeto iz Robert Šuman, Za Evropu, Sarajevo
2004, str 157
.
5
Tako je ministar inostranih poslova i predsjednik Skupštine Savjeta Evrope u
Strazburu govorio pedesetih godina prošlog vijeka opisuju
ć
i ideju o
uspostavljanju zajednice za ugalj i
č
elik koja bi kroz privrednu i ekonomsku
saradnju zaustavila sukobe me
đ
u evropskim narodima.
Ovako se može govoriti i danas i na po
č
etku svakog rada ili pri
č
e o ujedinjenoj
Evropi.
Pitanje na koje ni sam Šuman nije znao odgovoriti i danas traži odgovor. Zato,
baš kao što je rekao, ne vrijedi ne pitati i tražiti izgo vore za
ć
utanje.
U ovom diplomskom radu pokuša
ć
e se dati odgovori na važna pitanja nastanka
Evropske unije, na
č
ina njenog funkcionisanja, institucionalnog ure
đ
enja i pravnog
okvira, ali i pitanja njene budu
ć
nosti i izazova pred kojima stoji prvenstveno
oli
č
enim u Lisabonskom ugovoru.
Va žno je napomenuti da o ovoj temi postoji vrlo malo literature, te da se radi o
vrlo složenom sistemu koji se neprestano mijenja.

7
• Presjedavaju
ć
i
Evropskog savjeta
Fredrik Reinfelt
• Presjedavaju
ć
a
č
lanica
evropskog savjeta
Švedska
• Presjedavaju
ć
i evropske
komisije
Hoze Manuel
Baroso
•Presjedavaju
ć
i evropskog
parlamenta
Jerzy Buzek
Nezavisnost
• Rimski ugovor
• Ugovor iz Maastrichta
1. januar 1958
1. novembar 1993
Površina
• Ukupno
• Procenat vode
4 324 782 km² (7.)
3,08 %
Stanovništvo
• Ukupno
• Gusto
ć
a
2009
499 795 000 (3.)
115,6 /km² (93.)
BDP
• Ukupno
• Per capita
(2008)
$15 247 miljardi
(1.)
$30 513
HDI
(2008)
0,825-0,960
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti