Faktori ekoloske bezbjednosti

{

Faktori ekološke bezbjednosti

SIGURNOSNA KULTURA

Seminarski rad

UVOD:

Od samoga početka pa do danas priroda je uvelike utjecala na ljedske živote.Prema našim
saznanjima bezbjednost je sistem zaštite od ugrožavanja. Definiranje beznjednosti zavisi
od predhodno valjane definicije. Definicije ugrožavanja: Ugrožavanje je aktivnost na
izazivanju,odnosno nanošenju štete drugima,ali situacija iz koje može da proizađe šteta po
druge od određenih dešavanja. Bezbjednost je stanje ili situacija zaštićenosti od
ugrožavanja. Ekološka bezbjednost kao jedan od vidova bezbjednosti izvodi se iz općeg
pojma bezbjednosti. Prema Beri Bazanu,ekološka bezbjednost nastoji da očuva lokalnu i
planetarnu biosferu kao osnovnog nosećeg sistema od koga zavise svi drugi podhvati.
U faktor ekološke bezbjednosti ubrajamo one koje su:
1. Izazvani prirodnim zakonima
2. One koji su izazvani aktivnostima ljudi

POPLAVE:

Prema podacima ekološkog programa (UNEP) od 1950.godine broj poplava se povećava
svakog desetljeća.
Poplave odnose veliki broj života i uzrokuju velike materijalne štete.
Mnoge zemlje u razvoju (Kina,Indija) uvode razne mjere u odbrani od poplava.
Kao npr. praćenje vodostaja,prognoziranje padavina,priprema stanovništva i sl.

SUŠE:

Suša

je produženi vremenski period u mjesecima ili čak godinama kada neka regija

zabilježi nedostatak u opskrbi vodom, bila to podzemna ili površinska voda.
To može imati značajan utjecaj na ekosustav i poljoprivredna područja.
Pojava suše postaje sve češća u cijelom svijetu i pogađa razvijene kao i nerazvijene
zemlje.
Do sada znanstvenici nisu našli pouzdaniju metodu za sigurno predviđanje suše tako da ju
nije moguće predvidjeti vjerojatnosnim pristupom kao ni njene prognoze u realnom
vremenu.
Usred globalnog zagrijavanja,kišne sezone se skraćuju,a sušne povećavaju.
Prema podacima UNEP-a mnoge sušne oblasti imaju sljedeće zemlje: Indija,Šri Lanka
Afganistan,Iran,Pakistan,Australija i dr.

ZEMLJOTRESI I CUNAMI TALASI

Potres

ili

zemljotres

(

trus

) nastaje usljed pomeranja tektonskih ploča.

Na zemljinoj površini, zemljotresi se mogu manifestirati kao drmanje ili dislociranje tla.
Zemljotresi mogu nastati prirodno ili kao rezultat ljudske aktivnosti.
Ponekada, mogu izazivati pojavu cunamija, razornog morskog talasa.
Prema stručnjacima UNEP-a, najrazorniji zemljotres desio se u Kini 1976.g u kojem je
stradalo 240 000 ljudi

VULKANI

Vulkan

je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana)

gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Vulkani bitno utječu na oblikovanje zemljinog reljefa.

Vulkan može biti aktivan ili neaktivan.

U svijetu se nalazi oko 600 aktivnih vulkana.

Lava moze izlaziti na površinu u 2 oblika:

1. Izlijevanjem

2. Erupcijom

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE

Globalno zagrijavanje

je naziv za povećanje prosječne

temperature Zemljine

atmofere

i oceana prvi put zabilježeno u 20.stoljeću. U posljednih 100 godina globalno,temperatura
se uvećala za oko 0,7

°C,dok je u Europi prosječna temperatura porasla za oko 1 °C.

OTOPLJAVANJE LEDENJAKA

Glečer

ili

ledenjak

je veliko postojano tijelo od leda. Glaciologija je znanost o

ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima za led. Riječ
glečer dolazi iz latinskog

glacies

što označava led ili mraz. U periodu od 1980-2000

godine,nastalo je oko 20-30% ledenjaka.

ZAGRIJAVANJE ATMOSFERE I SMANJENJE OZONSKOG OMOTAČA

Ozonski omotač

ili

ozonski sloj

je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži

relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine

površine. Premda je količina ozona u atmosferi relativno mala (maksimalne

koncentracije ne prelaze 0,001 %), njegova važnost za žiot na Zemlji je ogromna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od sredine 60-ih

stratosferski ozonski omotač je smanjen za oko 5% širom svijeta,posebno iznad

Arktika i Antartika.

VODENI RESURSI,OSKUDICA I NJIHOVO ZAGAĐENJE

Najveći problem koji se javlja porastom stanovništva je upravo smanjenje količine pitke
vode. Trenutno 1,1milijarda ljudi nema pristup zdravoj vodi za piće. Budući da se iz dana
u dan broj stanovništva povećava,procjenjuje se da će 2025.godine 2,7 milijardi ljudi biti
bez pitke vode. Učinci onečišćenja voda su dalekosežni i utječu ne samo na okoliš, nego i
na ljudska bića i životinje.
* Zagađenje voda utječe na naše oceane, jezera, rijeke i pitku vodu, što postaje rašireno i
globalno pitanje najviše zbog brojnih bolesti, zdravstvenih problema, pa čak i smrtnih
slučajeva koji dolaze od onečišćenja voda.