Flsifikovanje novca
1
INTERNACIONALNI FAKULTET U NOVOM PAZARU
PRAVNI FAKULTET-SMER KRIMINALISTIKA
PREDMET:PREVENCIJA KRIMINALITETA
SEMINARSKI RAD
TEMA
: OBRAZOVANJE I CENTAR ZA
SOCIJALNI RAD U ULOZI PREVENCIJE KRIMINALITETA
Predmetni nastavnik:
Kandidat:
1
2
Prof.dr. LJubomir Čimburović
Miloš Đokić
Asistent Maja Gruić
Br.indeksa: 2-587/08
Niš,novembar,2010.
Sadržaj:
Uvod
…………………………………………………………………………………………………………………………………
……… 3
Istorija
falsivikovanja
novca………………………………………………………………………………………………………. 4
Pojam,karakteristike
I
oblici
ispoljavanja…………………………………………………………………………………… 6
Zaštita
novčanica
……………………………………………………………………………………………………………………… 7
Nove
tehnologije
zaštita
novčanice
(američki
dolar)
………………………………………………………………… 8
Organizacija
I
način
falsifikovanja
…………………………………………………………………………………………….. 9
Stavljanje
lažnog
novca
u
opticaj
…………………………………………………………………………………………… 11
Otkrivanje
falsifikatora
………………………………………………………………………………………………………….. 12
Razjašnjavanje
I
dokazivanje
………………………………………………………………………………………………….. 14
2

4
Moja tema se satoji u tome da škola I dobro obrazovanje,kao I
centri za socijalni rad sprečavaju širenje kriminaliteta.Jel je raspodela
slobodnog vremena vaoma bitan faktor sprecavanja kriminaliteta,pa
zato škole I socijalni centri pružaju podršku omladini I odvracaju ih od
štetnih radnji.
Pojam Prevencije
Problem definisanja prevencije kriminaliteta je sasvim razumljivo ako
se ima u vidu njegova protivrečna priroda.Ključ za razumevanje ovog
4
5
problema je činjenica da se pod preventivnim aktivnostima
podrazumeva čitav niz različitih mera I sredstva,koje se među sobom
bitno razlikuju.Tako na npr.,pod prevencijom kriminaliteta možemo
razumeti neku jednostavnu radnju,kao što je ponašanje potencijalnih
žrtvi.Svaki vid restriktivnog ponašanja potencijalne žrtve može
se,prema tome, shvatiti kao preventivna aktivnost.S druge strane,sve
aktivnosti I izmene zakonskih mehanizama u krivičnom sistemu koje su
usmerene na criminal mogu se smatrati preventivnim merama,ili se
pod prevencijom može podrazumevati uvođenje dodatnih srestva koje
učiniocuotežavaju da izvrši krivično delo,kao na primer,ugrađivanje
alarma na stambenim objektima.Ova šarolikost različitih sredstava
svakako je problem da se sažeto I jasno definiše sam pojam prevencije.
Zatim ,prevencija kriminaliteta može biti usmerena na različite aspekte
fenomena kriminaliteta.U principu preventivna aktivnost može biti
usmerena na učinioca.žrtvu,situaciju,ili zakonski akt koji definiše
kriminalne radnje.Ukoliko se preduzimaju mere za bilo koji od ova četri
elementa koji definiše kriminalitet,onda govorimo o preventivnim
merama.
Osim toga, prevencija kriminaliteta obuhvata I aktivnosti različitih
subjektakoji preduzimaju preventivne mere.Tako mere prevencije
može da preduzme država izgradnjom zakonskih projekata,tj.
Dorađivanjem krivičnog zakonodavstva.preventivne mer,
takođe,preduzimaju policija I specijalne državne službe koje se bave
kriminalitetom.Međutim prevencija se često odnosi I na mere koje
sprovode građani:Na kraju,preventivne mere su predmet I nekih
specijalnih organizacija,službi I udruženja,nastalih spontano ili
planski,kao I nekih drugih društvenih sektora,na primer sector
5

7
predelikventno I delikventno potašanje,negativan uticaj škola može se
ispoljiti kroz postojanje preobimnih školskih programa,čestih školskih
reformi koje nameću gradivo nezanimljivo učenicima,nedostatak
stručno osobljenog nastavnog kadra,stvaranje “privilogovanih” učenika
prema profesionalnom I socijalnim status njihovih roditelja I sl.
Među mnogim faktorima vezanim za školu I kriminalitet,posebno
se ističe neuspeh u školi I nizak nivo obrazovanja.Slab uspeh u
učenju,ponavljanje razreda,slabo napredovanje u savlađivanju školskog
gradiva,utiču na nemogućnost sticanja potrebnog znanja I
obrazovanja,nedostatak radnih navika,ali isto tako,na pojavu određenih
u ponašanju,kao što su ;bežanje iz
škole,skitnja,alkoholizam,narkomanija,prostitucija,vršenje krivičnih
dela.
Sa slabim uspehom u školi I ponavljanje razreda povezani su
komflikti u školskoj sredini,promena škole,prekidi u školovanju I često
neopravdano izostajanje sa časova.Komflikti u školskoj sredini mogu da
nastanu iz niza razloga,ali najčešće zbog lošeg
uspeha,nediscipline,nepoštovanja nastavnika I neprihvatanja njihovog
autoriteta.Kriminaloška istraživanja su utvrdila da među maloletnim
delikventima postoji znatan broj onih koji su ravnodušni prema školi ili
se u njoj lose osećaju,koji imaju loš odnos prema drugovima ili se
osećaju diskriminisano od strane nastavnika.Konflikti odnosi I drugi
neprijatni doživljaji učenika u školi mogu dovesti do delikventnog
ponašanja zbog želje za osvetom,ličnom arfirmacijom I
samopovređivanjem.Prekidi u školovanju I promena školske sredine
mogu da nastanu iz opravdanih razloga-preseljenje
porodice,bolest,lose materijalno stanje,ali I usred slabog uspeha
maloletnika u školi,isključenje iz škole,lošeg odnosa nastavnika I
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti