EKONOMSKI FAKULTET BIHAĆ
ODSJEK: MENADŽMENT
ZAVRŠNI SEMINARSKI RAD
PREDMET: FARMAEKONOMIKA
Tema: Farmakoekonomske metode:prednosti i nedostaci njihove primjene
Godina studija: Druga (II)
Mentor:
Student: Elvedin Zulić
Broj indeksa: 514/17
Bihać, Januar 2019. godine
4
1. Cost- minimization - analysis (analiza minimalizacije troškova)
Kao što je već navedeno, analiza minimalizacije troškova se bavi uspoređivanjem dva
terapijska postupka s istim ishodom. Uspoređuju se troškovi više jednako učinkovitih
intervencija s istm ishodima s namjerom identifikacije zdravstvene intervencije najnižeg troška.
Primjerice, usporedba dvije imunosupresivne terapije iste učinkovitosti je analiza minimalizacije
troškova. Uzimamo u obzir sve relevantne faktore. Primjerice, terapijska opcija A može biti
jeftiniji lijek, ali iziskuje više odlazaka liječniku od opcije B (Ellis i sar., 2002). Studija
minimalizacije troškova iz 1999. u Ujedinjenom kraljevstvu je uspoređivala topičku terapiju
kalcipotriolom s topičkom terapijom antralinom. Ova dva lijekva su pokazala istu učinkovitost u
terapiji psorijaze, stoga su podložni analizi minimalizacije troškova. Tablica 1. pokazuje
troškove povezane uz terapiju oba lijeka u britanskim funtama (£) prema vrijednosti funte iz
1999. Valja također imati na umu da je ova studija zastarjela, i da su današnji troškovi u liječenju
posrijaze drukčiji, ali je ovo dobar primjer analize troškova. Analiza minimalizacije troškova
uzima direktne troškove poput cijene lijeka i koštanje posjeta liječniku, kao i indirektne (cijena
posteljine i odjeće koji pacijenti kupuju jer im se umrljaju topičkom terapijom, cijena puta do
liječnika i sl.) Uzevši sve u obzir, terapija kalcipotriolom (23,3£) mjesečno po pacijentu je
neznatno jeftinija od terapije antralinom (23,9£).
5
Tablica 1. Analiza minimalizacije troškova terapije kalcipotriolom/ antralinom. Ova
analiza uzima u obzir direktne i indirektne troškove jednako učinkovitih terapija te uspoređuje
njihove troškove. Neznatno jeftinija terapija je terapija kalcipotriolom (preuzeto iz Ellis i sar.,
2002)
Mjesečni trošak
Kategorija troška
Terapija kalcipotriolom (£)
Terapija antralinom (£)
Troškovi pacijetna
Putovanje
do
doktora/bolnice
1.8
1.2
Troškovi prepisivanja
lijeka
2.9
3.1
Troškovi alternativnog
liječenja
2.5
1.8
Nova odjeća
3.0
5.5
Nova posteljina i
ručnici
2.3
5.5
kozmetika
0.8
1.0
Pranje veša/ pranje u
hemijskoj čistionici
2.3
2.3
Troškovi
rodbine/prijatelja
0.3
0.7
Ukupni
troškovi
pacijenta
13.8
16.9
Troškovi osiguranja
Liječnički pregledi i
tretmani
9.4
7.0
Ukupni troškovi
23.3
23.9
7
Od šezdesetih godina primjena CB analize je u stalnom usponu. Primjenu CB analize
počinju da prihvataju i koriste poznate finansijske institucije kao što je Svijetska banka. Poseban
značaj u primjeni CB analize ima pojava priručnika od dva autora, Little i Mirrlees "Manual of
Industrial Projects Analysis for Developing Countries" iz 1969. godine izdat od strane OECD
(Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). Ovaj priručnik je kasnije inoviran i on je poznat
kao Little – Mirrlees ili OECD metod. UNIDO (Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski
razvoj) je 1972. godine objavio svoj priručnik "Guidelines for Project Evaluation", Svijetska
banka takođe izdaje svoj priručnik 1975. godine koji se dosta oslanja na rane radove Little i
Mirrlees – a i ovaj priručnik su pisali L. Squire i Van der Tak i dat je u knjizi "Economic
Analysis od Project". Cost – benefit analiza je metod koji se koristi kod donošenja investicionih
odluka kojima se vrši uticaj na razvoj šire društvene zajednice – određnog regiona, privrede,
zemlje u cjelini.CB analizu treba primjenjivati za ocjenu onih projekata koji donose značajne
efekte, tj. efekte koji su značajni ne samo za pojedinačnog investitora, već i za širu društvenu
zajednicu. To su projekti koji pored direktnih efekata donose i značajne indirektne efekte.CB
analiza se najviše koristi kod ocjene onih investicionih projekata koji zahtevaju velika ulaganja
finansijskih sredstava i donose efekte od značaja za mnoga područja društvene i privredne
delatnosti. Tu spadaju investicioni projekti u saobraćaju, investicioni projekti u krupne
energetske objekte, a i investicioni projekti u poljoprivredi.
CB analiza se predlaže i za ocjenu projekata u vanprivredi, kao što su obrazovanje,
zdravstvo i dr. Osnovna ideja CB analize je da se uzmu u obzir i izračunaju ili procjene sve
društvene koristii troškovi jednog projekta i da se na osnovu upoređivanja ukupnih koristi i
troškova ocjeni valjanost, tj. rentabilnost posmatranog projekta. Naravno samo oni projekti kod
kojih ukupne koristi nadmašuju ukupne troškove, mogu biti ocjenjivani prihvatljivim za
realizaciju. Konačna ocjena zavisi od vrste investicionih projekata koji se ocjenjuju i
primjenjenih kriterijuma za ocjenu. CB analiza predstavlja metod koji omogućava odlučivanje o
izboru različitih oblika korištenja resursa i različitih projekata, na osnovu utvrđivanja ukupnih
doprinosa projekata dostizanju ciljeva zemlje. CB analiza polazi od ideje da jedan efekat ne mora
biti pozitivan i za samu privrednu organizaciju i za zemlju u cjelini, tj. da ciljevi pojedinačnih
organizacija i društva ne moraju uvijek biti potpuno usklađeni. Jedan investicioni projekat može
investitoru donositi značajnije pozitivne ekonomske efekte, a da istovrijemeno, zbog zagađivanja
okoline i sličnog, bude štetan za zemlju u cjelini.
