Arhitektonski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Doktorski
znanstveni studij „Arhitektura“
Izborni kolegij
FENOMENI SUVREMENE ARHITEKTURE U PROSTORIMA BIBLIOTEKA
Voditelj kolegija
: izv. prof. dr. sc. Vesna Mikić
SKRIPTA
Drugo izdanje
Zagreb, svibanj 2011.
Kolegij: „Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka“
1
i
zv.prof.dr.sc.Vesna Mikić
Sadr
žaj:
A)
Opći fenomeni suvremene arhitekture:
1. Uvodno predavanje. Metodske jedinice i obaveza studenata na kolegiju.
3
2. Interpretacije memorijskog mjesta i transpo
zicija prostora prema površini. Princip
Semperovog
bekleidunga.
Odnos strukture i površine I.
14
3. Pozicioniranje suvremenih arhitektonskih projekata na revolucionarnu francusku
školu 17/18 st. (J.F. Blondel, E. L. Boullee, Mies van der Rohe, L. Kahn, H.
Schaorun). Odnos struk
ture i površine II.
24
4. Arhitektonski projekti biblioteka kao urbano - generativni problemi grada 20.st.
(Staadbibliothek, Berlin; British Library, London; La Bibliotheque de France, Pariz),
odnos javnog prostora i institucija kulture. Biblioteka kao kolektivno mjesto grada.
33
5. Integracija grada u ideji
Američke biblioteke u Berlinu „
free public libraries
“.
Dogradnja memorijalne biblioteke u Berlinu, 1989. g. na osovini Fridrichstrasse
(arh. Steven Holl).
45
6.
La Biblioteque de France. Mitterrandova politička inicijativa vezana za kapitalne
projekte kulture 80-ih godina 20-
tog stoljeća i ideja veličine.
58
7. Generiranje grada i programi lokalnih ţarišta; kampusi i sveučilišne biblioteke
(Utrecht, Delft, Dresden, Cambridge, Aveiro, Rostock).
68
8. B
iblioteka budućnosti, prostorno-tipološke transformacije (Biblioteke-muzeji:
Marbach; biblioteke-arhivi: Yale).
83
B)
Specifične teme suvremenog arhitektonskog stvaralaštva
9.
Suvremenost na modernističkoj ideji osvjetljenja prostora biblioteka i muzeja.
90
10. Kahnovo svjetlo u muzejima i bibliotekama (Yale University Art Gallery i Yale
Center for British Art, Yale, New Haven).
96
11. Arhitektonski koncepti biblioteka. Kontroverze i stremljenja. (Biblioteke: Jussieu u
Parizu, ZKM Karlsruhe; arhitekti: Rem Koolhaas / OMA, Herzog&de Meuron,
Bernard Tschumi).
104
12. Transpoi
zicija biblioteka od glinenih pločica do elektronskih zapisa (od Efeza do
medijateka).
113
13. Nove tendence u bibliotečnim prostorima; medijateke i nove tehnologije (Sendai,
Cottbus, Lyon).
121
14. Zagrebačko iskustvo i Nacionalna i sveučilišna knjiţnica (1977.-1995.).
131
15. Anticipacija,
zaključci, sinteza tematskih cjelina, pogledi na budućnost.
140
Literatura
146
Popis ilustracija
149
Izvori ilustracija
161
C)
Studijska graĎa
Sadrţaj
172
Kolegij: „Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka“
3
i
zv.prof.dr.sc.Vesna Mikić
A.)
Opći fenomeni suvremene arhitekture:
1.
Uvodno predavanje.
Metodske jedinice i obaveze studenata na kolegiju.
Digitalni milenij
Kolegij
Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka
usmjeruje se na
sintetsku prezentaciju umjetničkog stvaranja i trajnog teorijskog dijaloga s temeljnim
pitanjima arhitekture i kulture u korak s novim informacijskim tehnologijama.
Cilj kolegija je osposobljavanje studenata u sveobuhvatnom horizontu
specijalističkih
tema arhitekture i fokusiranju znanja prema izazovima novih arhitektonskih programa
budućnosti.
U suvremenoj arhitekturi biblioteke su postale nosioci ideja. One otvaraju
sloţena
pitanja urbaniteta i grada kao cjeline. Kao
generatori urbanog ţivota s izvorištima u
povijesnoj ulozi temeljnih institucija kulture te njenih vremenskih modifikacija,
biblioteke zrcale slojev
ita značenja: od individualnih intelektualnih naziranja, pa sve
do osebujnosti suvremenih kulturnih politika. Krajem 80-
ih i početkom 90-ih
informatika dobiva novi zamah. U tom kontekstu niti
biblioteka ne moţe više biti tek
mjesto odlaganja knjiga,
već mora biti premreţeni rezultat projektiranja informatike i
novih tehnologija. Nova bibliot
eka mora osigurati sadrţaje kao što su
black box
i
hologrami, te ih objediniti u novu arhitekturu (opna). Arhitektura postaje svojevrsna
informacijsko-prostorna
Rubikova kocka
.
Suvremene biblioteke postale su primjeri nove paradigme;
kako kulturološkog tako i
arhitektonskog aspekta unutar novog vala modernizacije u drugoj polovici 80-ih
godina prošlog stoljeća, u doba kad suvremene javne graĎevine doţivljavaju
kapitalne promjene.
Predmet je sintetska prezentacija
umjetničkog stvaranja i trajnog teoretskog
propitivanja temeljnih pitanja arhitekture i kulture,
podrţanih informacijskim
tehnologijama.
Javne graĎevine krajem 20. stoljeća doţivjele su kapitalne promjene.
Kolegij: „Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka“
4
i
zv.prof.dr.sc.Vesna Mikić
Biblioteke postaju i grad i kolektivno mjesto grada,
a izvorište im leţi u povijesnoj
ulozi temeljnih institucija kulture.
Kolegij se sastoji od dva
ju većih metodskih cjelina. Prva cjelina sadrţi osam
metodskih jedinica i
obraĎuje
opće fenomene suvremene arhitekture
:
1.) Uvodno
predavanje. Metodske jedinice i obaveza studenata na kolegiju; 2.) Interpretacije
memorijskog mjesta i transpozicija prostora prema površini. Princip Semperovog
bekleidunga. Odnos strukture i površine I.; 3.) Pozicioniranje suvremenih
a
rhitektonskih projekata na revolucionarnu francusku školu 17/18 st. (J.F. Blondel, E.
L. Boullee, Mies van der Rohe, L. Kahn, H. Schaorun). Odnos strukture i površine II.;
4.) Arhitektonski projekti biblioteka kao urbano - generativni problemi grada 20.st.-
odnos javnog prostora i institucija kulture. (Staadbibliothek, Berlin; British Library,
London; La Bibliotheque de France, Pariz), Biblioteka kao kolektivno mjesto grada; 5)
Integracija grada u ideji Američke biblioteke u Berlinu „free public libraries. Dogradnja
memorijalne biblioteke u Berlinu, 1989. g. na osovini Fridrichstrasse (arh. Steven
Hall); 6.)
La Biblioteque de France. Mitterrandova politička inicijativa vezana za
kapitalne projekte kulture 80-ih godina; 7.) Generiranje grada i programi lokalnih
žarišta na primjerima sveučilišnih biblioteka (Utrecht, Delft, Dresden, Cambridge,
Aveiro, Rostock); 8.)
Biblioteka budućnosti, prostorno-tipološke transformacije
(Biblioteke-muzeji: Marbach; biblioteke-arhivi: Yale)
Druga cjelina metodskih jedinica primijenjena je
na izabrane programe
: 9)
Suvremenost na modernističkoj ideji osvjetljenja prostora biblioteka i muzeja; 10)
Kahnovo svjetlo u muzejima i bibliotekama (Yale University Art Gallery i Yale Center
for British Art, Yale, New Haven); 11.) Arhitektonski koncepti biblioteka. Kontroverze i
stremljenja. (Biblioteke: Jussieu u Parizu, ZKM Karlsruhe; arhitekti: Rem Koolhaas /
OMA, Herzog & de Meuron, Bernard Tschumi); 12.) Transformacija biblioteka-od
glinenih pločica do elektronskih zapisa (od Efeza do medijateka); 13.) Nove
tendencije u
bibliotečnim prostorima i medijatekama te nove tehnologije (Sendai,
Cottbus, Lyon); 14) Zag
rebačko iskustvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica i 15)
Anticipiranje razvoja biblioteka kroz sintezu tematskih cjelina i pogledi
na budućnost.
Kolegij: „Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka“
6
i
zv.prof.dr.sc.Vesna Mikić
3. Pozicioniranje suvremenih projekata na revolucionarnu
francusku školu na
prijelazu
izmeĎu 17. u 18. stoljeće (J. F. Blondel
,
E. L. Boullee te refleksije njihovih
ideja na arhitekturu sredinom
20 stoljeća; Mies van der Rohea, L. Kahna i H.
Scharouna).
Blondelov detalj ugla kuće
(sl.3.1.)
Mies van der Rohe će 1953. nadahnuto
interpretirati na čikaškoj stambenoj kući
(sl. 3.10. 2.23.).
E. L. Boullee
(sl.3.3.,3.17.)
zaokupljen je idejom svjetlosti u arhitekturi. U tom smislu
svojim je idejama daoz
amašaj koji se ostvaruje tek u arhitekturi L. Kahna (Kimbell
Museum, 1966.).
Uporište za Berlinsku dvoranu H. Scharoun će 1962. naći u ideji
Boulléeovog univerzalnog prostora.
4. Arhitektonski projekti biblioteka kao urbano-generativni problemi grada 20.
stoljeća
(Nacionalne biblioteke u Berlinu, Londonu i Parizu)
Biblioteke
predstavljaju najvaţnije arhitektonske primjere druge polovice 20. stoljeća.
One
poštuju povijesni kontinuitet lokacije i njezine posebne karakteristike.
5. Integracija grada u ideji otvorenih
javnih knjiţnica (
freepublic libraries
)(
američka
biblioteka u Berlinu Stevena Holla
(sl.5.1.-5.10.)
, biblioteka Viipuri arhitekta Alvara Aalta
(sl.5.13.-5.22.)
, biblioteka Exeter Luisa Kahna
(sl.5.23.-5.34.)
, Zentralbibliotek u Ulmu
Gottfrieda Böhma
(sl.5.35.-5.40.)
)
Zbog burnog razvoja tehnologije informacija javne biblioteke podvrgnute su promjeni.
Utjecaji iz anglo-
američkih i skandinavskih područja doveli su u prvoj polovici 20.
stoljeća do otvaranja bibliotečnih spremišta korisnicima te formiranja novih sadrţaja
za slobodni pristup
graĎi.
6. La
Bibliothèque de France. Mitterrandova politička inicijativa vezana uz kapitalne
objekte kulture 80-ih godina (
ideja veličine).
N
atječaj za La Bibliotheque de France u Parizu odrţan je 1989. godine. Koolhas u
natječajnom projektu koncipira objekt kao solid informacije u kojem su deponirane
sve forme zapisa,
od knjige do mikročipa
(sl. 6.13.-6.20.)
.
Arhitekt Bernard
Tschumi u projektu Pariške biblioteke provodi koncept najnovije
informacijske tehnologije
(sl.5.21.-5.26.)
. Na lokaciji uz Sei
nu predlaţe jedinstveni
