Tehnološki fakultet u Leskovcu

Seminarski rad

Industrijska mikrobiologija

Tema: Fermentacija biogasa

Profesor:                                             Studenti:

Dr. Bojana Danilović                         Andrejević Aleksandar 

                                       Jovan Petrušić

Sadržaj:

1. Uvod........................................................................................................................................3

2. Anaerobna digestija.................................................................................................................4

2.1. Hidroliza.........................................................................................................................6

2.2. Acidogenaza...................................................................................................................6

2.3. Metanogeneza................................................................................................................8

3. Uslovi za izvođenje anaerobne digestije...............................................................................10

      3.1. Krupnoća i vrsta materijala i prisutnost nerastvornih čestica......................................10

      3.2. Početni materijali za digestiju......................................................................................10

      3.3. Temperatura odvijanja procesa....................................................................................11

      3.4. PH vrednost..................................................................................................................12

      3.5. Pritisak u digestoru.......................................................................................................12

3.6. Bezkiseonična atmosfera digestora……………………………...……………………….12

3.7. Vreme zadržavanja supstrata u digestoru………………...………………………………13

3.8. Odnos ugljenika i azota u supstratu...................................................................................13

3.9. Odnos suve materije i vode u supstratu.............................................................................14

3.10. Mešanje supstrata.............................................................................................................14

4. Prečišćavanje biogasa.......................................................................................................... 14

5. Skladištenje biogasa..............................................................................................................15

6. Zaključak...............................................................................................................................15

7. Literatura i reference.............................................................................................................16

background image

Metan   iz   biomase   se   najlakše   dobija   postupkom   anaerobne   digestije,   koja 

podrazumeva   fermentaciju   organske   materije.   U   zavisnosti   od   uslova   u   kojima   se   ovaj 
postupak vrši moguće je dobiti biogas sa do 65% metana.

Gasifikacija   podrazumeva   postupak   zagrevanja   biomase   u   cilju   dobijanja   gasa   sa 

niskom ili srednjom toplotnom vrednošću (u zavisnosti od uslova prerade i sadržaja ugljen-
monoksida i vodonika). Toplotna energija se može dobiti i direktnim sagorevanjem biomase, 
ali se time oslobađaju pepeo i druge štetne materije. Proizvodnja biogasa može se sprovoditi 
na deponijama otpada, postrojenjma za preradu otpadnih voda, poljoprivrednim gazdinstvima 
(farmama), prehrambenoj industriji i dr.  

3

2. Anaerobna digestija

Biogas   nastaje   fermentacijom   biomase   bez   prisustva   vazduha   u   procesu   koji   je   u 

stručnim krugovima poznat pod nazivom anaerobna digestija. U tom procesu, u kontrolisanim 
uslovima, proizvodi se gas koji se potom može koristiti za proizvodnju toplotne i električne 
energije ili daljim pročišćavanjem kao zamena za prirodni gas. Kao sirovine za proizvodnju 
biogasa mogu poslužiti stajsko đubrivo, ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, otpad nakon 
obrade   industrijskih   i   prehrambenih   biljaka   (kukuruzovina,   ostaci   stabljika,   kora   voća   i 
povrća),   otpad   iz   šumarstva,   maslinika,   vinograda   i  voćnjaka,   pa  čak   i   klanički   otpad   je 
organski kućni otpad, otpadni muljevi i kanalizacijska voda. 

Slika1. Toplotne vrednosti nekih poljoprivrenih kultura

4

3

 

http://en.wikipedia.org

4

 

http://en.wikipedia.org

Osim toga, neke energetske biljke poput sirka, kukuruza i deteline je nekih vrsta trava 

mogu se ciljano uzgajati za iskorišćavanje za potrebe dobijanja biogasa. Kao nusprodukt 
anaerbone digestije, odnosno proizvodnje biogasa dobijamo smesu koja se naziva digestat.

Anerobno (metansko) vrenje predstavlja složen niz biohemijskih reakcija i procesa u 

kojima se organska materija pod uticajem kompleksne bakterijske populacije prevodi u smešu 
gasova, u kojoj su osnovne komponente metan i ugljen dioksid i koja se zove biogas. To je 
proces   stabilizacije   jedinjenja,   smanjenje   mirisa,   patogenih   mikroorganizama,   i   masovno 
smanjenje ugljovodonika.  

Iako je primitivan proces dobijanja biogasa već u IX veku korišćen u Indiji, današnji 

tehnološki proces dobijanja biogasa, je poprilično hemijski zamršen. Ono što je bitno jeste da 
se pre primene bakterija za digestiju biomasa treba usitniti, sterilizovati i pasteriziovati kako 
bi se ubili svi mikroorganizmi koje ne želimo u procesu. 

Anaerobna   digestija   (AD)   se   sprovodi   u   velikim   rezervoarima   koji   se   nazivaju 

digestori i najčešće traje minimalno 20 dana na konstantnoj temperaturi, koja zavisno od 
procesa može biti postavljena u rasponu od 40 do 55 stepeni. 

Uslov za proizvodnju biogasa u digestoru jeste redovno mešanje smese i atmosfera bez 

prisustva kiseonika, jer u suprotnom ne uspeva razvoj metanskih bakterija. Proces anaerobne 
digestije   takođe   može   zaustaviti   i   previsok   nivo   amonijaka   kao   nusprodukta   raspadanja 
belančevina ili u slučaju stajskog đubriva visoke koncentracije u mokraći te je stoga nivo 
amonijaka takođe potrebno održavati ispod kritičnog nivoa. Bakterijama nije potrebno mnogo 
energije za život i reprodukciju. Iz tog razloga, kao suprotnost kompostiranju, anaerobna 
digestija proizvodi vrlo malo suvišne energije u obliku toplote

5

Slika2.Faze anaerobnog processa digestije organske biomase

6

5

 

www.green-group.rs

6

  

www.green-group.rs

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti