Jogurt, acidofil, kefir, LGG-proizvodi su proizvod dobiven fermentacijom ili vrenjem mlijeka uz
pomoć specifičnih bakterija. Predstavljaju izvrstan izvor kalcija i fosfora, minerala neophodnih
za pravilan razvoj i rast kostiju i zubi. Sadrže i značajne količine vitamina B2, neophodnog za
pravilno stanično disanje i dobivanje energije iz ugljikohidrata, masti i nekih aminokiselina.
Riboflavin je vitamin koji svojim djelovanjem pomaže i djelovanje ostala dva vitamina B-
skupine: tiamina (vitamin B1) i piridoksamina (vitamina B6).

U fermentiranim mliječnim proizvodima prisutne su na hiljadu mliječnih bakterija koje u procesu
vrenja stvaraju mliječnu kiselinu, a na nivou crijeva potiču stvaranje zdrave bakterijske flore.
Sposobnost i kapacitet fermentiranog mlijeka i tih proizvoda da posjeduju stimulirajući i zdrav
utjecaj na organizam zapravo najviše ovisi o broju živućih mikroorganizama prisutnim u samom
proizvodu. Što je proizvod svježiji veći je broj živih bakterija sadržan u njemu i veća je
vjerojatnost da će sve te bakterije preživjeti prolaz kroz probavni trakt, odnosno kroz želudac
koji može postati mjesto "umiranja" bakterija uslijed djelovanja želučane kiseline. Jedino "jaki" i
svježi mikroorganizmi iz fermentiranih mliječnih proizvoda mogu doći na mjesto svog
djelovanja - sluznicu crijeva i tu se "utaboriti".

Fermentirani mliječni proizvodi nazivaju se još i probiotici - nutritivno su nezamjenjivi jer
omogućuju regeneraciju i održavanje normalne crijevne flore. Budući da se u fermentiranim
mliječnim proizvodima mliječni šećer pretvara u mliječnu kiselinu, te proizvode mogu koristiti i
osobe koji iz nekog razloga ne podnose mliječni šećer - laktozu. Priprema ovih proizvoda
moguća je od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka.

Najnovija ispitivanja na području znanosti o prehrani pokazala su da nisu svi mikroorganizmi iz
fermentiranih mliječnih proizvoda istovaljani, te da svaki od njih posjeduje zapravo svoju
jedinstvenu ulogu. Međusobnim povoljnim kombinacijama mikroorganizama postiglo se
unaprjeđenje djelovanja mikroorganizama na nivou organizma. U tim kombinacijama oni jedan
prema drugom pokazuju odnos koji se u znanstvenoj terminologiji naziva sinergistički odnos ili
sinergizam. Mikroorganizmi koji se u posljednje vrijeme sve više koriste kao dodatak
fermentiranim mliječnim proizvodima pokazali su se mnogo otpornijima na utjecaj želučane
kiseline, dolaze u većem broju na ciljana mjesta u crijevima i posjeduju veći kapacitet svoje
reprodukcije na ciljnom mjestu. U tome je prednost ovih mikroorganizama u odnosu na
tradicionalne, koji su se do sada koristili.

Interes naučnika usmjeren je posebno prema dvjema bakterijskim vrstama, za koje se smatra da
mogu zadovoljiti i najveća očekivanja: to su

Bifidobacterium

Lactobacillus acidophilus

. Te su

dvije bakterije normalno prisutne u crijevnoj flori čovjeka zajedno sa ostalim bakterijama koje
sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže organizma. Te bakterije nazivamo još i

"protektivnim ili zaštitnim agensima ili čimbenicima". Ti su mikroorganizmi u stanju
"kolonizirati" crijevo, "prilijepiti" se na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti ("suparnici")
prema patogenim bakterijama koje uzrokuju infekciju.

Lactobacillus acidophilus

Lactobacillus

rhamnosus

prianjaju uz sluznicu crijeva i ne dozvoljavaju ostalim bakterijama, koje mogu biti

patogene, pristup sluznici. Time direktno poput neke vojske štite sluznicu crijeva. Uz
to,

Lactobacillus acidophilus

potiče djelovanje stanica leukocitne loze - makrofaga. Makrofazi

su sposobni potpuno uništiti ili pak inaktivirati djelovanje mikroorganizama opasnih i štetnih po
naše zdravlje.

1.1 Bakterije mliječne kiseline

Bakterije mliječne kiseline Za gastoenterologiju je važna činjenica da fermentiranjem UH
laktobacili stvaraju mlječnu i druge organske kiseline, koje bitno snizuju pH od normalne sredine
na kiselih pH 4 do 3, a neke bakterije te skupine i niže. Posebno treba naglasiti da laktobacilima
u debelom crijevu optimalno odgovara pH 6. Ne treba zaboraviti da laktobacila ima u kiselom
kupusu, kiseloj repi, vinu, mekinjama i krompiru. Naš narod u sjeverozapadnim krajevima
Hrvatske visoko cijeni kiselu repu. Laktobacili obavljaju mnoge funkcije.

Za gastroenterologiju važnije su ove funkcije laktobacila:

-Razgrađuju laktozu vlastitom laktazom

-Pretvaraju laktozu u mliječnu (i octenu) kiselinu

-Razgradnjom heksoza stvaraju diacetil

-Stvaraju jednu proteinsku supstanciju, bakteriocin

-Stvaranjem organskih kiselina snizuju pH sredine u crijevu

-Smanjuju aktivnost štetnih enzima u kolonu

-Povećavaju aktivnost nekih korisnih enzima

-Stimuliraju stvaranje interferona

-Stimuliraju fagocitnu aktivnost

-Stvaraju sredinu pogodnu za formiranje IgA