Fakultet poslovne ekonomije

Treća predispitna obaveza iz predmeta

R A Č U N O V O D S T V O

Seminarski rad na temu:

 

Finansijsko izveštavanje u funkciji menadžmenta u sportskom biznisu

  

S A D R Ž A J

UVOD

................................................................................................................................

3

Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji

............................................................4

Savremeni izazovi za računovođe i finansijske menadžere u sportskoj industriji

....6

Finansijsko upravljanje kao pravo vlasnika odnosno upravljanja

..............................8

Finansijski kriterijumi neophodni za upravljanje finansijskom situacijom u 

sportskom biznisu

................................................................................................................9

Finansijska dokumentacija neophodna za licenciranje

...............................................11

Pregled finansijske dokumentacije

.................................................................................13

ZAKLJUČAK

...........................................................................................................

15

LITERATURA

.........................................................................................................16

2

background image

1.

Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji

N

a osnovu određenog broja reprezentativnih slučajeva ćemo sagledati u kojoj meri 

aktivni poslovni ambijent indicira na finansijsko stanje biznisa u sportu, ne zadržavajući se 

na uglađenim akademskim raspravama, već ćemo direktno ukazati na mnoge nesporne 

činjenice. 

2

   Skupu olimpijsku industriju poreski obveznici u Grčkoj će godinama otplaćivati, jer 

će ukupna cena 17 dana atinske olimpijske slave (avgust 2004. godine), u velikoj meri 

(možda   čak   i   dvostruko)   premašiti   planirane   troškove.   Prvobitno   procenjeni   proračun 

Olimpijskih igara iznosio je 5.6 milijardi dolara, dok aktuelne procene indiciraju da su Igre 

koštale mnogo više od planiranog iznosa, čak i do 12 milijardi $.

   Pođe li se od mnogih ekonomskih krtterijuma i merila može se doći do zaključka da 

se   organizacija   Olimpijskih   igara   ne   isplati.   Zemlja   domaćin   je,   s   ciljem   zadovoljenja 

standarda, prisiljena da gradi stadione, dvorane i druga sportska borilišta, kao i naseobine 

(sela) koja nakon završetka Igara, uglavnom, nemaju upotrebnu vrednost, kao za vreme 

trajanja   Igara.   Naravno,   ukupnu   cenu   Igara   uvećali   su   i   troškovi   vezani   za   plate 

profesionalaca, kao i ogromni iznosi vezani za sve veće troškove osiguranja gostiju od 

potencijalnih   terorista.   Samo   po   ovom   osnovu   Grci   su   morali   dodatno   investirati   u 

obezbeđenje oko 1.5 milijardu $.

Gospođa Nana Vafidi, vođa malog atinskog antiolimpijskog pokreta je, komentarišući 

troškove, istakla da je ovo stvarno grčka tragedija, kao i to da će Grčka bankrotirati kako bi 

velike   kompanije   mogle   ostvariti   svoje   interese.   Analizirajući   njenu   izjavu   u   svetlu 

najnovijih dešavanja u 2012. godini, uvidjamo da je Grčka stvarno u nezavidnoj situaciji, 

gde je bankrot jedna od krajnjih opcija. S druge strane, zagovornici organizacije Igara su 

isticali da je jedna od prednosti vezana za promenu percepcije Grčke kao sunčanog ali 

zabačenog kutka Evrope. Zatim, došlo je konačno do uređenja dela grada ispod Akropolja, 

a grad je dobio prigradsku i nove linije podzemne železnice. Pitanje koje se povlači iz 

svega ovoga je da li je organizacija Igara Grčkoj bila ekonomski opravdana, odnosno, da li 

2

 

Finansijsko izveštavanje, prof.dr Slobodan Vidaković, Fakultet za uslužni biznis Fabus, Novi Sad, 2005. 

godina, strana 304-307

4

je bio momenat za toliku investiciju, dok je rezultat turistička afirmacija Grčke i uredjenje 

dela glavnog grada.

Medjutim,   nisu   sve   organizacije   Olimpijskih   igara   bile   finansijski   neuspešne. 

Najveću zaradu donele su Igre organizovane u Seulu 1988. godine 288 miliona $ profita, 

zatim Igre iz 1984. godine u Los Angelesu 225 miliona $. Jula 2005. godine odlučeno je da 

Londom dobije organizaciju letnjih Olimpijskih igara 2012. godine. Među potencijalnim 

kandidatima bio je i Njujork, ali i pre izbora Londona za organizatora igara, članovi odbora 

za kandidaturu najavili su povlačenje Njujorka iz trke za dobijanje organizacije igara, jer je 

država Njujork odbila da finansira izgradnju olimpijskog stadiona. Slučaj naše višestruke 

učesnice Igara i osvajača 5 olimpijskih medalja Jasne Šekarić na najbolji način iskazuje 

odnos   države   prema   vrhunskom   sportu.   Naime,   i   pored   obećanja   od   strane   Državne 

zajednice   o   novčanoj   premiji   za   osvajače   medalja,   Jasna   Šekarić   ni   6   meseci   nakon 

završetka igara nije dobila obećanu premiju od 10.000 evra za osvojenu srebrnu medalju .

O visini novca koji se obrće u sportskoj industriji govore i istraživanja prestižnog i 

vrlo cenjenog američkog magazina 

Forbes

, koji svake godine objavljuje listu najbogatijih i 

najbolje plaćenih ljudi na svetu

3

.  Od 100 slavnih na Forbsovoj listi bogatih čak četvrtina su 

sportisti! Koji od njih su najbolje plaćeni i o kojim sumama je reč?

 

Američki golfer Tajger 

Vuds najbolje je plaćeni sportista sveta u poslednjih godinu dana sa zaradom od oko 75 

miliona dolara, objavio je Forbs. Drugi najplaćeniji sportista sveta je američki košarkaš 

NBA lige Kobi Brajant sa 53 miliona, dok je na trećem mestu još jedan Amerikanac, 

takođe košarkaš, Lebron Džems sa zaradom od 48 miliona dolara godišnje. Najbogatiji 

sportista   Evrope   je   švajcarski   teniser   Rodžer   Federer,   koji   na   Forbsovoj   listi   zauzima 

četvrto mesto sa zaradom od 47 miliona dolara. Peti je američki golfer Fil Mikelson (46,5), 

a slede engleski fudbaler Dejvid Bekam (40), portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo (38), 

američki bejzbol igrač Aleks Rodriges (35), nemački vozač Formule 1 Mihael Šumaher 

(34) i argentinski fudbaler Lionel Mesi (32,3). 

Priča sa druge strane: Roman Abramovič, vlasnik Čelzija, je uložio u svoj klub 683,4 

miliona funti i osvojio drugu titulu prvaka u klubskoj istoriji. Kada će se i da li će se 

uložena sredstva povratiti i doneti zaradu je pitanje koje muči izvršnog direktora kluba 

Pitera   Kenjnona.   Lider   Premijer   lige   Čelzi   završio   je   sezonu   2003/04   sa   rekordnim 

3

 

www.forbes.com

www.sport.blic.rs 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti