Finansijsko izvestavanje u funkciji menadzmenta u sportskom biznisu
Fakultet poslovne ekonomije
Treća predispitna obaveza iz predmeta
R A Č U N O V O D S T V O
Seminarski rad na temu:
Finansijsko izveštavanje u funkciji menadžmenta u sportskom biznisu
S A D R Ž A J
UVOD
................................................................................................................................
3
Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji
............................................................4
Savremeni izazovi za računovođe i finansijske menadžere u sportskoj industriji
....6
Finansijsko upravljanje kao pravo vlasnika odnosno upravljanja
..............................8
Finansijski kriterijumi neophodni za upravljanje finansijskom situacijom u
sportskom biznisu
................................................................................................................9
Finansijska dokumentacija neophodna za licenciranje
...............................................11
Pregled finansijske dokumentacije
.................................................................................13
ZAKLJUČAK
...........................................................................................................
15
LITERATURA
.........................................................................................................16
2

1.
Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji
N
a osnovu određenog broja reprezentativnih slučajeva ćemo sagledati u kojoj meri
aktivni poslovni ambijent indicira na finansijsko stanje biznisa u sportu, ne zadržavajući se
na uglađenim akademskim raspravama, već ćemo direktno ukazati na mnoge nesporne
Skupu olimpijsku industriju poreski obveznici u Grčkoj će godinama otplaćivati, jer
će ukupna cena 17 dana atinske olimpijske slave (avgust 2004. godine), u velikoj meri
(možda čak i dvostruko) premašiti planirane troškove. Prvobitno procenjeni proračun
Olimpijskih igara iznosio je 5.6 milijardi dolara, dok aktuelne procene indiciraju da su Igre
koštale mnogo više od planiranog iznosa, čak i do 12 milijardi $.
Pođe li se od mnogih ekonomskih krtterijuma i merila može se doći do zaključka da
se organizacija Olimpijskih igara ne isplati. Zemlja domaćin je, s ciljem zadovoljenja
standarda, prisiljena da gradi stadione, dvorane i druga sportska borilišta, kao i naseobine
(sela) koja nakon završetka Igara, uglavnom, nemaju upotrebnu vrednost, kao za vreme
trajanja Igara. Naravno, ukupnu cenu Igara uvećali su i troškovi vezani za plate
profesionalaca, kao i ogromni iznosi vezani za sve veće troškove osiguranja gostiju od
potencijalnih terorista. Samo po ovom osnovu Grci su morali dodatno investirati u
obezbeđenje oko 1.5 milijardu $.
Gospođa Nana Vafidi, vođa malog atinskog antiolimpijskog pokreta je, komentarišući
troškove, istakla da je ovo stvarno grčka tragedija, kao i to da će Grčka bankrotirati kako bi
velike kompanije mogle ostvariti svoje interese. Analizirajući njenu izjavu u svetlu
najnovijih dešavanja u 2012. godini, uvidjamo da je Grčka stvarno u nezavidnoj situaciji,
gde je bankrot jedna od krajnjih opcija. S druge strane, zagovornici organizacije Igara su
isticali da je jedna od prednosti vezana za promenu percepcije Grčke kao sunčanog ali
zabačenog kutka Evrope. Zatim, došlo je konačno do uređenja dela grada ispod Akropolja,
a grad je dobio prigradsku i nove linije podzemne železnice. Pitanje koje se povlači iz
svega ovoga je da li je organizacija Igara Grčkoj bila ekonomski opravdana, odnosno, da li
Finansijsko izveštavanje, prof.dr Slobodan Vidaković, Fakultet za uslužni biznis Fabus, Novi Sad, 2005.
godina, strana 304-307
4
je bio momenat za toliku investiciju, dok je rezultat turistička afirmacija Grčke i uredjenje
dela glavnog grada.
Medjutim, nisu sve organizacije Olimpijskih igara bile finansijski neuspešne.
Najveću zaradu donele su Igre organizovane u Seulu 1988. godine 288 miliona $ profita,
zatim Igre iz 1984. godine u Los Angelesu 225 miliona $. Jula 2005. godine odlučeno je da
Londom dobije organizaciju letnjih Olimpijskih igara 2012. godine. Među potencijalnim
kandidatima bio je i Njujork, ali i pre izbora Londona za organizatora igara, članovi odbora
za kandidaturu najavili su povlačenje Njujorka iz trke za dobijanje organizacije igara, jer je
država Njujork odbila da finansira izgradnju olimpijskog stadiona. Slučaj naše višestruke
učesnice Igara i osvajača 5 olimpijskih medalja Jasne Šekarić na najbolji način iskazuje
odnos države prema vrhunskom sportu. Naime, i pored obećanja od strane Državne
zajednice o novčanoj premiji za osvajače medalja, Jasna Šekarić ni 6 meseci nakon
završetka igara nije dobila obećanu premiju od 10.000 evra za osvojenu srebrnu medalju .
O visini novca koji se obrće u sportskoj industriji govore i istraživanja prestižnog i
vrlo cenjenog američkog magazina
Forbes
, koji svake godine objavljuje listu najbogatijih i
najbolje plaćenih ljudi na svetu
. Od 100 slavnih na Forbsovoj listi bogatih čak četvrtina su
sportisti! Koji od njih su najbolje plaćeni i o kojim sumama je reč?
Američki golfer Tajger
Vuds najbolje je plaćeni sportista sveta u poslednjih godinu dana sa zaradom od oko 75
miliona dolara, objavio je Forbs. Drugi najplaćeniji sportista sveta je američki košarkaš
NBA lige Kobi Brajant sa 53 miliona, dok je na trećem mestu još jedan Amerikanac,
takođe košarkaš, Lebron Džems sa zaradom od 48 miliona dolara godišnje. Najbogatiji
sportista Evrope je švajcarski teniser Rodžer Federer, koji na Forbsovoj listi zauzima
četvrto mesto sa zaradom od 47 miliona dolara. Peti je američki golfer Fil Mikelson (46,5),
a slede engleski fudbaler Dejvid Bekam (40), portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo (38),
američki bejzbol igrač Aleks Rodriges (35), nemački vozač Formule 1 Mihael Šumaher
(34) i argentinski fudbaler Lionel Mesi (32,3).
Priča sa druge strane: Roman Abramovič, vlasnik Čelzija, je uložio u svoj klub 683,4
miliona funti i osvojio drugu titulu prvaka u klubskoj istoriji. Kada će se i da li će se
uložena sredstva povratiti i doneti zaradu je pitanje koje muči izvršnog direktora kluba
Pitera Kenjnona. Lider Premijer lige Čelzi završio je sezonu 2003/04 sa rekordnim
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti